uttt05
Foto: Prvi sajam agroturizma i zdravog življenja ‘Đulistan’ u Tuzli: Biseri domaće proizvodnje i tradicije na jednom mjestu

Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo” u Tuzli naredna dva dana mirisat će na tradiciju, domaće kolače, ljekovito bilje i autohtone bh. proizvode. Otvoren je prvi Sajam agroturizma i zdravog življenja “Đulistan”, koji je pod istim krovom okupio više od 60 izlagača iz Tuzlanskog kantona, ali i šire regije, slaveći ono najbolje što bosanskohercegovačko selo i mali biznisi imaju da ponude.
Organizatori ističu da “Đulistan” nije samo prodajni sajam, već mjesto susreta malih biznisa, turističkih zajednica i edukacije.
“Ovo je prvi sajam koji u Tuzli, pa i u čitavoj regiji obrađuje temu agroturizma i zdravog življenja. Sve ljude koji dođu očekuje kafa, sok, kolači, znači jako puno razloga da pokupite svoje prijatelje ili porodicu za ruku i provedete par jako zanimljivih sati u centru Tuzle,” istakao je Haris Dedić, jedan od organizatora sajma, dodajući da su na sajmu zahvatili veliki dio onoga što je posjetiocima zanimljivo – od ukrasnog cvijeća, rakije, mesnih prerađevina, do turističke ponude.
Fokus na kvalitet i zaštićene brendove
Jedan od ključnih ciljeva Đulistana je promocija autohtonosti i kvaliteta. Asmir Handalić iz organizacionog tima ističe da je dugoročni plan okupljanje svih zaštićenih proizvoda iz BiH na jednom mjestu.
“Naša izvorna ideja bila je da predstavimo male biznise koji imaju tendenciju rasta i osavremenjavanja. Ove godine imamo dva geografski zaštićena proizvoda: majevički med Pčelarskog društva ‘Nektar’ i sir Zarac iz Lopara. Cilj nam je da ovo bude sajam proizvoda koji garantuju izvornost i kvalitet za naše konzumente,” naglasio je Handalić.
Slavlje tradicije: Od pekmez hurmašica do motiva sa stećaka
Đulistan nudi pravo bogatstvo okusa i mirisa. Posjetioci mogu degustirati voćne destilate proizvedene po savremenim standardima, ali i tradicionalne domaće poslastice.
Veliki dio sajma posvećen je i očuvanju starih zanata. Od ručno rađenih nošnji i suvenira koje prave žene unutar sekcija, do savremenih modnih detalja inspirisanih tradicijom.
“U asortimanu imamo nakit, medaljone sa motivima sa naših ćilima, te zlatovez sa begovskih nošnji. Na suknjama i kimonima koristim motive sa stećaka i svega onoga što je obilježilo našu tradicionalnu umjetnost,” pojašnjava Sanela Čičkušić, dizajnerica brenda “Amulet”.
Inače poslijepodne prvog dana Đulistana donijelo je jako zanimljiv program. Prvo je prof. Ismet Kalić sa Univerziteta FINra održao kratku sesiju na temu »Kako prodati sve što proizvedete«, a zatim je uslijedila promocija knjige pjesama „Našli smo jedno drugo” autorke Edite I. Dautović. Sam kraj dana donio nam je modnu reviju »Vezovi naslijeđa« sa modelima Gračaničkog keranja čije su kreacije nosile učenice iz Srednjoškolskog centra u Gračanici, zatim reviju «Tradicionalnih BH nošnji« koje su predstavili članovi KUD Modrački mornari, a koje su uradile »Žene za tradiciju« iz sekcije ovog društva i modne kuće Amulet te modeli jakni dizajenrke AdellM.
Sajam “Đulistan” otvoren je dva dana, a pored prodajnog karaktera, posjetiocima nudi i edukativne radionice, promocije knjiga i modnu reviju inspirisanu bh. tradicijom. Svi su pozvani da podrže male proizvođače i uživaju u bogatstvu koje nudi ovaj “mirisni vrt” agroturizma!
U subotu 23. maja ĐULISTAN otvara svoje kapije u 10 i traje do 19 sati.
(TIP)







Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.