Brojni moraju štrajkati svim i svačim jer nemaju novca. Sve je skupo, što se zaradi prebrzo se potroši.

Visoke cijene osnovnih životnih potrepština i dalje su vodeća briga bh. građana. Prema posljednjim podacim Saveza samostalnog sindikata, skoro 3 i po hiljade maraka koštala je potošačka korpa četvoročlane porodice. Oni sa prosječnom platom ne mogu pokriti ni 50% troškova, a pravu muku muče oni sa minimalnom, oni ni 30%.

Hoće li se ona povećati, razmatraće se sljedeće godine. A dok posljednje povećanje minimalne plate nije umnogome poboljšalo kvalitet života građana, u praksi je dovelo do povećanja ukupnih troškova rada.

Bariša Šušnjar, Udruženje poslodavaca FBiH:”Kod malih i srednjih da je došlo čak i do zatvaranja, jer se oni puno teže prilagođavaju novim situacijama na tržištu. Očekujemo u narednoj godini sa novim povećanjem minimalne plaće još lošiju sliku što se tiče malih i srednjih preduzeća.” 

Uporedo, smanjuje se i broj zaposlenih. Dok je prošle godine u FBiH taj broj bio oko 550 hiljada, sada je 547 hiljada.

Safudin Čengić, predsjednik ESV FBiH:”Imamo situaciju koja se nastavlja a to je da ljudi napuštaju BiH idu vani, i zbog toga dolazi do smanjenja broja uspolenih. Mi u ovom momentu trebamo 30 vozača, na birou ima 900, a ne možemo dobiti nijednog. Prosječna primanja u Centrotransu u ovom momentu su 2600 KM i u tim uslovima ne možemo imati kadrove koji mogu raditi na uslugama koje mi pružamo.” 

U budućnosti, gotovo izvjesno, bh. radnike zamijeniće strani radnici. Trend povećanja broja strane radne snage bilježi se već godinama. Pa je tako 2020. godine godišnja kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca bila 1560 na nivou države, od čega 880 u FBiH. Danas je taj omjer 7229, odnosno 4490.

Igor Gavran, ekonomski analitičar:”To otvara prostor i za uvoz radne snage, potpuno demografsko uništenje BiH. Domaće vlasti ne samo da ne čine ništa da se domaće stanovništvo zadrži ili da se oni koji su se iselili vrate, već naprotiv doprinose daljem iseljavanju, najavljuju promjene Zakona koji će olakšati uvoz radne snage, trendovi koji se dešavaju su sve gori i gori i teško da vidimo neku pozitivnu perspektivu.” 

Sve će biti bolje u privredi kada se donese Zakon o fiskalizaciji, o kome će sljedeće sedmice polemisati federalna Vlada, a potom parlamentarci, da bi 1. januara eventualno stupio na snagu. Uslijedio bi šestomjesečni period prilagođavanja, a od jula bi se pomenutim Zakonom siva ekonomija svela na minimum, sve su ovo poručili nadležni. Pojedini iz opozicije, pak, skeptični.

Admir Čavalić, zastupnik u PD PFBiH (SBiH):”Činjenica da je prag za fiskalizaciju za fizička lica relativno nizak, 5 hiljada km godišnje, to znači da ako prodajete neki namještaj, automobil i slično, morate imati fiskalni uređaj, to jednostavno nema smisla za fizička lica. Problematično je bilo da li će neko profitirati iz ovog, znamo da kada god se događaju fiskalizacije, postoje neke grupacije koje dobro zarade na prodaji tih softvera hardvera, vjerovatno se već sada zna ko će dobiti te poslove i procijenjeni trošak za privredu je par stotina miliona maraka”.

A siva ekonomija, dodaje, biće samo manje siva. Ne zbog toga što su se nadležni izborili sa njom, već jednostavno zato što bi se povećao broj subjekata koji su dio fiskalizacije.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: Dragica Gajić/Foto: : Ilustracija/Fena/Branka Soldo)