Američke kompanije ulaze u energetiku, vojnu industriju, telekome i finansije BiH. Koliko to mijenja ekonomski suverenitet zemlje?

Posljednjih godina Bosna i Hercegovina svjedoči rastućem uticaju američkog kapitala u svojim najvažnijim privrednim granama. Američke (i šire euroatlantske) kompanije i investitori preuzeli su vodeće uloge u sektorima poput vojne industrije, rudarstva, energetike, igara na sreću i finansijskih tržišta.

Pismo namjere koje je američka kompanija AAFS Infrastructure uputila vlastima u Bosni i Hercegovini, a koje uključuje zahtjev za koncesiju nad projektom Južne gasne interkonekcije, izgradnju gasnih elektrana te interes za upravljanje aerodromima u Sarajevu i Mostaru, otvorilo je šire pitanje – koliko duboko američki kapital već ulazi u strateške sektore domaće privrede.

Ovaj potez ne dolazi izolovano, već se nadovezuje na niz prethodnih ulaganja i akvizicija u sektorima koje svaka država smatra strateškim. Upravo zato, pitanje američkog kapitala u BiH više nije samo pitanje pojedinačnih investicija, već obrasca koji dugoročno oblikuje strukturu domaće ekonomije i odnose moći unutar nje.​

U nastavku donosimo pregled ostalih najznačajnijih akvizicija i projekata posljednjih godina, uz osvrt na njihove ekonomske i političke implikacije.

Vojna industrija: Američki kapital u Pretisu i Binasu

Jedan od najupečatljivijih primjera američkog prodora u privredu BiH jeste namjenska (vojna) industrija, konkretno kompanije Pretis (Vogošća) i Binas (Bugojno). U aprilu 2024. nepoznati investitor je putem skrbničkog računa kupio oko 33% dionica Pretisa i 23% dionica Binasa za približno 15 miliona KM. Ubrzo se otkrilo da iza ove kupovine stoji kompanija Sikto d.o.o. Sarajevo, koju su mediji povezali s američkom firmom Regulus Global. Sikto je kasnije nastavio da gomila dionice i povećao udio na 41,5% u Pretisu te 25,7% u Binasu, približivši se većinskom vlasništvu Federacije BiH (51%).

Ključni detalj je promjena vlasničke strukture kompanije Sikto: prvobitni osnivač (češki Mann Holding) ustupio je mjesto američkom entitetu Sitko Acquisition LLC, registriranom na adresi 3500 S Du Pont Highway, Dover, Delaware (SAD). Time je potvrđeno da je kapital iz Sjedinjenih Država preuzeo kontrolu nad značajnim dijelom bosanskohercegovačke vojne industrije. Ove fabrike municije i naoružanja bilježe rast poslovanja, pa se američko ulaganje može posmatrati kao strateška investicija u sektor koji je odavno pod lupom države.

Rudarstvo: Preuzimanje rudnika Vareš od strane Dundee Precious Metals

Iako u ovom slučaju formalno nije riječ o američkoj nego o kanadskoj kompaniji, akvizicija britanske firme Adriatic Metals (vlasnika rudnika Vareš) od strane kanadskog Dundee Precious Metals (DPM) doživljava se kao dio šireg euroatlantskog ekonomskog uticaja u BiH. U septembru 2025. DPM je finalizirao preuzimanje 100% udjela Adriatic Metalsa, čime je postao stopostotni vlasnik novootvorenog podzemnog rudnika polimetala u Varešu. Vrijednost akvizicije iznosila je oko 1,25 milijardi dolara, što je jedna od najvećih stranih investicija u BiH u posljednjim decenijama. Ovaj rudnik srebra, cinka, olova i zlata privukao je pažnju zbog visokog kvaliteta rude i potencijalnog ekonomskog preporoda lokalne zajednice.

Transakcija je odobrena od britanskih vlasti i okončana u septembru 2025., kada je DPM i zvanično preuzeo upravljanje nad rudnikom. Ovaj događaj pokazuje kako i kanadsko-američki investitori (s obzirom da DPM kotira na kanadskoj berzi, a kapital dolazi iz zapadnih zemalja) preuzimaju kontrolu nad prirodnim resursima BiH.

Telekomunikacije: BH Telecom, Telemach i pritisak američkog kapitala

Domaće telekomunikacije takođe su predmet snažnog interesa američkih investitora. BH Telecom, najveća državna telekom kompanija, iskazao je namjeru preuzeti operatera Telemach BiH, koji je u vlasništvu regionalne United Group. United Group je kompanija koju je finansijski izgradio američki investicioni fond KKR (Kohlberg Kravis Roberts) – KKR je godinama bio većinski vlasnik United Groupa prije djelomičnog povlačenja, te je zadržao znatan manjinski udio nakon prodaje dijela vlasništva fondu BC Partners. Drugim riječima, iza Telemacha stoji zapadni kapital s jakim američkim pečatom. Prema medijskim navodima, fond KKR je zainteresovan za prodaju svog preostalog udjela, što je vjerovatno i otvorilo pregovore o akviziciji.

Konkurencijsko vijeće BiH dalo je u oktobru 2025. uslovnu saglasnost BH Telecomu za preuzimanje Telemacha, uz set od šest mjera zaštite konkurencije. Regulatori su utvrdili da bi neograničeno spajanje ove dvije kompanije dovelo do narušavanja tržišne strukture i stvaranja monopolskog položaja BH Telecoma, stoga su odobrili koncentraciju tek nakon precizno definisanih uslova. Mjere uključuju ograničenje rasta cijena za krajnje korisnike, zaštitu postojećih pretplatničkih ugovora, vođenje Telemacha i BH Telecoma kao odvojenih subjekata (uz tzv. “firewall” za osjetljive informacije), zabranu novih akvizicija drugih operatera, ograničenje ulaska Telemacha u mobilno tržište te čak obavezu djelimične prodaje mreže Telemacha radi smanjenja udjela na tržištu interneta. Navedeni uslovi pokazuju zabrinutost regulatora da spajanje državnog operatera i najvećeg kablovskog provajdera ne uguši konkurenciju na štetu potrošača.

Ova akvizicija ima i geopolitičku dimenziju. United Group/Telemach posluje u više zemalja regiona, a dugo je slovio kao projekat blizak zapadnim investitorima. Podržavan od američkog kapitala, Telemach je širio uticaj medijski (TV kanali, internet) i infrastrukturno.

Energetika: Južna interkonekcija pod američkim patronatom

Sektor energetike, posebno snabdijevanje gasom, još je jedna oblast gdje se vidi američki interes. Projekat gasovoda “Južna interkonekcija” (nova ruta za prirodni gas iz pravca Hrvatske) dugo je zaglavljen u političkim prepirkama u BiH. Sjedinjene Države su odlučile aktivno posredovati kako bi se ovaj projekat pokrenuo, prvenstveno da bi se smanjila ovisnost BiH o ruskom gasu te povećala energetska sigurnost zemlje. Otpravnik poslova američke ambasade John Ginkel sastao se u decembru 2025. s čelnicima vladajuće koalicije Federacije BiH upravo na ovu temu. Tom prilikom je Ambasada SAD javno obznanila ključnu vijest: američka kompanija će razviti i upravljati gasovodom Južna interkonekcija. Drugim riječima, BiH bi gradnju i operacije ovog strateškog infrastrukturnog projekta povjerila kompaniji sa sjedištem u SAD, što je presedan u novijoj historiji energetskih projekata ovdje.

Na sastanku je usaglašeno i da se ubrzaju potrebne izmjene zakona te priprema međudržavnog sporazuma između BiH i Hrvatske, kako bi kroz Južnu interkonekciju tekao američki ukapljeni gas (LNG) dopremljen preko hrvatskog terminala na Krku.

Američka ambasada jasno je stavila do znanja da je ovo projekat od strateškog značaja: “Američka kompanija će razviti taj gasovod i upravljati njim… Lideri koalicije FBiH usaglasili su naredne korake u vezi s nacrtom sporazuma BiH i Hrvatske, koji će omogućiti isporuku američkog LNG-a u BiH preko Hrvatske”. Također je naglašeno da administracija predsjednika SAD snažno podržava Južnu interkonekciju i očekuje brz napredak u realizaciji.

Trenutno je BiH gotovo potpuno zavisna od ruskog gasa koji ulazi preko Srbije (istočna interkonekcija). Izgradnjom južne rute, diverzificira se snabdijevanje što je u skladu s energetskom politikom EU i SAD nakon ruske agresije na Ukrajinu. Za američku stranu tu je i ekonomski interes: BiH bi postala kupac američkog LNG-a koji preko terminala Krk već stiže u Evropu. Uz to, projekat se uklapa u tranziciju ka čišćim izvorima energije i postepeno gašenje uglja u BiH. Kritičari ističu da će američka kompanija upravljati ključnom infrastrukturom, čime SAD dobija dugoročan uticaj na energetsku politiku BiH. Domaće vlasti ovo vide kao garanciju stabilnog snabdijevanja i zaštitu od političkih ucjena povezivanih uz ruski gas.

Industrija igara na sreću: Američki preuzimaju MeridianBet

Ni sektor igara na sreću nije ostao imun. MeridianBet Group, kompanija nastala na Balkanu (osnovana 2001. u Beogradu) koja je izrasla u jednog od regionalnih lidera u sportskom klađenju i onlajn igrama, biće preuzeta od strane američkog investitora. U januaru 2023. Golden Matrix Group Inc. (GMGI), firma iz Las Vegasa koja kotira na Nasdaq berzi, potpisala je sporazum o akviziciji MeridianBet Group u kombinovanom novčano-dioničkom poslu vrijednom oko 300 miliona dolara. Kako je saopšteno, GMGI će preuzimanjem steći pristup brzorastućim regulisanim tržištima (dvocifreni godišnji rast od 2020. godine) uz podršku mreže od preko 1.100 visoko kvalifikovanih profesionalaca MeridianBet-a.

MeridianBet posluje u više od 15 zemalja u Evropi, Africi i Latinskoj Americi, a posebno je snažno prisutan na tržištu BiH (posjeduje lancе kladionica i online platformu). Kompanija je u BiH dugo bila među najvećim priređivačima igara na sreću. Golden Matrix, koji se bavi razvojem gaming platformi i e-commerce rješenja za kladioničarski sektor, ovim potezom zapravo ulazi i na teritorij naše zemlje. Spajanje će rezultirati međunarodnom grupacijom s prihodima preko 100 miliona USD godišnje, te EBITDA preko 22 miliona (pro forma 2022) – što je značajno za industriju zabave u regionu.

Finansijska tržišta: Američki investitori osnivaju novu berzu u Brčkom

Sve veći uticaj Amerike u BiH potvrđuje i inicijativa za osnivanje nove berze vrijednosnih papira u Brčko distriktu. Trenutno u BiH postoje dvije berze (Sarajevo i Banja Luka), no tržište kapitala je plitko i nerazvijeno. U oktobru 2025. objelodanjeno je da američki ulagači u saradnji s domaćim partnerima pokreću uspostavu berze u Brčkom, uz snažnu podršku zapadnih diplomatskih predstavništava i finansijskih institucija. Projekat predvodi grupa investitora iz SAD, a formalno osnivanje berze, koja će biti registrirana kao dioničko društvo više osnivača, očekuje se ubrzo. Plan je da američki angažman i široka međunarodna podrška udahnu povjerenje novoj berzi, kako bi privukla veći broj kompanija i oživjela zamrlo tržište kapitala u BiH.

Brčko distrikt je izabran za sjedište nove berze zbog svog posebnog statusa i stabilnosti. Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić naglasio je da ta inicijativa potvrđuje političku i ekonomsku stabilnost Distrikta, baš zahvaljujući saradnji s Amerikancima: “Ovaj projekat realizujemo u saradnji sa grupom američkih investitora i mislim da je i to jedna snažna poruka o političkoj stabilnosti Distrikta. Berza će omogućiti lakše odvijanje poslovnih inicijativa, privući domaće i strane investicije i dati priliku privredi i građanima da plasiraju svoja sredstva i učestvuju na tržištu kapitala”. Milić je istakao i da Brčko, kao jedan od najstabilnijih dijelova BiH, ovim projektom pokazuje pravac kuda bi se cijela država mogla kretati u budućnosti.

Investicije su istovremeno tržišne i geostrateške

Primjeri navedeni iz različitih sektora ocrtavaju trend rasta američkih investicija u BiH. Sve ove akvizicije i projekti strateški su pozicionirani i dugoročno orijentirani, što sugeriše da Sjedinjene Američke Države vide BiH kao prostor gdje mogu ostvariti i ekonomski profit i geopolitički uticaj.

Za Bosnu i Hercegovinu, ovakav razvoj nosi dvojake implikacije. S jedne strane, priliv stranog, posebno američkog, kapitala donosi toliko potrebna ulaganja, otvara nova radna mjesta, uvodi moderne tehnologije i globalne standarde poslovanja. Također, diversifikacija izvora investicija može smanjiti ranjivost zemlje na uticaj samo jedne sile (npr. smanjenje ovisnosti o Rusiji u energetici). S druge strane, postavlja se pitanje ekonomskog suvereniteta: koliko domaći akteri kontrolišu vlastite resurse i tržišta ako su odluke u rukama multinacionalnih kompanija?

Direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) Adnan Kapo smatra da rastuće prisustvo američkog i šireg euroatlantskog kapitala u strateškim sektorima Bosne i Hercegovine ne treba posmatrati jednostrano. Prema njegovim riječima, takve investicije uvijek su vođene interesom, koji u ovom slučaju ima i tržišnu i geopolitičku dimenziju.

“Niko neće praviti ulaganja a da ne zadovoljava vlastite interese. U ovom slučaju oni su i tržišni, ali i geostrateški”, navodi Kapo za naš portal.

On pojašnjava da se BiH nalazi u prostoru koji je u širem smislu euroatlantski, ali istovremeno i u zoni u kojoj Zapad odmjerava ekonomske i političke snage s Rusijom i Kinom. Upravo taj širi kontekst, ističe, treba imati na umu prilikom analize ulaganja u sektore poput namjenske industrije, energetike, telekomunikacija ili finansijskog tržišta.

Bosna i Hercegovina mora imati suverenu moć odlučivanja

Kapo naglašava da ovakav priliv kapitala za Bosnu i Hercegovinu ima i važnu sigurnosnu komponentu, jer velike investicije iz SAD-a i Evropske unije podrazumijevaju i veći interes tih aktera za stabilnost zemlje.

“Ako dolaze velike investicije iz Amerike i Evropske unije, onda će oni biti zainteresirani i za sigurnost naše zemlje. To je krucijalno važno za BiH”, ističe Kapo.

Govoreći o granici između normalnih ekonomskih procesa i pitanja ekonomskog suvereniteta, Kapo smatra da je strani kapital u zemlji poput BiH poželjan, ali uz jasan uslov: država mora zadržati kapacitet odlučivanja i regulacije u sektorima od strateškog značaja. Takva praksa, kako navodi, nije izuzetak nego standard i u razvijenim ekonomijama.

Takva iskustva, dodaje, postoje u svijetu i toga su svjesni i ulagači i države gdje se investira. U obostranom je interesu da je država stabilna i da donosi profit i investitorima i domaćinima.

U tom kontekstu, posebno naglašava potrebu da BiH prestane biti pasivni posmatrač u procesima koji se odvijaju unutar njenih ključnih privrednih grana.

“Bosna i Hercegovina prije svega treba imati funkcionalan državni sistem sa jasno definisanim zakonima zaštite domaće privrede, a ne da bude pasivni posmatrač u “vlastitom dvorištu”, poručuje direktor IGES-a.

To bi podrazumijevalo da ima jasnu strategiju u sektorima od državnog značaja.

Prema njegovom mišljenju, preduslov da strane investicije budu razvojna šansa, a ne dugoročna zavisnost, jeste funkcionalan državni sistem, jasne strategije u sektorima od državnog značaja, puna transparentnost ugovora s investitorima te snažne i nezavisne regulatorne institucije koje će voditi računa o diversifikaciji rizika i očuvanju tržišne konkurencije.

Kapo na kraju naglašava i važnost ljudskog kapitala, ističući da BiH mora sistemski ulagati u obrazovanje i razvoj domaćih kadrova kako bi oni mogli biti konkurentni i ravnopravno učestvovati u složenim sistemima velikih korporacija.

(TIP/Izvor: Akta.ba/Foto: Ilustracija)