JU ‘Centar za kulturu’ Tuzla obilježio godišnjicu smrti Ismeta Mujezinovića
U skladu sa dosadašnjim običajem, kolektiv JU „Centar za kulturu“ Tuzla je obilježio godišnjicu smrti velikog Ismeta Mujezinovića. Mujezinović je preminuo 07.01.1984. godine u Tuzli. Vijest o smrti umjetnika se brzo proširila čitavom bivšom državom. Brojne ličnosti iz političke i kulturne sfere svih bivših republika su porodici uputile telegrame saučešća i iskazale žaljenje za gubitkom vrsnog umjetnika i intelektualca. Stotine novinskih članaka je objavljeno sa informacijom o smrti umjetnika i osvrtima na njegovo cjeloživotno stvaralaštvo
.Značaj umjetnika se ogleda i kroz organizovanje nekoliko komemorativnih skupova na kojima je još jednom odato priznanje za Mujezinovićev rad i doprinos umjetnosti i kulturi. Komemorativni skupovi su održani u Tuzli, Sarajevu, Brčkom i Bijeljini. Komemorativna sjednica društveno-političkih organizacija i Skupštine opština Tuzla je održana 09.01. u Domu JNA Tuzla.U Sarajevu je 10.01.1984. godine., na dan sahrane, održana zajednička sjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Akademije likovih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu i Udruženja likovnih umjetnika BIH.
Na dan sahrane 10.01.1984.godine su se u Tuzli, tačno u 14:30 sati, oglasile gradske sirene u znak odavanja počasti preminulom umetniku. Hiljade sugrađana i sugrađanki, umjetnika, političara i prijatelja su posjetile tadašnju Galeriju jugoslavenskog portreta u kojoj je bio postavljen lijes i posljedni put se oprostili od Mujezinovića, i to u ustanovi koju je osnovao i ostavio svoj lični i umjetnički pečat. Počasnu stražu na sahrani su držali: Cvijetin Mijatović, Svetozar Zimonjić, Franjo Herljević, Hamdija Pozderac, Milanko Renovica, Branko Mikulić, Emina Zaimović i Husein Bakalović. Sahrani je prisustvovao i Marin Cetinjić u ime Savjeta Federacije. Umjetnička djela Ismeta Mujezinovića i dalje postoje kao zaštićeno dobro Bosne i Hercegovine i primjer su likovne maestralnosti, dok sjećanje na njegovu ličnost i društveni angažman treba da služi svim generacijama kao uzor i podsticaj za progresivnost i borbu za ljudske ali i umjetničke slobode.
(TIP)
to je klasičćan primjer ekološke akcije pa s egrad pretvara u zelenu opštinu (kasabu)