Bosna i Hercegovina ima komisiju za koncesije – ili nema? Ima – jer je osnovana 2005. A nema – jer nikada nije dala niti jednu koncesionu saglasnost. U tom periodu državu su njeni članovi koštali skoro 20 miliona maraka. Posljednji izvještaj Kancelarije za reviziju institucija Bosne i Hercegovine ukazao je na činjenicu da su članovima ove komisije istekli mandati. A među članovima ima i penzionera. I tako, dok državni parlamentarci traže imenovanje novih članova ili ukidanje komisije, stiže najava da bi uskoro trebala biti propisana konkursna procedura za popunjavanje članova.

Komisiju za koncesije na državnom nivou imamo. Rezultate rada nemamo. Trenutno su u polovičnom sastavu, iako je upitan legitimitet i onih koji participiraju u radu zbog isteka mandata. Jedino svih godina postojanja ove komisije nisu bile upitne plate, zarađene bez ijedne izdate koncesione saglasnosti. Koštali su tako građane od 2013. do danas 11 miliona maraka. Tome će se, prema najavama, pokušati stati u kraj.

„Vijeće ministara je zadužilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine da pokrene konkursnu proceduru za izbor sedam članova Komisije za koncesije“, saopćila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (HDZBiH).

“Trenutno u parlamentarnoj komisiji ne postoji nijedan predstavnik iz Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine trenutno broji četiri člana od sedam – koliko po zakonu treba imati, pri čemu su postojećim članovima mandati davno istekli“, naveo je Denis Zvizdić, dopredjedavajući Predstavničkog doma Bosne i Hercegovine (NiP).

Ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) uvjerava da će konkursna procedura biti provedena, iako ne smatra opravdanim rad Komisije.

„Prije svega, mislim da Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine ne treba da postoji. Druga stvar, poštujem postojeći zakon i zaključke Vijeća ministara, moji saradnici rade zajedno sa mnom da koncipiramo novi format Komisije i da to predložimo Vijeću ministara, i mi ćemo to uraditi“, poručio je Košarac.

Bez imenovanja novih članova Komisija je blokirana, zato je to uslov svih uslova, a potom postojanje političke volje za njen nesmetan rad. Na ovaj problem ukazivali su i revizori u svom izvještaju:

„Trenutni sastav Komisije ne odražava navedenim zakonom predviđenu teritorijalnu zastupljenost članova Komisije tako da je i u tom pogledu funkcionisanje Komisije onemogućeno.“

Prema podacima Ministarstva finasija i trezora, rad ove komisije bez donesenih odluka skupo košta. Osim redovnih primanja, četiri zaposlena imaju i naknadu za odvojeni život.

„Komisija za koncesije – 12 radnika/saradnika. Ukupna primanja za period od 1. 1. 2023. do 31. 10. 2023. godinu – 322.893,91 KM“, podaci su Ministarstva finsija i trezora Bosne i Hercegovine.

„Imamo nepotpun sastav, nekima je istekao mandat i nisu popunjeni s drugim članovima Komisije, do sada nisu dodijelili nijednu koncesiju, zaista se postavlja pitanje koja je svrha njihovog postojanja“, pita se Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital.

Ako i budu imenovani svi članovi Komisije, pitanje je u kojem smjeru će njen rad i u čijem interesu biti. Kamen spoticanja je dodjela resursa za projekat izgradnje hidroelektrane Buk Bijela.

„Postoje lobiji, politički utjecaji, utjecaji s različitog nivoa, a u pozadini je uvijek interes. Znamo šta su resursi, ne samo vodni nego i energetski, infrastruktura itd.“, govori Mirko Šarović, bivši ministar trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Stav stručnjak za državnu imovinu je jasan – entiteti mogu sklapati međudržavne ugovore samo ukoliko dobiju saglasnost Paralmenta Bosne i Hercegovine. To se u ovom slučaju nije dogodilo.

„S obzirom na to da je iz RS-a politička agenda nepostojanje državne imovine, ona je sve vrijeme – još u mandatu predsjedavajućeg Tegeltije, s resornim ministrom u konkretnom predmetu Stašom Košarcem – opstruirala popunu državne komisije za koncesije. Pravo zajedničkog korištenja i pozivanje na pravo sklopljenih specijalnih paralelnih odnosa ne može se konzumirati na hidroipotencijalu i korištenju prirodnih resursa“, ističestručnjak za državnu imovinu Muharem Cero.

Projekat Buk Bijela osim hidropotencijala značajan je i zbog oko 80.000 hektara šumskog zemljišta. Cero upozorava da projekat Buk Bijela test za dobijanje suverenosti entiteta što vodi stvaranju ambijenta za disoluciju Bosne i Hercegovine. Nerad Komisije za koncesije i blokada njenog rada potvrda su intencija u tom smjeru.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica:  Gordana Antonić)