Uposlenik Ureda za borbu protiv korupcije TK Elsad Jamaković nedavno je imenovan u upravni odbor javne ustanove. Zašto se propisi u Tuzli razlikuju od propisa u Sarajevu, Zenici i Bihaću…

Mogu li službenici ureda za borbu protiv korupcije u Tuzli, Sarajevo, Zenici i Bihaću, istovremeno biti zaposleni u upravljačka tijela institucija koje po prirodi posla kontrolišu? Portal Fokus je tragom jednog slučaja u Tuzli ispitao situaciju u ovim uredima.

Prema informacijama koje smo dobili, odgovor na spomenuto pitanje glasi: U Tuzli mogu, dok u Sarajevu, Zenici i Bihaću ne mogu. Kako je to moguće?

Imenovanje Vlade Irfana Halilagića

Prema informacijama do koje je došao Fokus, službenik Ureda za borbu protiv korupcije Tuzlanskog kantona Elsad Jamaković, nedavno je imenovan za člana Upravnog odbora JU Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama – CROPS Smoluća. Navedeni centar odlukom Skupštine TK od 2013. godine je postao javna ustanova.

Jamakovića je Vlada TK kojom upravlja premijer Irfan Halilagić (SDA), kako stoji u Službenim novinama, još 21. oktobra imenovala za člana Upravnog odbora ove javne ustanove. No, prema informacijama iz registra Ureda za borbu protiv korupcije TK datum imenovanja Jamakovića je 16. decembar 2025. godine dok je prijavu za ovu funkciju, prema istim podacima, predao 14. januara ove godine.

Budući da se radi o imenovanju službenika institucije koja kontroliše sve subjekte u javnom sektoru u Tuzlanskom kantonu i utvrđuje moguća koruptivna ponašanja, postavilo se pitanje da li se ovo imenovanje kosi s propisima, između ostalog i u smislu sukoba interesa.

Treba naglasiti i da su imenovanja u upravljačka tijela ustanova uglavnom političke prirode, te da se ne mogu desiti, u ovom slučaju, bez saglasnosti rukovodioca Ureda za borbu protiv korupcije TK.

Iz Ureda za borbu protiv korupcije TK su nam rekli da su Uredbom o osnivanju tuzlanskog ureda nespojivosti propisane isključivo za položaj sekretara Ureda.

Stav Ureda za borbu protiv korupcije TK

“S obzirom na to, da poslove u uredu obavljaju državni službenici i namještenici, u pogledu nespojivosti sa dužnostima državnog službenika, primjenjuju se odredbe Zakon o državnoj službi u TK i Uredbe o poslovima osnovne djelatnosti, dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe u TK, prema kojima u konkretnom slučaju nije bilo smetnje za davanje saglasnosti za obavljanje dopunske djelatnosti”, rečeno nam je u Uredu za borbu protiv korupcije TK, čime su potvrdili da ovo nije imenovanje Jamakovića za njih nije sporno.

Nadalje, naveli su, navedeno imenovanje, koje je, kako kažu, izvršeno u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjim FBiH ne kosi se sa važećim propisima kojima je regulisano pitanje sukoba interesa.

“Ističemo i činjenicu da je u ponovnom Javnom oglasu za imenovanje člana UO JU Centar za rehbilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama ispred Vlade TK, kao jedan od posebnih uslova bio da kandidat nije zaposlenik organa koji vrše nadzor nad radom ustanove, a što je konkretnom slučaju Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak TK, pored organa drugog suosnivača ustanove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Napomenu ističemo obzirom da Ured za borbu protiv korupcije ne vrši nadzor nad radom institucija/ustanova/organa na Tuzlanskom kantonu. U konačnici poslovni procesi i obavljanje poslova radnih mjesta u uredu organizovani su na način da bilo kakvo imenovanje zaposlenika ureda ne može remetiti obavljanje službenih poslova iz nadležnosti ureda”, istaknuli su.

Zanimljivo, nakon našeg upita o spomenutom zaposleniku odgovorili su i sljedeće:

“Neovisno od gornjih navoda, a u cilju otklanjanja bilo kakvih dilema, ovim putem Vas obavještavamo da je uposlenik Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Tuzlanskog kantona podnio neopozivu ostavku na navedenu funkciju u upravnom odboru”.

Jasan stav iz Ureda za borbu protiv korupcije KS

Tragom ovog slučaju ispitali smo kakva je situacija u drugim formiranima uredima za borbu protiv korupcije, odnosno u Sarajevu, Zenici i Bihaću.

Iz Ureda za borbu protiv korupcije KS su nam odgovorili da su izvršili uvid u dostupne podatke i da su se svi zaposlenici očitovali.

“Prema dostavljenim izjavama, izuzev jedne zaposlenice koja je radni odnos u Uredu zasnovala 31.12.2025. godine i trenutno koristi godišnji odmor, nijedan zaposlenik Ureda nije član upravljačkih tijela institucija javnog sektora. U pogledu navedene zaposlenice, radi se o ranije započetim angažmanima iz perioda prije zasnivanja radnog odnosa u Uredu. Po njenom povratku s odsustva, Ured će u skladu s važećim propisima i internim procedurama poduzeti potrebne korake kako bi se ovaj status razriješio”, istaknuli su.

Napomenuli su da državni službenik, u skladu s propisima o državnoj službi, ne može obavljati dodatnu djelatnost za koju prima naknadu bez prethodne pismene saglasnosti rukovodioca organa.

“Eventualno imenovanje službenika Ureda u upravljačka tijela institucija javnog sektora može predstavljati potencijalni sukob interesa, jer postoji rizik uticaja na postupke i procese koje Ured nadzire, što je nespojivo s funkcijom Ureda i principima nepristrasnosti i integriteta”, rečeno nam je iz Ureda.

Iz dva odgovora iz ureda u Sarajevu i Tuzli već vidimo razlike kako u propisima tako i u shvaćanju funkcije službenika Ureda za borbu korupcije.

U Uredu za borbu protiv korupcije ZDK sličnog su stajališta kao i njihove kolege u Sarajevu.

“Zaposlenici Ureda za borbu protiv korupcije ZDK nisu ni po kom osnovu angažirani u drugim organima javnog sektora u ZDK. Kao rukovodilac Ureda, a u cilju pravovremenog, ispravnog i tačnog informiranja, ranije sam konsultovao sve zaposlenike cijeneći činjenicu da je u 2025. godini u Uredu zaposleno sedam novih zaposlenika. Odredbama Zakona o državnoj službi u FBiH državni službenik ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio rukovodilac organa državne službe”, rekao nam je sekretar ovog ureda Dževad Fejzić.

Adela Tabaković: Povreda službene dužnosti

Tekođer, u odgovorima koje smo dobili iz Ureda za borbu protiv korupcije USK, nema dileme o tome može li službenik ovog ureda istovremeno biti zaposlen ili imenovan na funkciju u javnom sektoru USK.

“Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona ukupno ima 12 službenika i namještenika zaposlenih na puno radno vrijeme, koji kao takvi ne mogu istovremeno biti zaposleni u nekoj drugoj instituciji javnog ili privatnog sektora. Također, niko od službenika i namještenika Ureda za borbu protiv korupcije USK nije imenovan u upravljačka tijela javnih ustanova, javnih preduzeća, agencija, fondova, zavoda ili drugih javnih subjekata osnovanih od strane USK ili gradova i općina na teritoriji USK”, stava su u Uredu za borbu protiv korupcije USK

Upitali smo ih šta bi, teoretski, značilo ukoliko bi službenik Ureda za borbu protiv korupcije USK bio imenovan u neka od upravljačkih tijela u javnom sektoru USK, kao nosilac javne funkcije.

“Zaposlenik Ureda za borbu protiv korupcije USK koji bi se našao u takvoj situaciji bi počinio tešku povredu službene dužnosti, budući da je u članu 42. Zakona o prevenciji korupcije u Unsko-sanskom kantonu koji je usvojen krajem oktobra 2025. godine propisana izričita zabrana obavljanja bilo koje javne funkcije od strane zaposlenika Ureda, a u cilju zaštite integriteta u izvršavanju nadležnosti Ureda. Upravo ovakva odredba člana 42. navedenog Zakona bila je prijedlog ovog Ureda”, kazala nam je sekretar Ureda za borbu protiv korupcije USK Adela Tabaković.

Potcrtala da je jedan od osnovnih preduslova za uspješno izvršavanje poslova svakog Ureda za borbu protiv korupcije osiguranje njegove potpune samostalnosti i nezavisnosti u obavljanju poslova, lišene bilo kakvog spoljašnjeg uticaja ili privatnog interesa, kao i najviši stepen profesionalnog i ličnog integriteta njegovih zaposlenika.

“Budući da Uredi, ovisno o obimu njihovih ovlaštenja, vrše određenu vrstu nadzora nad nosiocima javnih funkcija u smislu da li oni izvršavaju svoje zakonom propisane obaveze, smatram da se zaposlenici Ureda ne smiju nalaziti u situacijama koje mogu dovesti u pitanje njihovu objektivnost i profesionalnu nepristrasnost.

Zaštita integriteta u izvršavanju poslova Ureda za borbu protiv korupcije treba biti pravno normirana sa jasno definisanim zabranama, ograničenjima i sankcijama, a ne prepuštena volji pojedinca. Smatram da je ovo pitanje u Unsko-sanskom kantonu dobro riješeno kroz Zakon o prevenciji korupcije u Unsko-sanskom kantonu, te da slične odredbe trebaju biti sadržane, ne samo u propisima vezanim za rad antikoruptivnih tijela, već i svim drugim propisima koji reguliraju rad organa i institucija javnog sektora i ponašanje javnih službenika u cjelini”, zaključila je Tabaković.

(TIP/Izvor: Fokus.ba/Autor: A.Dučić)