Foto: BHRT između opstanka i tišine: Mladi iz Tuzle poslali snažnu poruku podrške javnom servisu

U Plavoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzla u utorak je održana javna tribina pod nazivom „BHRT – između opstanka i tišine“, koju je organizovala Savremeno-umjetnička škola Tuzla u saradnji sa Bosanski kulturnim centrom TK s ciljem otvaranja dijaloga o položaju i budućnosti javnog servisa Bosne i Hercegovine.

Događaj je okupio učenike, studente, predstavnike Vijeća učenika Tuzlanskog kantona, medijske radnike i brojne goste, a fokus tribine bio je na značaju BHRT-a za očuvanje javnog interesa, medijske pismenosti i identiteta Bosne i Hercegovine.

Učesnice tribine bile su dr. Mirzeta Hadžić -Suljkić, direktorica „Savremeno-umjetničke škole“ Tuzla, Maja Nikolić, novinarka  i dopisnice BHRT-a iz Tuzle i Nataša Tadić, novinarka i reporterka N1 također iz Tuzle.

Moderatorica tribine i profesorica na predmetu “Medijska pismenost” u SUŠ Tuzla, Adrijana Ćudić, istakla je kako je riječ o temi koja nadilazi pitanje jedne medijske kuće.

„Danas ne govorimo samo o jednoj medijskoj kući, već o mnogo širem pitanju – pitanju opstanka i očuvanja identiteta Bosne i Hercegovine. BHRT nije samo medij – to je svjedok naše stvarnosti, čuvar javnog interesa i ogledalo države kakva jeste i kakva želi biti“, poručila je Ćudić.

Direktorica Savremeno-umjetničke škole Tuzla, prof. dr. Mirzeta Hadžić-Suljkić, naglasila je kako je ideja za organizaciju tribine potekla upravo od učenika tokom nastave medijske pismenosti.

 „Brzo su došli na ideju da treba reagovati, biti glasni i konkretno djelovati vezano za aktivnosti koje se dešavaju u našoj zemlji, a to je BHRT, odnosno državni radiotelevizijski servis i situacija u kojoj se nalaze“, istakla je direktorica škole.

Posebno zadovoljstvo izrazila je zbog velikog interesovanja mladih za ovu temu.

„Mi smo ponosni što nam danas prisustvuju učenici, studenti i predstavnici Vijeća učenika Tuzlanskog kantona, a posebno se radujemo što su spremni da danas razgovaramo, da razmijene svoje mišljenje i konkretno djeluju u situacijama koje se dešavaju u našem društvu“, rekla je Hadžić-Suljkić.

Učenici škole kroz prezentacije, video sadržaje i obraćanja govorili su o historiji BHRT-a, problemima finansiranja, tehnološkim izazovima i značaju javnog servisa za građane Bosne i Hercegovine.

Učenik Mahir Smajilbegović istakao je da je istraživanje teme mogućeg gašenja BHRT-a ostavilo snažan utisak na učenike.

„Kada smo obrađivali temu o mogućem gašenju BHRT-a, shvatili smo koliko je BHRT zapravo značajan za informiranje građana, kulturu i obrazovni program, ali sa kojim se problemima nažalost suočava. Moguće gašenje BHRT-a bilo bi opasno jer bi Bosna i Hercegovina mogla ostati bez javnog servisa i time postati jedina država u Evropi bez državnog javnog RTV servisa“, upozorio je Mahir Smajilbegović, jedan od učenika koji su učestvovali u realiziciji ove javne tribine.

Novinarka BHRT-a i dopisnica iz Tuzle Maja Nikolić kazala je da joj je posebno značilo što su upravo mladi pokrenuli ovakvu inicijativu.

„Posebno mi je bilo drago kada sam dobila ovaj poziv da sudjelujem na jednoj ovako javnoj tribini gdje se govori o mojoj medijskoj kući u kojoj radim i za čiju se opstojnost danas borimo u cijeloj državi“, rekla je Nikolić.

Naglasila je kako BHRT vidi kao važan dio identiteta države Bosne i Hercegovine.

„BHRT poistovjećujemo sa našim identitetom, identitetom naše države. Ja to uvijek kažem, dođe li zaista do gašenja i usudi li se neko i pokušati pomisliti ugasiti BHRT, onda se trebamo pitati zapravo šta je sa opstojnošću naše države Bosne i Hercegovine. Znam koliko BHRT znači ljudima zato što smo u svakom kutku Bosne i Hercegovine i znam da je BHRT jedna svijetla tačka u ovom medijskom sivilu u kakvom smo danas okruženi u cijeloj Bosni i Hercegovini“, poručila je Nikolić i posebno se zahvalila profesorima i učenicima koji su otvorili prostor za razgovor o ovoj temi među mladima.

Novinarka o vlasnica portala Balans i reporterka N1 televizije, te lanica Upravnog odbora Društva novinara BiH Nataša Tadić poručila je da opstanak javnog servisa ne smije biti doveden u pitanje.

„Opstanak BHRT-a ne smije biti upitan. Nažalost, jeste. Vidimo da dugo traje rješavanje tog problema, ali ne vidimo da je riješen“, rekla je i upozorila i na odnos dijela javnosti prema javnom servisu.

„Često možemo čuti neke osuđujuće tonove kao ‘zatvorite je’. Takve stvari ne smijemo slušati u javnosti. Javni servis je zaista prijeko potreban svakoj državi, pa i Bosni i Hercegovini“, istakla je.

Govoreći o širem stanju u medijima, navela je kako su i javni i privatni mediji suočeni s brojnim problemima.

„Ova javna tribina je prilika da skrenemo pažnju generalno na položaj medija u Bosni i Hercegovini, kako medija koji su javni servisi, tako isto i privatnih medija, koji se zaista nalaze u velikom problemu“, rekla je Tadić.

Posebnu pažnju prisutnih izazvao je dio razgovora o odnosu mladih prema medijima i društvenim mrežama, ali i političkim razlozima zbog kojih BHRT godinama funkcioniše u otežanim okolnostima.

„Ja mislim da tu nije stvar nerazumijevanja, već je tu stvar političkih odluka, zato što oni koji odlučuju ne žele da BHRT opstane“, kazala je Nikolić tokom diskusije.

Tribina je završena zaključcima da pitanje opstanka BHRT-a nije problem samo njegovih uposlenika, nego pitanje od javnog interesa za cijelo društvo. Istaknuta je i važnost medijske pismenosti među mladima, kao i potreba za sistemskim rješenjima koja će omogućiti stabilan i nezavisan rad javnog servisa Bosne i Hercegovine.

Na kraju događaja učenici su podigli transparente i slogane podrške BHRT-u, šaljući poruku da mladi žele biti dio važnih društvenih razgovora i da razumiju značaj medija za demokratiju i budućnost Bosne i Hercegovine.

(TIP)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.