Tuzla: Denis Prcić osuđen na godinu dana zatvora zbog nasilja u porodici, kaznu otkupio za 36.000 KM

Osnivač Američkog univerziteta u BiH Denis Prcić osuđen je na godinu dana zatvora zbog nasilja počinjenog u porodici, konkretnije nad suprugom. Kako je potvrđeno za Klix.ba, on je zatvorsku kaznu zamijenio novčanom u iznosu od 36 hiljada KM, a također je morao platiti i šest hiljada KM koliko je navedeno u presudi zbog krivičnog djela ugrožavanja sigurnosti.

Pred Općinskim sudom u Tuzli vođen je krivični postupak protiv Denisa Prcića zbog krivičnog djela nasilje u porodici u stjecaju sa krivičnim djelom ugrožavanje sigurnosti.

Nakon priznanja krivice, kako je za Klix.ba potvrđeno iz Općinskog suda u Tuzli, 26. marta 2024. godine donesena je presuda kojom se izriče krivično pravna sankcija predviđena sporazumom, a kojom je Prcić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine za krivično djelo nasilje u porodici iz člana 222. stav 2. u vezi sa stavom 1.

Kako su naveli iz Općinskog suda u Tuzli, također, u produženom trajanju u vezi sa članom 55. on je osuđen i na novčanu kaznu u iznosu od 6.000 KM za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti iz člana 183. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 54. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Presuda je postala pravosnažna 8. maja 2024. godine.

“Također, 25. jula 2024. godine donesena je presuda kojom se kazna zatvora u trajanju od jedne godine, koja je osuđenom Denisu Prciću izrečena presudom ovoga suda broj: 32 0 K 372942 20 K od 26. marta 2024. godine, zamjenjuje sa novčanom kaznom u iznosu od 36.000 KM, koja presuda je postala pravosnažna dana 15. augusta 2024. godine”, kazali su za Klix.ba iz Općinskog suda u Tuzli.

Inače, Prcić je osnivač Američkog univerziteta u BiH protiv kojeg predmet vodi i Tužilaštvo Tuzlanskog kantona. Naime, Kantonalni sud u Tuzli, prošle godine je protiv njega potvrdio optužnicu, zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio produženo krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja u stjecaju sa krivičnim djelom prevara u privrednom poslovanju.

“Postoji osnovana sumnja da je Prcić u periodu od početka marta do 15. novembra 2020. godine, kao predsjednik i osnivač AU BiH, prekoračio svoja službena ovlaštenja i preuzeo nadležnost Upravnog Odbora AU BiH (UO AU BiH), a koji je shodno odredbama Zakona o visokom obrazovanju TK i odredbama Pravila AU BiH isključivo ovlašten da utvrđuje iznos participacije, školarine i troškova studija u sva tri studijska ciklusa”, kazali su ranije iz Tužilaštva TK.

Tako je Prcić, iako Upravni odbor AU BiH nije donio odluku o povećanju troškova školarine i drugih troškova studija i uprkos tome što participacija troškova akreditacije nije bila obuhvaćena ugovorima o studiranju, samovoljno povećao troškove školovanja studentima. “On je 1. marta 2020. godine uputio e-mail svim studentima i zahtijevao da učestvuju u troškovima reakreditacije AU BiH kod američke institucije Vijeće za akreditaciju nezavisnih škola i fakulteta (ACICS), a kod koje je AU BiH već imala akreditaciju do kraja 2020. godine”, ističe se u optužnici.

U e-mailu je od studenata tražio da izvrše uplatu naknade za troškove reakreditacije na račun AU BiH u iznosu od po 1.500 KM i naveo da studenti koji ne žele tako da postupe neće dobiti diplomu koja je priznata u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), već samo diplomu priznatu u BiH pa je studentima dostavio i fakturu na navedeni iznos na ime ovih troškova.

“Nakon što su studenti generacije 2016-2017. okončali studijske programe, naložio je da im se izrade diplome te su ih dekani i rektor potpisali, a potom naložio jednoj zaposlenici da diplome i drugu dokumentaciju izmjesti iz AU BiH u njenu privatnu kuću. Zaposlenici je naložio naložio i da diplome preda samo studentima koji su izvršili uplatu od po 1.500 KM na ime spomenutih troškova, pa su studentima dostavljeni aneksi ugovora da pomenuti iznos uplaćuju na ime troškova tehnologije odvijanja nastavnih procesa, a kako bi se prikrila stvarna svrha uplate novčanih sredstava”, saopćeno je ranije iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona.

Određeni broj studenata uplatio je traženi iznos.

“Tako su najmanje 43 studenta uplatila traženi iznos (ukupno 64.500 KM) nakon čega su dobili diplomu, dok je u istom periodu od 32 studenta na isti način pokušao naplatiti identičan iznos, koji ovi studenti nisu uplatili, zbog čega nisu dobili diplomu o završenom prvom ciklusu studija, čime bi traženi iznos uplata bio još dodatnih 52.500 KM. Nakon što su izvršene spomenute uplate, krajem oktobra 2020. godine uputio je dopis američkoj instituciji ACICS i naveo da odustaje od reakreditacije, a nakon ovog odustanka i dalje je nastavljena naplata od studenata koji su okončali studije, pri čemu je i dalje odbijana predaja diploma studentima koji nisu uplatitli pomenutu naknadu”, pojašnjava se.

Na taj način je AU BiH pribavio imovinsku korist u iznosu od 64.500 KM, dok je za 43 studenta koji su uplatili iznos od po 1.500 KM nanio imovinsku štetu, te pokušao pribaviti imovinsku korist za AU BiH u iznosu od 52.500 KM.

U drugoj tački optužnice se Prcić tereti da je u istom periodu na isti način za AU BiH naplatio spomenuti iznos od jednog studenta iz Pakistana za troškove reakreditacije.

“U daljoj komunikaciji sa ocem studenta istog je nastavio dovoditi u zabludu da će sin dobiti diplomu, kao i da će sin nakon uplaćene školarine za postdiplomske studije nastaviti školovanje na AU BiH, te mu na e-mail dostavio fakturu na iznos veći od 8.000 eura iako je bio svjestan i znao da AU BiH neće organizovati nastavu za postdiplomske studije jer će kao osnivač odustati od reakreditacije AU BiH u SAD-u”, saopćeno je ranije.

Nakon što je otac uplatio traženi iznos u daljem periodu nije organizovana nastava ni na jednom studijskom programu, te Prcić nije obezbijedio da se studentu dodijeli diploma prvog ciklusa studija niti je izvršio povrat uplaćenih sredstava na ime školarine za postdiplomski studij, i tako oštetio studenta i njegovog oca za iznos od oko 18.000 KM, a u istom iznosu pribavio protivpravnu imovinsku korist AU BiH.

“Uz optužnicu je sudu priloženo više od 1.800 različitih dokaznih materijala. Tokom istrage je saslušan veliki broj svjedoka, pribavljena je i analizirana obimna materijalna dokumentacija, obavljeno ekonomsko finansijsko vještačenje, te su pribavljeni brojni dokazi putem međunarodne pravne pomoći u Sjedinjenim Američkim Državama”, ističe se.

Također, tokom istrage je nadležni sud, na prijedlog Tužilaštva, proveo postupak sudskog obezbjeđenja dokaza.

“Radi se materijalnoj dokumentaciji koja je privremeno izuzeta iz AU BiH tokom obavljenih pretresa, između ostalog i diplome studenata i druga materijalna dokumentacija potrebna za verifikaciju diploma, a kako bi se obezbijedila zakonitost dokaza koji se koriste u krivičnom postupku, a s druge strane kako bi se originalna dokumentacija vratila AU BiH i da na taj način studenti dalje mogu ostvarivati svoja prava vezana za studiranje i izdavanje diploma”, objašnjeno je.

Sudskim obezbjeđenjem dokaza Tužilaštvu je osigurano da se kopije koje su vjerne originalima dokumenata mogu koristiti u daljem toku krivičnog postupka kao dokazni materijal. Na ovom ročištu sud je donio rješenje da se dokumentacija i originalne diplome studenata, sa potpisima dekana i rektora, vraćaju AU BiH kako bi iste bile dodijeljenje osobama na koje glase.

(TIP/Izvor: Klix.ba/Autor: A.K./Foto: Arhiva)

Komentar

  • Njonjo says:

    Sta je to drugacije od Kasumovica? I ovog degenerika i kriminalca treba javno osudit i lincovat

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.