Ljudski um nevjerojatno dobro popunjava praznine u percepciji. To je način na koji opažamo kretanje iz niza kaskadnih slika i kako vidimo trodimenzionalne objekte na dvodimenzionalnim površinama…

1. Niste nužno bili sretniji kad ste bili mlađi

Istraživanje objavljeno u časopisu ‘Social Psychology and Personality Science’ otkrilo je da je optimizam na najnižoj razini u 20-im godinama života, a zatim da se neprestano podiže kroz tridesete i četrdesete dosežući vrhunac u 50-im godinama. Nakon toga optimizam u ljudima postupno opada. U 55. godini života mnogi su iskusili najvišu razinu optimizma.

Drugo istraživanje pokazalo je da zadovoljstvo životom polako opada tijekom životnog vijeka, ali ne svugdje u svijetu. Istraživači su otkrili da se zadovoljstvo životom s godinama poboljšava u Australiji, Kanadi, Irskoj, na Novom Zelandu, u Velikoj Britaniji i SAD-u. Također, otkrili su kako su brak i zaposlenje povezani s višim razinama životnog zadovoljstva tijekom cijelog životnog vijeka.

2. U odnosima je predanost ključna

Koja je čarobna kombinacija čimbenika zbog kojih ljubavna veza cvjeta? Zapitao se to tim znanstvenika pod vodstvom Samanthe Joel sa Sveučilišta Western u Kanadi pa su napravili istraživanje na tu temu. Otkrili su da je recept za sreću – predanost vezi.

Pojedinci koji su čvrsto vjerovali da je partner predan njihovoj ljubavnoj vezi češće su komentirali da su jako zadovoljni vezom, odnosno da im ljubav cvjeta. Predanost se u istraživanju pokazala važnijom za kvalitetu veze nego strast, podrška, naklonost i seksualna učestalost.

3. U prirodi nam je vidjeti najbolje u ljudima

Ljudski um nevjerojatno dobro popunjava praznine u percepciji. To je način na koji opažamo kretanje iz niza kaskadnih slika i kako vidimo trodimenzionalne objekte na dvodimenzionalnim površinama, prenosi 24sata.hr.

A, što je s ocjenjivanjem fizičkog izgleda drugih ljudi?

Nedavni rad objavljen u časopisu ‘Nature’ daje naslutiti kako naš um instinktivno griješi kad je ljepota u pitanju. Tim psihologa pod vodstvom Diane Orghian sa Sveučilišta u Lisabonu otkrio da su nepotpune fotografije nepoznatih ljudi ispitanicima bile znatno privlačnije od onih na kojima su se vidjeli cijeli.

– Ispitanici su uslijed nedostatka informacija bili skloniji pozitivnom prosuđivanju privlačnosti po licu drugih ljudi. To sugerira da ljudi informacije koje nedostaju popunjavaju vlastitim optimističnim zaključcima – pojasnila je Diana Orghian.

4. Ne postavljajte bilo kakve ciljeve, već one prave

Psiholozi naglašavaju da postoji velika razlika između postavljanja ciljeva i postavljanja pravih ciljeva.

Kako znati postavljate li prave ciljeve?

Novo istraživanje olakšava tu dilemu skalom ocjenjivanja – od 1 (u potpunosti se ne slažem) do 5 (u potpunosti se slažem). Ocijenite potencijalne razloge zbog kojih želite doći do određenog cilja:

• Jer netko drugi to želi ili zato što ću od nekoga nešto dobiti.
• Jer bi me bilo sram da ne dođem do tog cilja.
• Jer zaista vjerujem da je to važan cilj koji si trebam postaviti.
• Zbog zabave i uživanja koje će mi taj cilj pružiti.
• Jer predstavlja ono što jesam i odražava ono što najviše cijenim u životu.

Čini li vam se da zaključci od 3 do 5 opisuju vaše ciljeve, vjerojatno ste na dobrom putu. Ako smatrate da se tvrdnje pod brojem 1 i 2 bolje odnose na vašu situaciju, tada biste možda trebali promijeniti smjer kojim idete jer to nisu najbolji razlozi za dolazak do nekog cilja.

Naime, razlozi pod brojevima 3, 4 i 5 ukazuju na to da ste suštinski motivirani slijediti taj cilj, dok razlozi 1 i 2 upućuju na motivaciju uzrokovanu nekim vanjskim poticajima ili na neskladnu motivaciju.

– Kad ljudi slijede ciljeve koji su usklađeni s njihovim temeljnim vrijednostima, talentima, interesima i potrebama (tj. samoskladnim ciljevima), veća je vjerojatnost da će postići svoje ciljeve – objasnio je Aidan Smyth sa Sveučilište Carleton u Kanadi koja je vodila istraživanje.

– Slijeđenje i postizanje samoskladnih ciljeva pruža iskustva autonomije, kompetentnosti i povezanosti koja su ključna za dobrobit. Suprotno tome, trčanje za neskladnim ciljevima može samo rezultirati gubitkom vremena i energije na ciljeve koji, čak i ako ih ljudi postignu, neće sa sobom donijeti koristi vezane za njihovu dobrobit ili razvoj – dodao je.

5. Budite otvoreni, budite pozitivni, budite izravni

Postoje stotine, ako ne i tisuće crtica koje psiholozi koriste za opisivanje nečije osobnosti. Osoba može biti nježna, nervozna, skromna ili savjesna. Netko može biti zahtjevan, neovisan, tašt ili sklon preuzimanju rizika.

Koje će se osobine najvjerojatnije naći kod psihološki ‘zdravih’ osoba?

Tim istraživača pod vodstvom Weibkea Bleidorna sa kalifornijskog Sveučilišta Davis u SAD-u pokušao je odgovoriti na ovo pitanje u nedavnom radu objavljenom u časopisu ‘Journal of Personality and Social Psychology’. Otkrili su da visoka razina otvorenosti za osjećaje, pozitivne emocije i izravnost najviše ukazuju na zdravu osobnost. Kod takvih ljudi su najmanje šanse za iskazivanje neprijateljstva, ranjivosti i tjeskobe, prenosi Psychology Today.

(TIP/Foto: Dreamstime)