Na University of Utah, u srcu Sjedinjenih Američkih Država, bračni i istraživački tandem profesorica Ajla Akšamija i profesor Zlatan Akšamija razvijaju tehnologije koje bi mogle promijeniti način na koji zamišljamo zgrade budućnosti. Njihov patent i istraživački projekat “Intelligent Facade Systems for Energy Generation” spaja arhitekturu, inženjering i napredne materijale kako bi stvorio pametne, energetski samoodržive zgrade.

Bosanski korijeni, američka izvrsnost

Ajla Akšamija rođena je u Banjoj Luci, a Zlatan Akšamija u Sarajevu. Oboje su svoje prve korake u obrazovanju napravili u Bosni i Hercegovini, a potom svoje akademske karijere nastavili u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje danas predaju i istražuju na University of Utah. Njihova priča je dokaz da znanje i inovacija ne poznaju granice – i da bosanski umovi ostavljaju trag u najnaprednijim svjetskim istraživačkim centrima.

Ajla je profesorica arhitekture i direktorica istraživačkog laboratorija Transforming Places, Practices, and Pedagogies Collaborative (TP3C) na University of Utah. Njena istraživanja fokusirana su na održivu arhitekturu, integrisane fasadne sisteme i digitalne tehnologije u dizajnu.

Zlatan je profesor na Odsjeku za materijalne nauke i inženjering istog univerziteta, gdje vodi NanoEnergy Laboratory i bavi se istraživanjima u oblasti nanomaterijala i termoelektričnih sistema.

Njihov zajednički rad je primjer interdisciplinarne sinergije: kada se spoje arhitektura i nauka o materijalima, nastaje inovacija koja ima potencijal da promijeni globalnu energetsku sliku.

Inteligentne fasade koje proizvode energiju

Projekat “Intelligent Facade Systems for Energy Generation” temelji se na ideji da zgrade mogu same proizvoditi energiju. Umjesto da budu pasivni potrošači, fasade postaju aktivni generatori topline i električne energije.

Sistem koji su razvili Ajla i Zlatan koristi termoelektrične (TE) module integrirane u vanjski omotač zgrade. Ti moduli iskorištavaju razliku u temperaturi između unutrašnjeg i vanjskog prostora za stvaranje električne energije (Seebeck efekt) ili za grijanje i hlađenje prostora (Peltier efekt).

Prednosti su brojne:

-Smanjena potrošnja energije i emisija CO₂;

-Nema potrebe za klasičnim rashladnim gasovima (CFC), koji su štetni za ozonski omotač;

-Manji broj pokretnih dijelova i jednostavnije održavanje;

-Mogućnost integracije i u nove i u postojeće zgrade.

Laboratorijski testovi i simulacije pokazali su da zgrade s ovakvim fasadama mogu znatno smanjiti ukupnu potrošnju energije, naročito u hladnijim klimatskim zonama, gdje temperaturne razlike omogućavaju maksimalnu efikasnost TE sistema.

Nauka u službi održivosti

Istraživanje koje vodi ovaj bosanski par ima mnogo dublji cilj od same tehničke inovacije. Ono pokazuje kako nauka i dizajn mogu zajednički rješavati globalne izazove – od energetske krize do klimatskih promjena.

Njihova metodologija uključuje kombinaciju eksperimentalnih prototipova, numeričkih simulacija i modeliranja performansi zgrada u različitim klimatskim uslovima. U laboratorijskim uslovima testirali su stvarne fasadne module s TE komponentama, dok su u simulacijama analizirali njihovu energetsku efikasnost u petnaest klimatskih zona u SAD-u.

Rezultati su jasni – zgrade s ovakvim sistemima imaju značajno nižu potrošnju energije u odnosu na klasične HVAC sisteme i doprinose smanjenju karbonskog otiska.

Izazovi i budućnost projekta

Iako koncept pokazuje ogroman potencijal, postoje i izazovi: trenutna efikasnost TE materijala još uvijek je ograničena, a cijene implementacije su visoke. Međutim, kako tehnologija napreduje, očekuje se da će troškovi pasti i da će ovakvi sistemi postati dio šire “zelene tranzicije” u građevinarstvu.

Sljedeća faza istraživanja uključuje testiranje sistema u stvarnim zgradama – korak koji bi mogao otvoriti vrata komercijalnoj primjeni širom svijeta.

Inspiracija za mlade iz Bosne i Hercegovine

Priča Ajle i Zlatana Akšamije nije samo priča o nauci – to je priča o bosanskom znanju koje gradi budućnost. Njihov put, od Banje Luke i Sarajeva do vodećih američkih univerziteta, inspiracija je mladim istraživačima da interdisciplinarno razmišljaju i hrabro spajaju nauku, tehnologiju i kreativnost.

U svijetu u kojem se borba protiv klimatskih promjena sve više oslanja na inovacije, rad Akšamija pokazuje da Bosanci i Hercegovci mogu biti među liderima u globalnoj transformaciji ka održivoj budućnosti.

(TIP/Izvor: bhfuturesfoundation.org)