Više od 600.000 građana BiH, prema posljednjim dostupnim podacima, koristi famozni minus po računu.

Međutim, potpuna je nepoznanica koliko je građana “zaglibilo“ u takozvano prešutno prekoračenje po računu, umjesto dozvoljenog, koji kao proizvod postoji na našem tržištu.

Radi se o proizvodu koji ima najveću kamatnu stopu i koji potrošačima pruža manju zaštitu. Prešutno prekoračenje je iznos sredstava koji banka stavlja na raspolaganje klijentu po osnovu stalnih primanja, a koje klijent nije odbio podnošenjem pismene izjave, piše Avaz.

Dopušteno ugovoreno prekoračenje je iznos sredstava koji banka daje na raspolaganje klijentu i koji je klijent samostalno zatražio i ugovorio s bankom.

Tako su u susjednoj Hrvatskoj, s posljednjim danom proteklog mjeseca, ukinuli famozna prešutna prekoračenja po računu, a u skladu s direktivama EU. U odnosu na dopušteno, prešutno prekoračenje po računu je kod naših susjeda, kako su to pokazala ispitivanja, bilo dominantno na tržištu.

– U skladu s dostupnim informacijama kojima raspolaže Agencija, sve banke na tržištu Federacije BiH nude dopušteno prekoračenje po tekućem računu, dok je broj korisnika prešutnog prekoračenja po tekućem računu zanemariv u odnosu na ukupan broj korisnika dopuštenog prekoračenja po tekućem računu – kazali su iz Agencije za bankarstvo FBiH.

Pojasnili su nam da su banke, u skladu sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, ako dopuštaju dopušteno prekoračenje tekućeg računa, dužne obavijestiti korisnika o visini nominalne kamatne stope, metodi njenog obračuna i ostalim troškovima kojima će teretiti tekući račun korisnika zbog prekoračenja, kao i o promjeni visine kamatne stope ili troškova.

– U slučaju da to prekoračenje traje duže od tri mjeseca, banka je dužna s korisnikom sklopiti ugovor o prekoračenju tekućeg računa – kazali su za Avaz iz Agencije.

Ekonomski stručnjak univerzitetski profesor Željko Rička kaže da građani silom prilika ulaze u takve aranžmane.

– Prije svega bi trebali voditi osmišljenu finansijsku politiku i izbjegavati zaduživanja po bilo kojem osnovu. Međutim, kada se to ne može, onda, definitivno, nije dobro ostavljati dopuštenja po računu neugovorena. Zapravo, nijedan aranžman ne smije ostati neugovoren, a i za banke je dobro da dopuštenja ograničavaju – kaže prof. Rička.

Pojedine banke utvrđuju ograničenja i u vidu apsolutnog maksimalnog iznosa te se on može razlikovati prema vrsti ili rizičnosti korisnika.

Banke prate ukupnu zaduženost korisnika i platežnu sposobnost u skladu s važećim podzakonskim aktima Agencije, a posebno s Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka – odgovorili su iz Agencije.

(TIP/Izvor: Avaz.ba/Foto: Ilustracija)