Europska komisija je  koncem 2015. donijela akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo, program za promjene sa znatnim potencijalom za otvaranje novih radnih mjesta i rast kojim nastoji poduprijeti modele održive potrošnje i proizvodnje u skladu s obvezama EU-a na temelju Programa održivog razvoja do 2030.

1. Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo, COM(2015) 614 final. U kružnom se gospodarstvu vrijednost proizvoda, materijala i resursa održava što je dulje moguće kako bi otpad i iskorištavanje resursa bili što manji.

2 .COM(2015) 593, 594, 595 i 596 final.

3 .http://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/index.php/Environmental_goods_and_seservices_sector

4. Building competitive green industries: The climate and clean technology opportunity for developing countries, Svjetska banka, 2014. (Izgradnja kompetitivnih zelenih industrija: Klimatske i čiste tehnološke prilike za zemlje u razvoju, Svjetska banka 2014.godine.

U akcijskom planu naglašeno je da je za prelazak na kružno gospodarstvo nužno poduzimati mjere tokom cijelog životnog ciklusa proizvoda: od proizvodnje do otvaranja tržištâ „sekundarnih” sirovina (tj. dobivenih iz otpada). Gospodarenje otpadom jedno je od glavnih područja u kojima su dodatna poboljšanja potrebna i lako izvediva: bolje sprečavanje nastanka otpada te više ponovne upotrebe i recikliranja ključni su ciljevi akcijskog plana i zakonodavnog procesa.

Dakle, iz navedenog proizilazi da EU mnogo vodi računa o otpadu i u svakom slučaju veliku pažnju poklanja konačnom rješavanje otpada koji prijeti da nas u vrlo skoroj budućnosti „uguši“.

To i jeste i moje nastojanje da probudimrazmišljanje i pomognem da se vidi o čemu se ovdje radi, savjest i osjećaj potrebe za hitne pripreme trajnog rješavanje krutog otpada. To što našu politiku pa i poslovne ljude to ne interesira to je problem nespremne države da poreda prioritet i da ih na taj način pripremi za realizaciju. Ovako sve je prepušteno grabežljivosti i otimačini prirodnog bogatstva ove male o lijepe zemlje.

Ako se ove mjere zatvorenog kruga ostvare moguće je stvoriti privredne predpostavke  , poboljšati snabdjevanje industrije sirovinama, stvoriti nova radna mjesta i još jednom potvrditi europsko vođstvo u oblasti zelenih tehnologija za koji se pokazalo da ima perspektivu rasta i na svjetskom nivou. Svjetska banka raspolaže raspolaže procjenama da će u naredbnim godinama biti uloženo ( u periodu od deset godina) oko 6 biliona EUR a od toga će 1,6 biliona biti na raspolaganju malim i srednjim preduzećima. Činjenica je da se radi o velikim novcima i tu svakako trebamo tražiti svoju šansu, šansu za  Bosnu i Hercegovinu.

Jedini problem je što treba ozbiljno, studiozno,pametno i naporno raditi. Struka mora određivati šta i kako a politika da sve učini da postavljenje preduvjete u cjelosti ispuni. Izgleda da je tu problem jer kod nas je to upravo obrnuto. Struka ( ako je ima a ja mislim da je ima) mora bit ta koja će sve ovo definirati a da politika pita , šta treba još i da idemo u tom pravcu. Da barem jednom idemo u pravcu sa ostalima a ne ne“jedni drumom drugi šumom“

Jedini problem je što se u privredu mora ulagati na temelju dugoročne perspektive kružne privrede u skladu sa hijerarhijom EU koja se odnosi na otpad , u kojoj su mogućnosti gospodarenja otpadom poredane prema održivosti a prioritet imaju sprječavanje  nastanka i recikliranje otpada.

Šta se želi postići ovom Komunikacijom?

Ponajprije se želi osigurati da se energetskim osposobljavanjem otpada u EU doprinosi ostvarenju ciljeva akcijskog plana za kružnu privredu i da je ona jasno usklađena sa EU hijerarhijom otpada. U Komunikaciji se razmatra i kako optimirati ulogu procesa proizvodnje energije iz otpada tako da doprinese ostvarivanju ciljeva utvrđenih u Strategiji energetsske unije 5 i u Pariškom sporazumu 6.Ujedno, isticanjem dokazano energetskih učinkoviti tehnologija želi se postići da ovdje izneseni pristup proizvodnji energije iz otpada bude poticaj za inovacije i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta.

Ovako rečeno i napisano izgleda dosta jednostavno ali to zahtjeva stubokom promjene kako političkog okruženja, obrazovanja, pripreme inženjera i poratećih stručnjaka koji će o ovim stvarima odlučivati.

Rješenje postoji. Nije „TAKE MONEY AND RUN“ to je tačno ali postoji put i pravac. Zahtjeva se studiozan i temeljit rad, što je možda suprotno našim navikama. Ako se tako ne organiziramo dešavat će nam se Uborak i brojne druge“ sanitarne deponije“ a o onim divljima ida ne govorimo.

Politika mora, jednostavno mora , stvarati predpostavke i ova pitanja uzimati u prioritet pa i pod uslovom da stvori predpostravke za one željne brze zarade da investiraju u ove postupke. Ali da napomenem i EU fondove, pa prekograničnu saradnju, pa privatno-javno partnerstvo i čitav drugi niz ulagačkih mogućnosti. Prisilimo ih da bar jednom nešto uade u intersu naroda a ne da, konkretno, u ovom slučaju ubrzo gušimo u ogromnim količinama otpada.

Želim da vjerujem kako će ovaj relativno kratak i jasan tekst biti dovoljan poticaj za razmišljanje i akciju.

Vezano: Prof.dr. Mirsad Đonlagić: Da li je nepovjerenje u energiju iz otpada zaboravljeno zbog interesa ‘elitnih poslovnih ljudi’ i grešaka politike?

(TIP/Autor: prof.dr.Mirsad Đonlagić)