Bosna i Hercegovina se opet nalazi pod prijetnjom stavljanja na tzv. ‘sivu listu’ FATF-a, međunarodne Grupe protiv pranja novca, ukoliko nadležni ne usvoje i provedu neophodne reforme i usklade pravila u oblasti sigurnosti financijskog tržišta do propisanog roka. U Novom danu N1 televizije govorilo se o tome šta BiH mora hitno uraditi, kakve su stvarne posljedice sive liste po građane i kompanije i koliko je bankarski sektor spreman na ono što možda slijedi. Naši gosti bili su Nermin Kadribašić, antikorupcijski ekspert, i Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.

Kadribašić podsjeća da su FATF standardi uspostavljeni za sve zemlje širom svijeta koje trebaju provesti usklađenosti u smislu financiranja terorizma, sprječavanja pranja novca i općenito sigurnosti financijskog tržišta. Provjere za Bosnu i Hercegovinu radio je MONEYVAL, tijelo Vijeća Europe, koji je u februaru prošle godine jasno rekao šta je potrebno da bh. institucije urade u roku od godinu dana kako zemlja ne bi bila svrstana na ‘sivu listu’. Radi se o otprilike 70 aktivnosti i reformi, za koje su zadati jasni rokovi.

“Ono što je značajno za privredu i za građane je da stavljanje na sivu listu otežava život svima, posebno privredi, a s druge strane dajemo državnih institucijama obaveze kojih privredni sektor nije ni zadužen niti razumije. To su razni zakoni. Ali neusvajanjem tih zakona se čitava BiH stavlja na ‘sivu listu’, a posljedice su po privredni sektor i otežane su im međunarodne transakcije, kreditni rejting je lošiji, itd.”, pojasnio je.

Kada je u pitanju bankarski sektor, posljedice bi bile katastrofalne.

Ražanica primjećuje da je tema u ovom trenutku aktuelizirana, ali u prethodnim mjesecima izostajala je pažnja javnosti, posebno privrede.

“To je problem, jer posljedice se ne osjećaju toliko u institucijama koliko kod građana i kompanija. Ako BiH završi na ‘sivoj listi’ to ne znači neku apstraktnu reputacijsku oznaku nego konkretne posljedice u svakodnevnom životu i poslovanju, prilikom svake transakcije iz BiH ili u BiH”, naglašava.

Konkretne posljedice?

“Prva stvar koju građani i privreda osjete su otežane transakcije, tačnije doznake iz inostranstva. Obzirom na velik broj naših građana koji žive i rade u inostranstvu, to je ojetljivo pitanje. Za kompanije znači vise čekanja, dodatne provjere, više dokumentacije, u konačnici više troškove. Kada se sve to sabere, poslovanje postaje sporije i skuplje, a to utječe na konkurentnost naše privrede, privlačenje stranih investicija, ukupnu ekonomsku sliku”, upozorio je Ražanica.

Napravio je i paralelu usklađivanja pravila u ovom procesu s europskim putem Bosne i Hercegovine, odnosno reformi i usklađivanja koje naša zemlja ima obavezu provesti na tom putu.

“Na našem putu ka EU često dođemo do toga da nismo ispunili neke standarde, ali u takvim situacijama nemamo neku posljedicu u trenutnom stanju. Ali, dolaskom na ‘sivu listu’ MONEYVAL-a osjetili bismo direktne posljedice na situaciju koju sada imamo”, ističe, sugerišući na direktne posljedice koje građani kao i privredni sektor osjećaju u svakodnevnom životu.

Kadribašić dodaje da vraćanje na sivu listu, na kojoj se BiH već nalazila u nekoliko navrata, znači nekoliko koraka unazad.

“Svako ko želi investirati u BiH, zašto bi investirao tamo gdje je značajno usporeno poslovanje, gdje će ino transakcije biti otežane. Privreda ne zna, nije svjesna ovog obzervacijskog perioda, ali bude svjesna kada zemlja ode na ‘sivu listu'”, ističe.

Ukazao je i na lošu komunikaciju između javnih institucija i privrednog sektora, bez koje možda ne bismo bili u situaciji gdje je zemlja suočena sa financijskim restrikcijama.

“MONEYVAL i FATF jezik prilično je komplikovan za privredu, nemamo komunikaciju između javnog i privrednog sektora. Nemamo glas privrednog sektora gdje kažu želimo i zahtijevamo da javne institucije, donosioci odluka donesu ključne zakone kako ne bismo završili na sivoj listi. Svaka transakcija naše dijaspore koja uplaćuje novac u BiH će biti otežana. Banke će uvesti dodatne procedure, biće primorane za dodatne provjere, i mi ćemo kriviti banke koje su u stvari u obavezi da to urade kao posljedica stavljanja na sivu listu. Imamo obavezu da kao donosioci odluka uradimo sve što je do nas da se ne vratimo opet na ‘sivu listu’. To je reputacijski šamar za našu privredu koja opet sjajno funkcioniše pod lošim uslovima koje imamo u državi, kompleksnost strukture, i sada njima dajemo reputacijski izazov u poslovanju s inotranstvom iako nisu krivi”, pojasnio je.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Ilustracija/CBBiH)