Emina Dervišević, dobitnica Evropske nagrade u medicini: Srcem, ljudski i etično
Društvo nije svjesno kakve se perspektive, ideje i oluje novih otkrića kriju u mladim ljudima i zato im treba pružiti podrška, a ne samo aplauz i nastaviti sve po starom, kaže Emina Dervišević.
Bosanskohercegovačka doktorica medicinskih nauka Emina Dervišević u Parizu je dobila prestižnu Evropsku nagradu u medicini za forenzičku medicinu. Vlasnica je brojnih priznanja, a njen kontinuirani rad i trud ponovo su prepoznati van granica Bosne i Hercegovine, na što je posebno ponosna.
„Dobila sam nagradu za uvođenje i razvoj eksperimentalnih studija u sudsku medicinu i zaista na respektabilne rezultate objavljenih radova u periodu tokom 2022. i 2023. godine. Moja istraživanja su uvijek vezana za vrlo diferencijalno-dijagnostički teška stanja u sudskoj medicini kada imamo nespecifičan autopsijski nalaz, prvo vezano za hipertermiju, toplotni udar a sada za utapanje i istraživanja na zubu koja su za utapanje pionirski poduhvat. Takmičenje je donijelo divnu uspomenu i vjetar u leđa da nastavim putem koji se pokazao kao dobar“, ponosno kaže dr. med. sci. Emina Dervišević.
Kako je sada viša asistentica na Katedri za Sudsku medicinu na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i trenutno na specijalizaciji iz sudske medicine, nagradu je posvetila mladim doktoricama Azri Spahić i Almi Suljić, djevojkama koje su tragično poginule 26. maja 2023. godine u saobraćajnoj nesreći u Sarajevu.
„To je najmanje što sam mogla učiniti. To sam željela srcem, čisto ljudskošću i etičnošću profesije. Bile su moje studentice, a potom kolegice. Ugasila su se dva života u nauci, praksi, humanosti ali će zauvijek živjeti u našim idejama i djelima“, emotivno kaže sagovornica.
Razlika prirodne od nasilne smrti
Nadalje, u razgovoru ističe da sudska medicina ima važan značaj u današnjem svijetu, te da su interesovanja za praksu, akademsko i naučno usavršavanje na polju sudske medicine velika i nude široku paletu specijalnosti unutar samog polja.
„Sudska medicina jedna je od najstarijih medicinskih specijalnosti, a razvijala se uporedo sa razvojem društvenih zajednica, kako to pokazuju na primjer Hamurabijev zakon, Hipokratova zakletva, te zakoni bizantskog cara Justinijana I. Modernu sudsku medicinu utemeljio je u 17. stoljeću italijanski liječnik Paolo Zacchia. U samoj definiciji sudska medicina je grana medicine koja se bavi problematikom nasilnog oštećenja zdravlja i nasilne smrti (mehaničkim, hemijskim ili fizikalnim postupcima).“
Dodaje da je svrha sudske medicine pružanje pomoći pravnoj struci, kako bi se u sudskom postupku (krivičnom ili građanskom) uspješno riješili problemi medicinske naravi.
„Sudska medicina obuhvata vještačenja za sudske potrebe u slučajevima takozvanih krvnih delikata, saobraćajnih nesreća, pri utvrđivanju očinstva (paternitetski sporovi) i u pitanjima naknade neimovinske štete (posljedice nasilnog oštećenja zdravlja i posljedice liječenja). Osnovna je uloga razlika prirodne od nasilne smrti. U okviru sudske medicine provodi se i identifikacija unesrećenih, u pojedinačnom smrtnom slučaju ili u smrtnim slučajevima pri masovnim katastrofama (migracije, nesreće, ratne okolnosti)“, navodi Dervišević.
Nastavlja da se u istraživanjima koriste različite metode ovisno o kojem segmentu sudske medicine je riječ.
„Međutim, zlatni standard u sudskoj medicini je bila, jeste i ostat će obdukcija. Koriste se razne analize: toksikološke, DNK analize, biološke, patohistološke…“, nabraja sagovornica.
Mišljenja je da je nauka u Bosni i Hercegovini na stepenici više u odnosu na prošle godine, međutim i dalje smatra da se nauci jako malo pažnje posvećuje i da je na niskom nivou.
„Istraživanja koja se provode su veoma skupa te je strašna naša realnost da naučnici nemaju adekvatnu finansijsku podršku te da moraju raditi više poslova da bi mogli ulagati u istraživanja. Postoje javni pozivi nadležnih kantonalnih ministarstava i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, ali resursi su ti koji moraju biti dostupni uvijek kada se rađaju velike ideje prenesene na papir, a ne jednom u toku akademske godine.“
Podrška, a ne aplauz i sve po starom
Tvrdi da naše društvo nije svjesno kakve se perspektive, ideje i oluje novih otkrića kriju u mladim ljudima.
„Maestralna je ta genetika Bosanaca i Hercegovaca. Zahvalimo se i idemo dalje. Red, rad i disciplina, pa da moja nagrada bude vjetar u leđa svima šta Bosna i Hercegovina može iznjedriti i da se radom može i sanjati, jer sam se osjećala bajkovito koračajući čuvenim pariškim hotelom Ritz, a gledajući svoje ime i prezime na platnu ceremonije. Sve je moguće ako se radi za sveopću dobrobit, jer naše je ono samo što damo i zato živjela nauka“, naglašava Dervišević.
Potom upućuje apel vlastima da rade na osnivanju fonda za istraživanja koji bi služio kao podrška kompletnom procesu i timu koji iznjedri objave i reprezentativne originalne naučne radove u priznatim časopisima, a koja se ne smiju više plaćati iz svog novčanika.
„Kada živite u nekim drugim zemljama institucija za koju radite plati objave radova, s obzirom na to da vi, kao taj neko, prezentujete tu instituciju u kojoj radite, a ne lično sebe. Neophodno je da institucija pokrije troškove objava u Q1/Q2 časopisima. To je samo jedan od primjera da nam se pruži podrška, a ne aplauz i sve po starom“, jasna je sagovornica.
Na kraju poručuje da nauka u Bosni i Hercegovini, živi po principu „izvuci maksimum iz dostupnih resursa“.
„Moram da kažem da smo kao mali tim, kolege i ja, upravo entuzijasti sa mnoštvom ideja, odnoseći se prema njima kao prema ‘platonskoj ljubavi’, u nadi da će sredstva postati dostupna u svakom trenutku, bar jednog dana.“
Prijevara i tal na vidiku.