Neradna nedjelja nije politička odluka, već rezultat dijaloga sa sindikatima i poslodavcima, poručuje Hasičević.

Radnici u trgovini mogu biti mirni jer neradna nedjelja definitivno ostaje na snazi, kazao je ovo u intervjuu Amir Hasičević, ministar trgovine u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, potcrtavši da će se u narednom periodu raditi na tome da malim trgovinama, odnosno obrtima (granapima) bude dozvoljen rad, ako žele, ali s tim da rade vlasnici ili članovi njihovih porodica.

 – Nećemo ukinuti neradnu nedjelju. Razgovarali smo sa socijalnim partnerima, poslodavcima i sindikatom. Vidim, piše se kako je Federacija BiH u gubitku, spominju se cifre 55 miliona KM, a cijela zbrka je nastala zbog toga što se koriste različiti izvori prilikom analize podataka. Jedni koriste podatke Zavoda za statistiku FBiH, jedni podatke Agencije za statistiku BiH, a jedni podatke Porezne uprave FBiH, a drugi  podatke UIOBiH. 

Podaci iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH kažu da je Federacija u gubitku 55 miliona KM u prvih šest mjeseci, a da je isto toliko zaradio sektor maloprodaje u RS-u. Zijad Krnjić, član UO UIOBiH, iznio je ove podatke. Kako to tumačite?

– Nisam vidio te podatke, iskren da budem i ne znam na osnovu čega su oni napravljeni. Često čujem to ime i on iznosi tako neke podatke. Čitao sam neke njegove analize da se uzimao čitav promet pa se dijelio na sedam dana pa 52 nedjelje što nema veze i to je baš nepoznavanje opće ekonomske prakse. Nekako imam utisak da se ova neradna nedjelja pokušava prebaciti na političku priču. Zaboravljamo jednu stvar, da je ovo sve urađeno u saradnji i u pregovorima sa poslodavcima i sindikatom. 

Pa kakav je promet u unutrašnjoj trgovini, šta kažu analize kojima Vi raspolažete, je li situacija alarmantna i ako jeste je li za to kriva neradna nedjelja?

– Pogledao sam ukupne promete sad kad sam se vratio s godišnjeg i to je ono što Uprava za indirektno oporezivanje treba da gleda. Imamo različite podjele po sektorima, a vi u okviru sektora morate vidjeti koji je od tih sektora obuhvatila ta neradna nedjelja. Mi tu obično uzimamo sektor G (trgovina) s obzirom na to da trgovine koje se bave prodajom motornih vozila nisu ni prije radile i većina drugih trgovačkih objekata nije radila. Ovaj zakon je najviše obuhvatio trgovačke centre i velike trgovačke lance koji su sami pristali na neradnu nedjelju.

Sad govorimo o izvještaju Porezne uprave FBiH i izvještaju sa fiskalnih kasa, to nisu nikakvi prerađeni podaci, to su direktni podaci, a UIOBiH preraspoređuje, ne radi redovne izvještaje. Ne znam na osnovu čega je gospodin došao do tih podataka, volio bih da mi to pojasni. A prema ukupnom fiskalnom prometu u Federaciji BiH, za prvih sedam mjeseci je veći za 2,5 milijarde KM, znači to je nekih 6,51 posto. Sad, koliko je tu zarade, koliko god, to je pozitivno. A ako sad gledamo promet samo za trgovinu u proteklih sedam mjeseci, on je 446 miliona veći promet. Tako da ovo demantuje te podatke iz UIOBiH. 

Smeta mi što se ta nedjelja “baca” na politički nivo, a ona ima jedan socijalni karakter, i jedan je korak ka društvenoj pravednosti i to je praksa koja je već dugo prisutna u EU.

Hoćete da kažete da promet nije pao?

–  Nije pao, povećao se za 2,5 milijarde KM. Sad radimo na strategiji trgovine sa Ekonomskim institutom i Privrednom komorom i mislim da ne bismo trebali tako olako izricati netačne informacije, to plaši ljude, donosi nestabilnost. Imam stotine poruka, je li ovo istina, hoćete li nam to ukinuti nedjelju, imali smo i proteste, ne bih volio da se to ponovi. Čvrsto stojim na zajedničkom dijalogu da donosimo zajednička rješenja. Treba gledati šire izvan političke fotelje. Treba gledati broj zaposlenih, ukupan promet, promet po sektorima, po područjima, sezonske oscilacije. Kad govorimo o sezonskim oscilacijama, za 340 miliona KM veći je promet u julu u odnosu na juni. 

Šta će se sada desiti, hoće li biti izmjena, ostaje li neradna nedjelja ili se ona ukida?

– Sjeli smo i razgovarali da je jedan od modela bio hrvatski, 16, odnosno 18 radnih nedjelja u godini, a to je sve bilo zbog napada na neradnu nedjelju i tog prezentiranja u javnosti. Sjeli smo, međutim, i sindikat i poslodavci su to odbili s obzirom na to da je prijedlog Ministarstva bio da se nedjelja proglasi “dežurstvom” i da za svaku nedjelju radnik ostvaruje deset posto od ukupne plaće. Što znači, ako mu je plaća 1.200 KM, on bi trebao za svaku nedjelju da dobije 120 KM. Onda su i poslodavci i trgovci rekli – ne. Onda su radnici rekli to nam je nemjerljivo i rekli su da im to ne možemo platiti, a i poslodavci su se složili da bi im to napravilo velike troškove i da im sad odgovara ovako. 

A šta je sada s malim obrtima?

– Oni bi da rade nedjeljom i mi smo rekli da, ali nema ukidanja prava na neradnu nedjelju za radnike u trgovini. Samostalne trgovačke radnje (STR) mogu raditi nedjeljom, ali samo ako rade vlasnici obrta. Trgovačke radnje imaju status fizičkog lica, a pošto je Zakon o obrtu njima to omogućio, onda smo rekli da mogu raditi i članovi porodica, a onda se to smatra kao ispomoć.

To imate u starim zanatima i to može. Imali smo i kritike kako će se to iskontrolisati. Rekli smo, kontrola je druga faza, uvijek postoji sankcija. Federalno ministarstvo je zajedno sa Sindikatom trgovine koji je prihvatio takvu vrstu prijedloga i na prijedlog Udruženja poslodavaca FBiH izradilo izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini, član 18, u kome bi samostalne trgovačke radnje mogle da rade nedjeljom, ali samo vlasnici, a ne uposleni. To su mali granapi, piljare… Rekli smo da su to prostori do 200 kvadrata, htjeli smo da zaštitimo konkurentnost, to vam je do supermarketa, znači minimarketi mogu. Poslali smo Vladi to početkom prošlog mjeseca i to bi trebalo ovih dana da bude.

Nismo jedinstveno tržište, trgovine u RS-u i Distriktu Brčko rade i postoji određeni revolt u javnosti, da li ste razgovarali sa vlasti u RS-u, je li bilo moguće da neradna nedjelja bude na prostoru cijele BiH?

–  I ostalim danima ljudi iz Federacije BiH idu u RS da kupuju, a sve trgovine rade šest dana po 15 sati. Ovo je praksa na Zapadu. Iz Sindikata trgovine su mi rekli da će braniti neradnu nedjelju životom. Sindikati ne gube ovim, oni dobijaju bolju pregovaračku poziciju, mogu da pregovaraju sa poslodavcima. Bio sam u posjeti u resornom ministarstvu u RS-u na razgovoru, kod njih je to pravo dato lokalnim zajednicama i neke od njih i ne rade nedjeljom. Tamo su radnici u trgovini potpisivali i peticiju i imali su 14.000 potpisa, ali još nisu dobili ono što traže. 

Zbog čega je Orašje jedina općina koja je dobila izuzeće od neradne nedjelje?

– Oni su odmah podnijeli zahtjev prije uredbe. Na osnovu geografskog okruženja da su oni jedina općina u Federaciji BiH koja nije okružena FBiH, oni imaju Hrvatsku, distrikt Brčko i RS. Razmišljao sam treba li to ili ne treba, i mi njima to pustimo i automatski krenemo da donosimo uredbu, sve lokalne zajednice gdje je opozicija, podnijele su zahtjeve za izuzeće. Odbili smo ih, i Neum. Razgovarao sam s načelnikom Neuma i on je našao rješenje jer u hotelu trgovine mogu raditi. Išli smo na to da rade nedjeljom samostalne trgovačke radnje. Sad će se ukinuti i mogućnost izuzeća lokalnih zajednica i tako da će u Orašju moći raditi male trgovine, a neće moći svi. Recimo i Bosanski Šamac koji je do njih i u RS-u je, ukinuo je radnu nedjelju.

Inflacija raste, šta su uzroci?

–  Mi smo 4,5 posto imali inflaciju  i ona je najveća sad bila u julu. Pravio sam analizu i 0,3 procenta je cijelom regionu, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Srbiji je porasla inflacija, u Hrvatskoj je 0,4 posto, ali kod njih sezona “napuše” inflaciju uvijek. 

Šta je sa Zakonom o kontroli cijena u FBiH, kad će on pred Parlament i šta će on promijeniti?

– U septembru bi ovaj zakon trebao da dođe pred parlamentarce.

Kada govorimo o kontroli cijena, ne govorimo o apsolutnoj kontroli, jer to je nemoguće, jer kad kupite robu, ona je vaša i imate pravo da stavite cijenu koju želite. Međutim, država ima pravo da interveniše u određenim slučajevima. Znači, govorimo o vanrednim situacijama, vremenskim, u slučaju rata, epidemije…, i onda smo izdefinisali da postoje jasni parametri kada se uvode određene mjere. Onda smo rekli da će trgovci biti dužni da za određene proizvode dostavljaju cijene i marže Ministarstvu, kako bismo mi mogli da vidimo koje mjere možemo provesti, da odredimo krajnju cijenu, a to je ono što smo radili sad “zaključavanjem cijena”. Imamo primjer da od 2020. godine imamo ograničenje marži od 25 feninga po litru goriva i onda smo na osnovu toga napravili aplikaciju gdje potrošači mogu da prate cijene goriva po lokalitetu. To je dalo indirektni efekat jer je postao glavni konkurentski alat na tržištu prodaje nafte i naftnih derivata.

Ponukani tim iskustvom mi sad raspisujemo tender, nažalost, to sporo traje, napravili smo već jednu zajedničku konstrukciju sa BH Telecomom oko tih tehničkih detalja. Napravit ćemo aplikaciju za osnovne životne namirnice koja bi bila otprilike na tom principu, a to je da izaberete pojedinačno artikal ili korpu i kažete gdje živite i koji artikli vam trebaju i onda ćete dobiti gdje je najjeftinija vaša korpa. To bi u mnogome pojačalo transparentnost cijena, a Ministarstvo bi moglo da vidi i zarade. 

Šta je sa “napuhivanjem” cijena, kako ćete to riješiti?

– Treba se razbiti tržište i monopol. Najviše se bojim stvaranja tog monopolskog položaja, to je najgore što se može desiti u trgovini, a to je da se dogovorno formiraju određene cijene. Razgovaramo o tome i sa Konkurencijskim vijećem na državnom nivou, ali najvažniji je dogovor. Apeliram i na udruženja potrošača da imamo zajedničku odgovornost, da radimo zajedno.

Šta se dešava sa “zaključanim cijenama”, za koji dan ta uredba više neće važiti, šta dalje?

–  Slobodno tržište ne znači anarhiju. Išli smo na “zaključane cijene” i rekli hajde da bude 65 namirnica i one tri mjeseca nisu mogle mijenjati cijenu. Nikako ne želimo izazvati nestašicu. Zato smo mi uvezali domaću proizvodnju, mljekare, mesnu industriju…. Idemo s novim Zakonom o kontroli cijena.

Da li ovo znači da neće više biti zaključavanja cijena?

–  To vam ne mogu sa sigurnošću reći. Kontrola cijena ide po novom zakonu i ako bismo u septembru usvojili taj novi zakon, automatski bi ta odluka o “zaključanim cijenama” pala jer je donesena na osnovu starog zakona. I onda bi vjerovatno ostavili taj prostor od mjesec dana, do usvajanja novog zakona o kontroli cijena, da ovu akciju “zaključane cijene” razmotrimo da vidimo hoće li ići, mada trgovci nisu protiv, samo žele da znaju hoće li biti. Moguće je, obavit ćemo razgovore ovih dana. 

Šta kad dođe novi zakon, na koji način će se kontrolisati cijene?

–  Možda ćemo kombinovati da onda određene proizvode, recimo one uvozne, idemo na kontrolu cijena, odnosno do razlike u cijeni, a da na neke proizvode “zaključamo” krajnu cijenu. I to sve na osnovu novog zakona. Mi moramo napraviti analizu proizvoda, koje su to strateške grupe proizvoda i vidjeti koliko će to biti. Idemo na proširenje. Moramo, prije svega, osigurati kontinuirano snabdijevanje i konkurenciju.

Šta će biti s maržama koje su prevelike na nekim prozvodima?

– Mi uporedo sa ovim Zakonom o kontroli cijena idemo i sa Zakonom o zaštiti potrošača. To je jedan veoma bitan zakon, evropski. Mislim da će biti jedan od boljih u regionu i u tom zakonu smo posebnu pažnju posvetili transparentnosti formiranja cijena. Trgovac bi trebao dati, a kupac da ima podatak o tome koja je bila prethodna prosječna cijena u proteklih 30 dana kako bi lažne popuste kontrolisali. Mi smo i tim zakonom predvidjeli dostavu razlike u cijeni Federalnom ministarstu trgovine. To ne može biti javni podatak, ali Ministarstvo to može imati kako bi donosilo mjere. To bi pojačalo pregovaračku snagu. Nadamo se da će ovi zakoni u paketu u septembru pred parlamentarce.

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Foto: Arhiva/Fena)