Da banke nastavljaju trend rasta dobiti potvrđuju i posljednji izvještaji Agencija za bankarstvo dva bh. entiteta, prema kojima su banke u Federaciji BiH od januara do septembra ostvarile neto dobit u iznosu od 494,85 miliona KM (62,13 miliona KM ili 14,36 posto više nego u istom periodu prošle godine), a u Republici Srpskoj 197 miliona maraka (34 posto više u odnosu na isti period prošle godine).

Kako javlja Fena 13 komercijalnih banaka poslovalo je bez gubitka, dok su ukupni depoziti banaka iznosili oko 25,3 milijarde KM, krediti su dosegli iznos 18,7 milijardi KM, a aktiva banaka u FBiH 31 milijardu i 84,55 miliona KM, ukupan kapital četiri milijarde i 14,39 miliona KM, dok je u Republici Srpskoj bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosila 10,9 milijardi maraka, krediti pravnih osoba iznosili su 3,2 milijarde maraka, dok su krediti stanovništva iznosili 3,2 milijarde, od čega se 66 procenata odnosi na potrošačke kredite.

Omjer profita od kamata i naknada

Neto prihodi banaka u FBiH od kamata i slični prihodi po efektivnoj kamatnoj stopi, navodi dalje Fena, na kraju septembra ove godine iznosili su 667,51 milion KM (64,2 posto ukupnih prihoda), dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 311,33 miliona KM (29,9 posto). Ovi podaci potvrda su da su kamatni prihodi, o čemu je Forbes BiH pisao ranije, ponovo dominanatan izvor prihoda banaka, te da su se nakon dugog niza godina vratili na nivo iznad 60 posto u ukupnom prihodu.

“Ukupni prihodi bankarskog sektora povećani su u odnosu na prošlu godinu. Rastu prihoda i dobiti banaka najviše su doprinijeli neto kamatni prihodi koji su iznosili 557,6 miliona KM i imali su rast od 33,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ovo je rezultat rasta kamatnih stopa na kredite na talasu monetarnog zaoštravanja u EU a koje su primijenile i banke u BiH, kako na postojeće kredite s promijenjivom kamatom vezane za Euribor, tako i na nove kredite. Dijelom je to rezultat i konverzije kredita sa promjenivom na kredite s fiksnom kamatnom stopom (koje su u pravilu veće), čemu je pribjegao značajan broj klijenata. Kamatni prihodi ponovo postaju dominanatan izvor prihoda banaka, i nakon dugog niza godina vratili su se na nivo iznad 60 posto u ukupnom prihodu“, kazao je ranije za Forbes BiH ekonomista Bojan Lučić prilikom analize polugodišnjeg izvještaja poslovanja banaka u BiH.

Koliko banaka je u prvatnom, a koliko u državnom vlasništvu

U Federaciji BiH 12 banaka je u privatnom i pretežno privatnom vlasništvu, dok je u državnom i pretežno državnom vlasništvu jedna banka. Od 12 banaka u privatnom i pretežno privatnom vlasništvu, tri banke su u većinskom vlasništvu domaćih pravnih i fizičkih lica (rezidenata), dok je devet banaka u većinskom stranom vlasništvu. Ako se posmatra zemlja porijekla dioničara, u izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH zaključno sa šestim mjesecom ove godine, najveće učešće su i dalje imali dioničari iz Austrije (38,7 posto stranog kapitala), zatim Turske (23,2 posto), Hrvatske (14,6 posto) i Njemačke (8,7 posto), dok ostale zemlje nemaju značajnije pojedinačno učešće. S druge srane osam je banaka sasjedištem u RS-u.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Foto: Ilustracija/Shutterstock)