Prof.dr. Mirsad Đonlagić: Da li je nepovjerenje u energiju iz otpada zaboravljeno zbog interesa ‘elitnih poslovnih ljudi’ i grešaka politike?

03.04.2021 16:19
 

Globalno posmatrano možemo reći da je u ‘svojoj energetskoj istoriji’ svijet došao do kraja jedne epohe kada nafta, pa i mineralne sirovine generalno, ne mogu biti osnova za planiranje budućeg razvoja i kada se postavlja pitanje-šta dalje?

Tome svakako treba dodati i odluke Vlada Holandije da do 2030. godine prestane eksploataciju  prirodnog gasa i Njemačke da do 2028.godine napusti proizvodnju električne energije iz nuklearnih elektrana(međutim pojavile su se prve pukotine u njihovoj  odlučnosti), zatim da do  2030.g.napuste proizvodnju uglja. Odgovor je u uvođenju novih energija kao neodložne potrebe i poziv da se intenzivira rad na usavršavanju korištenja i pronalaženja novih alternativnih izvora energije. U obnovljive izvore energije spada energija sunca koja se nalazi i u izvorima energije, kao što su, hidroenergija, energija vjetra, energija iz biomase itd. U posebnu vrstu alternativnog izvora spada geotermalna energija i vodonična tehnologija, kao i mogućnost recirkliranja otpadnog materijala i povratno korištenje energije.

U današnje vrijeme, zbrinjavanje otpada važi za jedan od većih okolinskih problema ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u regiji. Crpeći iskustva od zemalja iz okruženja, Bosna i Hercegovina se nalazi pred donošenjem važne odluke ili u realizaciji odonešenih odluka ,kojim smjerom krenuti u izboru konačnog rješenja problema zbrinjavanja otpada? Prednost u odabiru rješenja za BiH jeste neopterećenost ranijim pretpostavkama.Činjenica je da je otpada sve više a prostora sve manje i prijeti nam „gušenje „ u velikikm količinama otpada

Sa novim tehnologijama s jedne strane moguće je, i mogućnost kvalitetnog praćenja i usaglašavanja cijelog procesa sa zakonodavstvom i direktivama EU, s druge strane harmonizirati stvarne potrebe.  Interesantno je da čak i ozbiljna istraživanja koja ukazuju na velika zagađenja i kojima termoelektrane ugrožavaju živote ljudi iz okruženja ovih postrojenja nisu dovoljna upozorenja da se ovom pitanju pristupi ozbiljno. No pitanje i nije tako jednostavno rješavati jer se glas onih koji zastupaju tezu o obnovljivim izvorima kao značajnim procesom u poštovanju svih procesa od očuvanja prirodnih resursa i okoline do zadovoljenja potreba energetskog bilansa ne čuje dovoljno i samim time ne poštuje dovoljno elementarne principe korektnih investicija i obaveza.  U današnje vrijeme, zbrinjavanje otpada važi za jedan od većih okolinskih problema ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u regiji. Crpeći iskustva od zemalja iz okruženja, Bosna i Hercegovina se daklenalazi pred donošenjem važne odluke.

Suštinske vrijednosti donešenih odluka, kojim smjerom krenuti u izboru konačnog rješenja problema zbrinjavanja otpada? Prednost u odabiru rješenja za BiH jeste neopterećenost ranijim tehnologijama s jedne strane, i mogućnost kvalitetnog praćenja i usaglašavanja cijelog procesa sa zakonodavstvom i direktivama EU, s druge strane.  Interesantno je da čak i ozbiljna istraživanja koja ukazuju na velika zagađenja i kojima termoelektrane ugrožavaju živote ljudi iz okruženja ovih postrojenja nisu dovoljna upozorenja da se ovom pitanju pristupi ozbiljno. No, pitanje i nije tako jednostavno rješavati jer se glas onih koji zastupaju tezu o obnovljivim izvorima kao značajnim procesom uz poštovanje svih procesa od očuvanja prirodnih resursa i okoline nedovoljno čuje.Važno je zadovoljenje potreba energetskog bilansa što je tačno, ali se glas zabrinutih ne čuje dovoljno i samim time ne poštuje.

Korištenje otpada u proizvodnji energije ili energije iz otpada je proces dobivanja energije u obliku električne energije ili topline iz spaljivanja otpada. Većina procesa dobivanja struje iz  otpadne energije sastoji se iz izravnog spaljivanja ili dobivemog zapaljivog goriva kao što su metan, metanol, etanol ili sintetička goriva. Razvoj civilizacije donio je mnoga pozitivna dostignuća ali i neželjenje posljedice, među kojima, je jedan od najvažnijih  stvaranja ogromnih količina otpada.

Zabrinutost u vezi s radom spalionica odnosi se na emisije finih čestica, teških metala,dioksina(u tragovima) i emisija kiselih plinova, makar su te emisije kod modernih spalionica relativno niske  . Također postoji zabrinutost koja uključuju zbrinjavanje otrovnog pepela koji odlazi u zrak i spaljenog pepela koji ostaje na dnu kao šljaka nakon spaljivanja. Rasprave o etici otpadnih resursa uključuju mišljenje da spalionice uništavaju vrijedne resurse, kao i strah da one mogu smanjiti poticaje i aktivnosti u recikliranju otpada. Spalionice imaju električne efikasnosti reda veličine 14-28 %. Ostatak energije može biti iskorišten za npr. područno grijanje iz toplane, ili ostati neiskorišten u obliku otpadne topline.

Primjer spalionice koja se nalazi u Spitalu (Beč), zapravo u gradu, i nikome ne pada na pamet da tu činjnenicu kritikuje jer spalionica radi besprijekorno. Ima niz dobrih, sjajnih tehnologija koje obezbjeđuje maksimalnu zaštitu i poštivanje ekoliških standarda. Pomenuo bih  samo MYT tehnologiju. Metoda korištenja spalionica za pretvorbu komunalnog otpada u energiju je relativno stara metoda proizvodnje energije iz otpada. Spaljivanjem se općenito podrazumijeva izgaranje goriva dobivenog iz otpada, koji služi za proizvodnju pregrijane pare koja napaja generatore na paru koji onda proizvode električnu energiju za kućanstva i poslovne objekte. Jedan problem povezan sa pretvorbom spaljenog komunalnog otpada u električnu energiju je veliki potencijal da zagađeni dimni plinovi pušteni iz kotla uđu u atmosferu. Navedeni zagađeni dimni plinovi mogu biti kiselog djelovanja i  poznato je da su 1980-ih uzrokovali su ekološku katastrofu  pretvarajući običnu kišu u kiselu kišu.  Tim tehnologijama kiseline koje mogu biti sadržane u dimu i biti će  neutralizirane Na taj način spriječeno je stvaranje kiselih kiša koje uništavaju okoliš i ljudsko zdravlje. Prema pisanju časopisa New York Times-a, moderne spalionice su toliko čiste, imaju tako male emisije štetnih plinova u atmosferu da daleko veću opasnost od emitiranja dioksina u atmosferu predstavljaju ispusti iz kamina u domaćinstvu ili s dvorišnih roštilja nego iz spalionice.”

Opći razvoj otpadne energije

Tokom razdoblja 2001-2007 godine, godišnji kapacitet otpadne energije povećan je za otprilike četiri milijuna metričkih tona. Japan i Kina izgradili su nekoliko postrojenja čiji je princip rada baziran na izravnom topljenju ili na izgaranju u fluidiziranom sloju krutog otpada. U Kini postoji oko 50 takvih postrojenja. Japan je najveći korisnik termičke obrade komunalnog otpada u svijetu s udjelom od 40 milijuna tona. Neka od najnovijih postrojenja koriste ložačku tehnologiju, dok neka koriste naprednu tehnologiju obogaćivanja kisikom. Tu je i preko sto toplinskih postrojenja za pročišćavanje koje koriste relativno nove procese kao što je izravno topljenje, proces Ebara fluidizacije i termo-JFE proces uplinjavanja i topljenju. U Pantrasu, Grčkoj, grčka kompanija upravo je završila testiranje sustava koji pokazuje potencijal, stvarajući 25 kW električne energije i 25 kW topline iz otpadne vode Indija je prvi bionaučni centar razvila s ciljem kako bi smanjila udjel stakleničkih plinova u zemlji i vlastitu ovisnost o fosilnim gorivima

Biofuel Energy Corporation of  Denver, CO, je otvorila dva nova postrojenja biogoriva u Wood Riveru, NE, i Fairmont, MN, ujunu 2008. godine. Ova postrojenja koriste destilaciju za dobivanje etanola koji se koristi za uporabu u motornim vozilima i drugim motorima. Oba postrojenja su trenutno na glasu da rade na više od 90% kapaciteta. Fulcrum BioEnergy inc. s bazom u Pleasantonu, CA, trenutno gradi postrojenje za otpadnu energiju u blizini Rena, NV. pod imenom Sierra BioFuels postrojenje. BioEnergy inc. predviđa da će postrojenje proizvoditi otprilike 10,5 milijuna litara etanola godišnje od trenutno otprilike 90,000 tona po godini komunalnog otpada.(Biofuels News)

Tehnologije otpadne energije uključuju fermentaciju, što može koristiti biomasu i stvoriti etanol, koristeći otpad celuloznog ili organskog materijala. U procesu fermentacije, šećer u otpadu pretvoren je u ugljični dioksid i alkohol, na isti način kao što se to događa u procesu pravljenja vina. Općenito, fermentacija se odvija bez prisutstva zraka. Esterifikacija se također može postići tehnologijom otpadne energije, a kao rezultat dobije se biodizel. Isplativost esterifikacije ovisit će o sirovini koja se koristi, i svim ostalim relevantnim faktorima kao što su udaljenost transporta, količina ulja prisutna u sirovini, i ostalim stvarima. Plinifikacija i piroliza sada mogu postići bruto učinkovitost toplinske pretvorbe u vrijedosti od 75%, međutim potpuno izgaranje je postignuto u uvjetima učinkovite pretvorbe goriva Neki procesi pirolize trebaju vanjski izvor topline koji može biti isporučen od strane procesa plinifikacije, što omogućava da kombinirani proces bude samoodrživ.

Koristeći neka svoja iskustva ali i iskustva drugih pogotovo u tekstu koji je neposredno pisan želio sam ukazati na mogućnosti koje pružaju spalionice otpada. Sada se ponovo vraćamo Bosni i Hercegovini i haosu u kome se ne zna ko šta radi i zašto neko odgovara ali ne samo u smislu nadležnosti nego nelegalnih radnji. Nije sporno da je ugalj dominantni izvor energije ali smo prije izvjesnog vremena imali prilike čuti o problemima koji su vezani za finansiranje izgradnje“ bloka 72. Duboko sam uvjeren da je Evropa ponovo pala na ispitu sa svojim isključivo birokratskim pristupom nižih činovnika koje niko u njihovim zemljama ne pita ništa . Ne daju ništa a sve uslovljavaju. Mala digresija. Na jednom sastanku u Briselu pitao sam gospodina Hahn-a, tada zaduženog za proširenje  EU. Doslovno sam mu rekao da su kasno reagirali devedesetih godina ali da je sada situacija gora nego u to vrijeme. Jasno je da je to sukob interesa civilizacija koji se prelama na napaćenoj i Bosni i Hercegovini koja se guši u svojim problemima. Prvo je zašutio i to je trajalo malo neuobičajeno dugo i onda je odustao da komentira. Jasno mi je bilo da nemaju rješenje i da ne znaju šta bi ako se desi najgori scenarij.  Po nekoj logici oni čekaju da stvari krenu samo od sebe i da na taj kao eto uradili su nešto

Da ne bi bilo da su za sve krivi birokrate iz EU moramo pogledati u najkraćem situaciju u BiH. Rekli smo za ugalj. Vodni resursi ( tu prije svega mislim na velike rijeke ) fukncioniraju kako treba i koliko treba. Sada je za svaku pohvalu intenzivirana izgradnja vjetro parkova pa i elektrana na sunčevu energija. Ostaju male hidroelektrane ( MHE) i korištenje otpada. Nažalost tu se radi o devastiranju malih vodotoka i njihovih ekosistema, a to su prepoznatljive  male rijeke koje daju  šarm i perspektivu za zdrav život i razvoj turizma u Bosni i Hercegovini .No nemilosrdni lovci  na novac ( među kojima su bivši direktori , poznati sportisti eksperti i razni mešetari,  za to ne mare. Njima se u očima vrte samo KM, dolari, Euri i ništa više. Statistički podaci koji govore ko su ti koji investiraju u male hidroelektrane i kolike su to investicije i enormna dobit koju ostvaruju pojedinci na osnovu uplata za obnovljive izvore energije koju plaćaju siromašni stanovnici BiH za izgradnju MHE  a u kojima nema zaposlenih-što je potpuni promašaj, upravo to potvrđuju.

Ostaje na kraju kruti otpad . Iz teksta na početku je vidno da se može govoriti o sigurnosti, efikasnosti  pa i potrebi jer će količine otpada samo rasti . No niko neće odlagalište blizu svojih kuća ( što razumijem )  i tako imamo poznati efekat NIMBY (Ne u mom dvorištu) i onda kao „biber po pilavu „ kažu  to političari i njihovi eksperti , to je skupo. Najskuplje je uništiti okoliš i trovati narod koji će sve više i više gubiti živote zbog zagađenosti. No da to ne mora biti tako vidjelo smo primjer spalionice u Beču. Na kraju da kažem šta mislim o potrebnom  novcu za takvu investiciju.

Ako je tačno da nema dovoljno novaca, dobro, ali prema kredibilnim procjenama se  cca.4,0 milijarde KM  ukradu na tenderskim procedurama godišnje,a taj bi se novac mogao iskoristiti, između ostalog, i za izgradnju spalionice po tehnologiji kao u centru Beča. Sa time smanjujemo količinu konačnog otpada koji više nije opasan i gadljiv kao što je to sada slučaj i još izvlačimo korisnu energiju.

Pa evo ako ne može država da uđe u trag onima koji kradu ( a tobož imaju istražni  efikasan represivni aparat pod svojom kontrolom, tako se  trdi u svim izvještajima) onda se opravdano pitanje postavlja što će nam  takvo rukovodstvo. Zapravo narod  je toliko puta prevaren i slagan da više jednostavno ne vjeruje vlastima niti njihovim ekspertima i tu se nalazi temeljni razlog da vlast pod hitno odustaje od te ideje.

Rješavanje krutog otpada i prizvodnja raznih vidova energije je naša budućnost ma šta ko o tome mislio. Što prije to shvatimo tim ćemo prije do „zelene“ grane. Dosta je investicija koje donose novac i profit samo pojedincima, a iza svojih/ njihovih , projekata ostavljaju pustoš.Odgovornost za trošenje narodnog novca, snosi država i njene institucije, pa i onog za obnovljive izvore energije koji  mora biti u funkciji zapošljavanja, ostanka mladih i poboljšanja standarda života, ali i očuvanja prirodnih resursa.

Bespoštedna logika ‘TAKE MONEY AND RUN’  je  na djelu. Ljudi moraju to da prepoznaju i ne zaborave te postupke  i osujete buduće zarad ovih i budućih generacija.

(TIP/Piše: prof.dr. Mirsad Đonlagić)

Morate biti prijavljeni kako bi mogli komentarisati Prijava

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.