Radnici u BiH tvrdi kako su u robovskom položaju

U situaciji kada se zatvaraju preduzeća, prava radnika su nešto o čemu se često govori u BiH. Ali, u većini slučajeva sve ostaje na riječima, bez adekvatnih mjera kojima bi se ta prava poboljšala. Iz sindikata poručuju da će se aktivnije morati početi raditi na sistemskim rješenjima, dok radnici konstatuju da su u robovskom položaju.

Nezadovoljstvo, nepravičnost, nejednakost kada su u pitanju prava radnika, otvaraju mnoga pitanja, nedoumice i probleme o kojima radnici imaju potrebu govoriti, ali i rješavati ih. Nadležni su slijepi na činjenicu da je sudbina društva u rukama radnika, a predstavnici svih radnika, su oni u čijim vrijednim rukama počiva naša privreda, rudari.

˝Za neka svoja osnovna prava se borimo u vidu plate za egzistenciju. Mi nažalost ne živimo u uređenom sistemu pa tako i rudnici naši koji evo, svjedoci ste da nam se spočitavaju dugovi, a sa druge strane ako bi se samo malo povelo računa i ušlo u analizu, tih dugovanja, prije svega ja bih pozvao sve ove vlasti dosadašnje da se zapitaju u kojoj mjeri i kako su upravljali rudnicima. Riječ pravedna tranzicija, da je Bogdo nikada nije niko spomenuo. Jer ovdje svega ima samo pravde nikakve nema˝, izjavio je Senad Sejdić, rudar Rudnika “Kreka”.

Da je biti radnik u našoj zemlji isto što i biti rob, poručuju i sindikalci, napominjući da se izuzme činjenica da robovi nisu plaćali režije. Ističu, treba se boriti za Zakon o povezivanju radnog staža. Dodaju, u pripremi je i set Zakona koji bi trebao poboljšati radnička prava.

˝Radnici su klasični robovi u ovom sistemu. Nažalost imamo robovlasnički sistem u kome radnici nemaju nikakva prava, imaju samo pravo na rad. Dakle, neograničeno radno vrijeme, niko to ne kontroliše, prekovremeni rad ne plaća se, zatim rad na praznik. Institucije sistema koje treba da to kontrolišu, tu mislim na inspekcijske organe, ne rade svoj posao. Oni su krivci. Imamo radnika koji su stekli davno uslove za odlazak u penziju, ili starosnu ili prijevremenu, međutim ne mogu ostvariti to pravo jer ima nisu uplaćeni doprinosi˝, istakao je Sakib Kopić, predsjednik Sindikata solidarnosti TK.

˝Uzrok svemu tom je loša zakonska rješenja. Prije svega Zakon o radu.Pretpostavljam da će biti donesen i drugi set zakona koji će poboljšati trenutni položaj radnika, u smislu njihovog obespravljivanja, na način kako je to sada situacija, u slučaju otkaza, prekida, gašenja firme. Vjerujem da će se do kraja godine iznaći pozitivna zakonksa rješenja˝, naveodi Mevludin Bektić, Savez samostalnih sindikata BiH.

Priče o poboljšanju statusa radnika su populistička priča, smatra sociolog Srđan Vukadinović. Dodaje, da bi red onih koji žele raditi nedjeljom bio predug kada bi ta nedjelja bila plaćena kao rad praznikom ili nedjeljom, odnosno duplom dnevnicom.

˝Vidjeli smo koliko ih je ostalo bez posla zato što nedjeljom ne rade. Nemojte da pričamo o neradnoj radnoj nedjelji. To je selektivna radna nedjelja, jer mnogi rade, mnogi od uposlenika rade i pro tome se povećavaju određeni doprinosi koje oni moraju da daju za neke druge režije koje ih pritiskaju˝, kazao je prof.dr. Srđan Vukadinović, sociolog.

Vukadinović, dodaje da su mjere poput neradne nedjelje i minimalne plate zapravo manipulacija radnika oko poboljšanja statusa, jer, ističe, najmanje se stručnjaci pitaju u svemu.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Tatjana Rokvić/Foto: Ilustracija/Fena)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.