Imamo prilično neuređen sistem i zato nemamo cjelovitu sliku, da li je neka namirnica sto posto ispravna i sigurna za konzumiranje, kaže dr. Harun Kurtagić, šef Odsjeka za kontrolu životnih namirnica u Federalnom zavodu za poljoprivredu.

Vjerovatno ste barem jednom čuli izreku – “ono si šta jedeš”!

U pravilu to znači da ako jedemo zdravu, kvalitetnu, provjerenu hranu, i sami ćemo biti zdravi.

U suprotnom nezdrava, nekvalitetna, procesuirana, rafinirana hrana vrlo brzo će u organizmu izazvati disbalans.

Konzumiranje takve hrane duži vremenski period može izazvati i pojavu teških bolesti kao što su razne vrste karcinoma.

Kakvu hranu jedu Bosanci i Hercegovci i šta sve završava na policama naših trgovina?

Većina uvezenog sumnjivog kvaliteta

Više od 80 posto hrane koju konzumiraju građani naše zemlje stiže iz uvoza. Manje od 20 posto proizvodi se u BiH, kažu u Udruženju poljoprivrednika Federacije BiH.

Najgore je što je većina uvezene hrane, prema riječima Nedžada Biće, predsjednika Udruženja, sumnjivog kvaliteta – voće i povrće koje vrlo često sadrži prekomjernu količinu pesticida, meso koje stanovnici zemalja iz kojih nam ono stiže, ne žele jesti.

– Iz godine u godinu stanje je sve gore, a povećanju uvoza doprinose i klimatske promjene koje uništavaju domaću proizvodnju – dodaje Bićo.

Kaže kako preko granica stiže sve i svašta, a razlog je što se BiH opredijelila za liberalno, slobodno tržište za razliku od nekih drugih država koje spuštaju i podižu rampe na granicama kada je to u njihovom interesu.

– Niko neće prodati ništa što je dobro. Ovo sve što se uvozi iz drugih država njihovi su viškovi, škart, roba lošeg kvaliteta koje se oni žele osoboditi, a to najčešće završava u zemljama na Balkanu. U državama sa uređenim sistemom ne može se desiti da uđe breskva koja sadrži ogromne količine pesticida. Tako i ostali proizvodi, meso i druge namirnice. Nedavno smo mogli pročitati da su po Evropi hapšeni ljudi koji su skidali i prepravljali deklaracije sa mesa, konzervi, a potom ih slali u prodaju. Kod nas često roba sumnjivog kvaliteta prođe granicu, pa se onda nakon nekog vremena uoči u prodavnici ili na pijaci – navodi Bićo u povodu 16. oktobra Svjetskog dana hrane.

No u Federalnom zavodu za poljoprivredu, čija laboratorija kontroliše tržište većeg bh. entiteta i uvoz, kažu “kako su rijetke situacije prekoračenja dozvoljenih koncentracija ostataka pesticida i teških metala u namirnicama”.

– Mi još kontrolišemo i mikrobiološku ispravnost i nutritivne sastojke u hrani i mogu reći da na nivou godine prekoračenja su jedan posto, što je statistički vrlo malo – dodaje dr. Harun Kurtagić, šef Odsjeka za kontrolu životnih namirnica u Federalnom zavodu za poljoprivredu.

Ne znamo da li je namirnica sto posto sigurna

Iz onoga što je Kurtagić kazao možemo zaključiti da su godišnja odstupanja u ispravnost hrane, koju konzumiraju građani FBiH, na nivou statističke greške.

S druge pak strane, u susjednoj Hrvatskoj, zbog utvrđene neispravnosti i nesigurnosti, iz prodaje se gotovo na dnevnom nivou povlače proizvodi, o čemu nadležne institucije uredno obavještavaju stanovništvo.

Postavlja se pitanje, kako je moguće da Hrvatska gotovo na dnevnom nivou, zbog neispravnosti i nesigurnosti za konzumiranje, povlači jedan ili više proizvoda iz prodaje, a da je sve što stiže u BiH ispravno i sigurno?

Kurtagić odgovara “kako i on sebi često postavlja to pitanje, te da je stvar u organizaciji sistema države, subordinaciji, saradnji nadležnih tijela”.

– Iako sam prisustvovao na dosta okruglih stolova, koju je organizirala Agencija za sigurnost hrane BiH, nikada nismo uspjeli precizirati odgovornost laboratorija u kontroli hrane. Mi nemamo specijalističkih laboratorija za određenu vrstu pretraga i to je problem. Domet svake od naših laboratorija je vrlo ograničen za razliku od Evropske unije čije laboratorije imaju precizno definisane odgovornosti i one u toj zoni odgovornosti moraju postići sve kapacitete – tehničke, ljudske, stručne. Kod nas to nije slučaj, imamo prilično neuređen sistem i zato nemamo cjelovitu sliku – da li je neka namirnica sto posto ispravna i sigurna za konzumiranje – naglašava Kurtagić.

Agenciji za sigurnost hrane BiH, kao krovnoj organizaciji, svaka od laboratorija trebala bi na kvartalnom nivou dostavljati rezultate kontrole hrane. Kurtagić kaže da “ne zna da li se to radi i koliko se radi”.

– Nema te laboratorije u svijetu koja može raditi sve. Primjera radi, za kontrolu ostataka pesticida u hrani, evropska direktiva propisuje više od 400 pesticida, bez obzira na to da li je hrana biljnog ili životinjskog porijekla. Mi nemamo nijedne laboratorije koja to može obuhvatiti. Laboratorija Federalnog zavoda za poljoprivredu je jedna od najkompetentnijih za ostatke pesticida, ali mi smo tek na pola puta, a to podrazumijeva nabavku opreme, proširenje kapaciteta, broja zaposlenih, jer bolja oprema zahtijeva bolje obučene ljude – naglašava Kurtagić.

Prošle godine obrađeno 59.054 uzoraka hrane

U Agenciji za sigurnost hrane BiH kažu kako je u prošloj godini obrađeno 59.054 uzoraka hrane, računajući i vodu za piće.

– U 2024. godini najveći broj uzoraka hrane, izuzimajući vodu za piće, uzet je iz kategorije “meso i proizvodi od mesa stoke, peradi i divljači” – 34,15 posto, složena jela i gotova jela – 24,67 posto, tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi – 13,68 posto te mlijeko i mliječni proizvodi – 5,13 posto. Na temelju obrađenih rezultata laboratorijskih analiza na fizičko-hemijske i mikrobiološke parametre, može se zaključiti da je najveći postotak neusklađenih uzoraka hrane u odnosu na ukupan broj uzoraka bio u kategoriji meso i proizvodi od mesa (0,97 posto), tijesto žitarica i proizvodi na njegovoj bazi (0,16 posto) te složena i gotova jela (0,15 posto) – navode iz Agencije.

Kada je riječ o mikrobiološkim analizama hrane u navedenom razdoblju, od 33.898 analiziranih uzoraka hrane, posmatrano prema vrsti mikroorganizama, iz Agencije dodaju kako je najviša prevalenca (odnos između broja uzetih uzoraka i uzoraka koji nisu u skladu sa važećim propisima) bila kod prisutnosti bakterija Escherichia coli, Enterobacteria spp te kvasci i plijesni.

– Navedeni podaci prikupljeni su u svrhu procjene rizika, te pored rezultata analiza uzoraka hrane uzetih u svrhu službenih kontrola, obuhvaćaju i podatke o rezultatima analiza u procesu samokontrola od strane subjekata u poslovanju s hranom te se, prema tome, ne može tumačiti da je hrana koja je obuhvaćena rezultatima ovih analiza bila dostupna na tržištu krajnjim potrošačima – ističu u Agenciji.

Prema njihovim riječima, treba imati u vidu da je “na putu od faze proizvodnje, prerade, obrade i distribucije, pa do krajnjeg potrošača, hrana izložena nizu bioloških (bakterije, virusi, plijesni), hemijskih (ostaci pesticida i veterinarsko-medicinskih proizvoda) i fizičkih opasnosti (npr. strana tijela)”.

– S obzirom na to, a imajući u vidu da je hrana veoma osjetljiva materija, apsolutnu sigurnost nije moguće ostvariti, te se zbog toga sistem sigurnosti hrane u našoj zemlji, kao i u drugim zemljama u Evropi i svijetu zasniva na konceptu analize rizika, koji podrazumijeva procjenu, upravljanje i komunikaciju o rizicima porijeklom iz hrane – kazali su u Agenciji za sigurnost hrane BiH.

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Foto: Ilustracija/Faktor)