Fiskalne refome koje to nisu, tako je Admir Čavalić, federalni zastupnik iz SBiH-a i ekonomski stručnjak ocijenio prijedloge Vlade Federacije Bosne i Hercegovine koji su predstavljeni javnosti.

Čavalićevu analizu prenosimo u cijelosti:

˝Vlada FBiH je predstavila “fiskalne reforme”. Odmah da u startu navedemo da ovo nisu reforme, već tehnička/parcijalna rješenja, čak i vremenski ograničena (do 31.12.2025.) – slično onome što smo predlagali kao temporalno rješenje počekom 2023. godine (400 KM+ neoporezivo na neto plaću).

Kako bi se bolje razumjele ove najave, potrebno je razdvojiti priču na dva dijela:

(1) Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH.

(2) Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na dohodak.

Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH se odnosi na jačanje fiskalne discipline. Ovaj nacrt podrazumijeva usklađivanje sa novim tehnologijama, a što omogućava adekvatniji nadzor i veću transparentnost.

Riječ je o nacrtu zakona tako da treba biti oprezan sa rokovima. Vjerovatno da će se sve ovo implementirati krajem 2025. ili početkom 2026. godine. Pune efekte svakako očekujemo tek u 2026. godini. Ono na što treba obratiti pažnju jesu članovi (31., 32. itd.) ovog nacrta koji se odnose na stavljanje fiskalnog sistema u prometa tj. uvjete za kompanije koje će profitirati iz čitave ove priče o online fiskalizaciji.

Znamo da naše zakone uglavnom pokreću partikularni interesi određenih pojedinaca, grupa i drugih koji su bliski političkim subjektima. O tome ćemo najviše raspravljati 27. novembra kada je sjednica Federalnog parlamenta. Zakon zaista omogućava transparentnost transakcija, povećanje njihove formalizacije, i ima za cilj sprečavanje pranja novca. Nacrt je i zaslužuje raspravu.

Kada je riječ o Prijedlogu zakon o dopuni Zakona o porezu na dohodak, u osnovi riječ je o institucionaliziranju ovogodišnje neoporezive jednokratne pomoći. Zbog toga se i navodi da ovo vrijedi samo za 2025. godinu. Skraćeni je postupak tako da očekujem primjenu od 01. januara. Dobra stvar je da je ovo rješenje predvidljivije od jednokratne pomoći i da su moguće razlike shodno radnom učinku radnika (jednokratna pomoć je imala logiku “ili svi ili niko”, sada nije tako). Da li će radnici dobiti ovih 200KM? Ne znamo jer shodno članu 75. Zakona o radu, radni učinak je tu “ukoliko je isti ostvaren”. Tako da je 1.200 KM minimalnih primanja negdje u oblacima.

Ono što je loše jeste iznos – samo 200 KM (očekivalo se 500 KM ili makar 400 KM kako smo prošle godine predlagali) i činjenica da ovo nisu fiskalne reforme kakve očekujemo – spuštanje zbirne stope doprinosa sa 41,5 posto na 30, 28, 27 ili 25 posto. Pritom, ne može biti ponuđen izgovor: “trenutno nemamo dovoljno vremena za detaljnu pripremu tih reformi.”

Ova rečenica koja se zaista pojavljuje u obrazloženju ovih dopuna pokazuje da se Vlada FBiH nonšalantno ponaša spram fiskalnih reformi koje svi – radnici, privrednici, političari, društvo – čekamo više od osam godina (entitet RS je spustio zbirnu stopu doprinosa i zato ima minimalac od 900 KM spram 619 KM u FBiH).

Na kraju, neka ovih “koraka”. Kao predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku podržavam pokretanje bilo kakvih aktivnosti u pravcu fiskalnih reformi. Ali napominjem, ovo još uvijek nisu fiskalne reforme koje su potrebne za pokretanje FBiH˝, prenosi Faktor.ba.