Daniel Nadler je kreirao OpenEvidence, koji koristi algoritme za pretraživanje miliona recenziranih naučnih publikacija, uključujući vrhunske časopise poput New England Journal of Medicine i Journal of the American Medical Association, kako bi doktorima brzo pružio najbolje moguće odgovore – sa potpunim referencama za daljnja istraživanja.

Za doktore koji pokušavaju pratiti najnovija medicinska otkrića, pregledavanje najnovijih istraživanja može se osjećati kao da su pogođeni vodenim topom. Novi naučni rad objavljuje se svakih 30 sekundi. Pokušaj pregledavanja svega kako bi se došlo do dijagnoze ili plana liječenja koji odražava najbolje trenutno dostupne opcije – a istovremeno pregledati 20 pacijenata dnevno – gotovo je nemoguć zadatak.

„Priča se o zlatnom dobu biotehnologije – stalno se razvijaju novi i bolji lijekovi. Ali za doktore je to kao mračno doba zbog sagorijevanja“, rekao je za Forbes Daniel Nadler , suosnivač i izvršni direktor OpenEvidencea. „Bombardovani su ogromnom količinom informacija s kojima moraju pratiti korak, a ljudski mozak jednostavno nema kapacitet da pročita milione studija.“

Nadler (42), doktor nauka sa Harvarda, prodao je svoju prethodnu kompaniju za 550 miliona dolara 2018. godine. Sada pokušava riješiti ovaj problem uz pomoć vještačke inteligencije.

Njegov startup, OpenEvidence, koristi vlasničke algoritme koji pretražuju milione recenziranih naučnih publikacija, uključujući vrhunske časopise poput New England Journal of Medicine i Journal of the American Medical Association, kako bi brzo pružio doktorima najbolje moguće odgovore – s potpunim referencama kako bi mogli obaviti više istraživanja. Softver je besplatan za licencirane doktore i finansira se putem oglašavanja – slično kao i Google.

Ono što je Google za internet, to je OpenEvidence za zdravstvo

„Vjerujem da će OpenEvidence biti za zdravstvo ono što je Google bio za internet“, rekao je John Doerr , milijarder i predsjednik Kleiner Perkinsa, koji je lično investirao u kompaniju i preko svoje firme. „Model besplatnog pristupa za doktore je ono što ovdje čini razliku“, kaže on.

Od svog osnivanja 2022. godine, OpenEvidence (sa sjedištem u Miamiju) privukao je 40 posto američkih ljekara – više od 430.000 – i svaki mjesec dodaje 65.000. Prihod od oglašavanja trenutno iznosi oko 50 miliona dolara godišnje. Iako to nije ogroman broj, brzina kojom se softver usvaja dovela je do nekih velikih investicija: OpenEvidence je prikupio 210 miliona dolara, predvođen GV-om (Googleovim investicijskim ogrankom) i Kleiner Perkinsom, po procjeni od 3,5 milijardi dolara, u odnosu na milijardu dolara u februaru.

Kao rezultat toga, Nadler, koji posjeduje oko 60 posto kompanije, sada je milijarder, s procijenjenim bogatstvom od 2,3 milijarde dolara. Suosnivač i tehnički direktor Zack Ziegler , 30, posjeduje oko 10 posto, vrijedno oko 350 miliona dolara. Nadler je zadržao toliki dio svog udjela jer je bio prvi investitor u projekat – lično je investirao oko 10 miliona dolara prije nego što je uopće počeo tražiti rizični kapital.

„Jedna od prednosti poduzetništva po drugi put je to što niste idiot“, rekao je Nadler. „Znao sam da će drugi projekat biti veći, pa sam pomislio da bih možda trebao uložiti prvih 10 miliona dolara. To je bila najpametnija finansijska odluka u mom životu… Želio sam se kladiti na sebe.“

Nije ni prvi ni jedini, ali to radi daleko najpreciznije

Problem koji OpenEvidence pokušava riješiti raste. Medicinska literatura se eksponencijalno širi – udvostručujući se svakih pet godina – kako se razvijaju nove terapije poput genske terapije i naučnici saznaju više o tome kako bolesti i lijekovi međusobno djeluju. Nije lako proučiti sve ovo: neke studije su odlične, druge su loše, a mnoge su zastarjele. (Upotreba vještačke inteligencije u pisanju i recenziranju dodatno je zakomplicirala situaciju.) U međuvremenu, ljekari u SAD-u su pod sve većim vremenskim pritiskom zbog nedostatka medicinskog osoblja – stvarajući prostor za startupove koji razvijaju tehnologije koje pomažu ljekarima i poboljšavaju njegu.

OpenEvidence nije prvi koji pokušava organizirati medicinsku literaturu – Wolters Kluwerov UpToDate postoji već decenijama i također koristi umjetnu inteligenciju. Ali OpenEvidence je prvi koji je dizajniran od temelja imajući na umu principe umjetne inteligencije i koji precizno odgovara na klinička pitanja – mnogo preciznije od ChatGPT-a.

Danas se OpenEvidence koristi u oko 8,5 miliona konsultacija mjesečno. Budući da se alat ne smatra dijagnostičkim, ne zahtijeva odobrenje FDA, kao što je slučaj s algoritmima za otkrivanje moždanog udara ili sepse. Doktori ga mogu besplatno preuzeti ili koristiti online, zaobilazeći dugotrajne i birokratske procese nabavke u bolnicama. To je doprinijelo njegovom brzom širenju.

Internistica dr. Susan Wolver iz Richmonda redovno koristi OpenEvidence za pisanje pisama osiguravateljima i provjeru informacija o lijekovima. Najdramatičnije je to što se, tokom nedavnog domaćeg leta, putnik s oslabljenim imunološkim sistemom zamalo onesvijestio u kupaonici. Wolver je otvorila OpenEvidence i odmah sastavila plan liječenja.

Nadler je odrastao u Torontu, gdje su mu roditelji bili dio velikog vala istočnoevropskih imigranata nakon Drugog svjetskog rata – njegov otac iz Rumunije, a majka iz Poljske. „Moj djed je bio u Auschwitzu i preživio je“, rekao je. „Nakon rata, želio je doći u Ameriku, ali SAD u to vrijeme nisu primale izbjeglice, pa su se na kraju preselili u Kanadu.“

Koristili smo vještačku inteligenciju prije nego što je iko počeo pričati o tome

Kao dijete, Nadler je bio izuzetno takmičarski nastrojen – pokušavao je zapamtiti više stranica Hamletovog monologa od svojih prijatelja. „Bio sam potpuni štreber“, kaže. Bio je član Mense, škola mu je bila dosadna, a nakon što je završio osnovne studije na Univerzitetu u Torontu, prijavio se na Harvard u potrazi za većim intelektualnim izazovom. Tamo je stekao doktorat iz političke ekonomije, napisavši disertaciju o mehanizmima određivanja cijena kreditnih derivata. Također je studirao poeziju kod dobitnika Pulitzerove nagrade Jorieja Grahama, pokrenuo je aplikaciju pod nazivom Sigmund koja izgovara programirane riječi tokom spavanja kako bi uticala na snove i bio je gostujući naučnik u Federalnim rezervama.

Dok je radio na svom doktoratu i zarađivao samo 23.500 dolara godišnje, došao je na ideju za svoju prvu kompaniju, Kensho. U Federalnim rezervama bio je šokiran kada je otkrio da regulatori još uvijek koriste obične Excel tabele za izradu važnih procjena. Udružio se s programerom Peterom Kruskallom kako bi kreirao algoritme koji bi finansijsku analizu učinili jednostavnom poput pretrage na Googleu. Kada su 2012. godine pokrenuli svog tekstualnog chatbota Warren (nazvanog po Warrenu Buffettu), vještačka inteligencija nije bila toliko popularna kao danas među startupima. „Niko tada nije pričao o vještačkoj inteligenciji. Bilo je to 10 godina prije ChatGPT-a“, kaže Nadler.

Ideja je uspjela, i kada je S&P kupio Kensho za 700 miliona dolara (uključujući bonuse), to je bio najveći posao s umjetnom inteligencijom u historiji. Nadler je posjedovao 20 posto udjela i odjednom se obogatio. „Kod poduzetnika koji po drugi put pokreću kompaniju, ta doza arogancije često nestaje“, rekao je Sangeen Zeb iz GV-a. „Ali Daniel i dalje ima tu dozu.“

Godine 2021. udružio se sa Zackom Zieglerom , tadašnjim doktorandom mašinskog učenja na Harvardu koji nije želio ništa više nego graditi stvari. Zajedno su imali predosjećaj da bi se tehnologija umjetne inteligencije, koja je pomagala trgovcima dionicama, mogla primijeniti u medicini – s još većim utjecajem. Obojica su bili lično motivirani: Nadlerov djed je umro od medicinske greške, a Ziegler je gledao kako njegov zet prolazi kroz liječenje leukemije u dobi od 22 godine (sada je u remisiji).

„To mi je otvorilo oči“, rekao je Ziegler. „Količina složenosti je ogromna, a doktori i dalje traže informacije listajući udžbenike.“

Neki upozoravaju da nije sve tako jednostavno

Investitor rizičnog kapitala Jim Breyer , koji je prethodno investirao u Kensho, razgovarao je s Nadlerom četiri sata o ideji za OpenEvidence i postao jedan od prvih vanjskih investitora, zajedno s Kenom Moelisom . Breyer, koji je 2005. godine podržao Marka Zuckerberga, smatra Nadlera jednim od onih rijetkih vizionara: “Daniel je izvanredan poduzetnik. Početna ideja o primjeni umjetne inteligencije u medicinskim časopisima bila je jednostavno briljantna.”

Početkom 2023. godine, OpenEvidence se pridružio prestižnom akceleratoru zdravstvene zaštite klinike Mayo, koji pomaže startupima da razvijaju ideje i testiraju tehnologiju. Kao što je Nadler istakao u videu, „Mayo ima najveći i najkvalitetniji skup podataka o zdravstvenoj zaštiti na svijetu.“

Do tada je vještačka inteligencija bila u porastu, a Nadlerovih deset godina iskustva u toj oblasti počelo je da se isplaćuje. „Dok su svi pokušavali da se izvučem iz kriptovaluta, znao sam da ću ih sve pobijediti“, rekao je.

Ipak, ovo je zahtjevan zadatak i pitanje je hoće li AI pretraga uvijek pružiti najbolji odgovor. Nadler tvrdi da oslanjanjem na „zlatne standarde medicinskog znanja“, od kojih su mnogi dostupni samo u sažecima na otvorenom internetu – poput JAMA i New England Journal of Medicine – modeli pretrage koje njegov startup koristi mogu izvući pouzdane i relevantne informacije o rijetkim bolestima ili nuspojavama lijekova, a istovremeno minimizirati takozvane „halucinacije“ (sklonost AI sistema da izmišljaju činjenice). „AI je smeće unutra, smeće van; zlato unutra, zlato van“, rekao je Nadler, dodajući: „Nije uvijek riječ o nekom super-naprednom algoritmu.“

Dr. Stephen Krieger , specijalista za multiplu sklerozu u bolnici Mount Sinai u New Yorku, čuo je za OpenEvidence od specijalizanta dok je bio na dužnosti prošlog vikenda. Trebao je saznati koji antibiotik koristiti za neurološku infekciju kod pacijenta alergičnog na penicilin – nešto izvan njegove oblasti stručnosti. Prije nego što se oslonio na alat, testirao je njegovu tačnost pitajući OpenEvidence o vlastitom istraživanju multiple skleroze (i upoređujući odgovore sa kolegama specijalistima za zarazne bolesti). Alat je ne samo precizno sažeo njegovo istraživanje, već je i ispravno identificirao ograničenja koja još nisu objavljena. „Činjenica da je alat ukazao na slabosti u mom vlastitom radu s kojima sam se slagao bila je izvanredna“, rekao je.

Ali Daniel Byrne, profesor na Bloomberg školi javnog zdravlja na Univerzitetu Johns Hopkins i autor knjige Umjetna inteligencija za poboljšane ishode pacijenata , upozorio je da to nije tako jednostavno. „Većina ljudi ne shvata da je do 50 posto medicinske literature pogrešno“, kaže on. U mnogim slučajevima, objavljuju se radovi o naučnim diskusijama ili kliničkim studijama koje na kraju možda neće dati konkretne rezultate. „Samo imati referencu je korak naprijed, ali nije dovoljno“, rekao je Byrne.

Dr. Travis Zack , medicinski direktor OpenEvidencea, priznaje da će biti grešaka u bilo kojem AI sistemu, ali bi ih trebalo biti znatno manje nego kada doktori donose odluke za 20 pacijenata dnevno bez lakog konsultovanja dostupne literature. „Ono što OpenEvidence omogućava doktorima jeste da ne moraju uvijek vjerovati svojoj intuiciji“, rekao je.

Besplatno je za reklamne svrhe i dalje se poboljšava

Još nije poznato koliko će uspješan biti poslovni model zasnovan na oglašavanju. Farmaceutske kompanije su veliki oglašivači i sada imaju priliku da direktno predstave informacije o svojim lijekovima ljekarima koji bi ih mogli koristiti. Zahvaljujući sponzoriranim odgovorima, OpenEvidence može ostati besplatan za korisnike, što privlači još više ljekara i omogućava dalje usavršavanje algoritama na osnovu njihovih povratnih informacija. Ovo stvara ono što Nadler naziva “fantastičnim zamašnjakom”: više korisnika poboljšava proizvod, što privlači još više korisnika – i tako dalje.

Uprkos tome što će oglašavanje u zdravstvu i farmaceutskim proizvodima dostići 30 milijardi dolara do 2024. godine, poslovni model zasnovan na oglasima je rijedak u zdravstvu, gdje se većina softvera prodaje putem pretplata. „Ljudi mrze oglašavanje“, kaže Nadler. „Ne znam zašto – ja ga volim.“ Ipak, on priznaje da kompanija trenutno ima mnogo veći potencijal za prikazivanje oglasa (preko 350 miliona dolara) nego što je do sada prodala. „Google je godinama navikavao ljude na taj model – i to je ono što sada radimo.“

Dr. Aneesh Singhal , zamjenik direktora Odjela za neurologiju u Općoj bolnici Massachusetts i direktor centra za moždani udar, nabavio je OpenEvidence prije godinu dana nakon što je o njemu pročitao masovnu e-poštu poslanu unutar bolničkog sistema. Od tada je primijetio da alat postaje sve popularniji među specijalizantima i hirurzima. „Čini se da ga svi koriste“, kaže on.

Želio je brzo pronaći najnovije studije o moždanom udaru kod odraslih – zadatak koji bi mu inače oduzeo sate pretraživanja PubMeda i medicinskih udžbenika. Alat se pokazao mnogo korisnijim od generičkih chatbotova poput ChatGPT-a – predlagao je dodatna pitanja o medicinskoj historiji pacijenta i testovima koje treba obaviti. „ChatGPT jednostavno daje direktan odgovor i tu staje“, kaže Singhal.

Dosadašnji zamah OpenEvidence-a je zapanjujući – doktori se prijavljuju sve brže i brže, što je ključni pokazatelj koji investitor Breyer pomno prati. „Sedmični i mjesečni izvještaji mi daju veliko povjerenje da Daniel nastavlja da se ističe“, kaže on.

Širenje u druge naučne oblasti

Sada kompanija prelazi na korištenje takozvanih modela zaključivanja, koji rješavaju probleme korak po korak – pristup za koji su istraživači otkrili da poboljšava tačnost odgovora vještačke inteligencije. Ovog mjeseca, startup je pokrenuo novu funkciju pod nazivom DeepConsult, koja koristi ovu tehniku za povezivanje različitih studija i provođenje dubinske analize o određenim temama. „To omogućava doktoru da u suštini ima tim doktora medicine i doktora nauka koji mogu provoditi dubinska istraživanja dok rade s pacijentima“, rekao je suosnivač Ziegler.

Iako bi se OpenEvidenceova tehnologija mogla koristiti u drugim naučnim oblastima, Nadler za sada ne planira širenje – fokusiran je na zdravstvo, kako u SAD-u tako i u inostranstvu, posebno u zemljama gdje je pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti ograničen. Sada postoji niz AI rješenja u cijeloj industriji – od aplikacija za bilješke do dijagnostičkih alata. U kombinaciji s rezultatima laboratorijskih testova i podacima s uređaja poput mjerača glukoze u krvi, otvara se mogućnost objedinjavanja svih tih podataka na jednom mjestu.

Thomas Laffont , suosnivač Coatue-a koji je investirao u OpenEvidence, vidi startup kao potencijalno središte gdje će se svi ovi alati jednog dana objediniti. „Možete zamisliti svijet u kojem OpenEvidence postaje alat putem kojeg se odvija sva dijagnostika“, kaže on.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autorica: Amy Feldman/Foto: OpenEvidence)