Tržište rada u BiH: Kako obrazovanje oblikuje visinu plata

U Bosni i Hercegovini, ekonomski razvoj značajno zavisi od zapošljavanja i obrazovanja. Kako se tržište rada razvija, visina plata varira među različitim sektorima, a ta varijacija često reflektuje potražnju za specifičnim vještinama i kvalifikacijama.

Navedena dinamika postavlja pitanje o postojanju uzajamne povezanosti između obrazovanja i zaposlenosti. S jedne strane, sektori koji nude visoke plate obično traže visoko kvalifikovane radnike, dok s druge strane, promjene na tržištu rada mogu uticati na obrazovne smjernice i kurikulume. Prema podacima sa portala MojPosao.ba, u Bosni i Hercegovini, kao i u mnogim drugim državama, visina plata značajno varira u zavisnosti od industrije i specifičnih vještina koje su trenutno tražene na tržištu rada. Na osnovu podataka sa platforme Plata.ba, u proteklih godinu dana, zabilježene su najveće prosječne plate u određenim sektorima, koji uključuju:

Amila Jazić za Akta.ba portal navodi iako sektor građevinarstva nije među najistaknutijima, dugogodišnje iskustvo s različitim kompanijama u BiH, kao i analiza tržišta rada, pokazuju da ovaj sektor bilježi rast plata. Razlog tome su sve veći infrastrukturni projekti koji se realizuju u zemlji. Inženjeri, projektanti i rukovodioci građevinskih projekata spadaju među najplaćenije profesije unutar sektora, što je posebno izraženo zbog značajnog nedostatka kvalifikovane radne snage. Ovaj trend ukazuje na sve veću potražnju za stručnjacima koji mogu odgovoriti na izazove modernizacije i razvoja infrastrukture.

Obrazovanje i zapošljavanje predstavljaju ključne aspekte svakog društva, oblikujući pojedinačne karijere, ali i širu ekonomsku stabilnost i rast. U savremenom svijetu, gdje se tržište rada brzo mijenja zbog tehnološkog napretka i globalizacije, kvalitetan obrazovni sistem postaje sve važniji. Prilagođavanje obrazovnih programa potrebama industrije može značajno povećati zapošljivost mladih, smanjujući tako razlike između obrazovnih postignuća i tržišnih zahtjeva. “Obrazovni sistem u BiH ima direktan, ali nedovoljno iskorišten uticaj na zapošljivost u sektorima s visokim platama. Iako obrazovanje u tehničkim i prirodnim naukama postoji, često nije dovoljno usmjereno ka praktičnim vještinama koje bi omogućile bržu integraciju radne snage u sektore poput IT-a, energetike i biotehnologije. S obzirom na nagli razvoj tehnologije i rastuću globalnu konkurenciju, ključne su reforme obrazovnog sistema koje bi omogućile fleksibilnost i prilagođavanje tržišnim potrebama. Obrazovni programi koji uključuju radnu praksu, projekte i partnerstva sa kompanijama iz određenih industrija pomogli bi studentima da razviju ne samo teorijska znanja nego i konkretne vještine koje poslodavci traže”, ističe Amila Jazić, Brend i marketing menadžerica.

FORMALNO OBRAZOVANJE I ZAPOŠLJAVANJE

Amila ističe da formalno obrazovanje ima značajnu ulogu u zapošljavanju, ali njegova vrijednost se sve više posmatra u kontekstu kombinacije s praktičnim vještinama. Kao ilustracija, IT sektor se često navodi kao najbolji primjer. U ovoj industriji, konkretne tehničke sposobnosti, rad na projektima i poznavanje aktuelnih tehnologija, alata i programskih jezika igraju ključnu ulogu. Mnogi IT stručnjaci, čak i oni bez formalne diplome, mogu ostvariti visoke plate i napredovanje ukoliko posjeduju tražene vještine i mogu dokazati svoje iskustvo putem portfolija projekata ili rada s određenim softverskim rješenjima. Osobe koje se kontinuirano usavršavaju, stiču certifikate i prate brze tehnološke promjene često su vrlo konkurentne na tržištu rada i mogu doseći visoke pozicije bez tradicionalne visokoškolske diplome. Međutim, formalno obrazovanje ostaje ključno za određene stručne pozicije, posebno u sektorima gdje su potrebna šira znanja ili specifične tehničke osnove, poput inženjeringa, medicine, prava i istraživačkih disciplina. U tim industrijama, diploma ne samo da potvrđuje osnovna znanja, već i pruža temelj za dublje razumijevanje kompleksnih procesa i usvajanje dodatnih vještina.

Tržište rada sve više vrednuje kombinaciju formalnog obrazovanja i praktičnih vještina. Idealni kandidati često su oni koji uspješno spajaju stručno obrazovanje sa konkretnim vještinama i praktičnim iskustvom, čime postižu konkurentsku prednost i prilagodljivost brzim promjenama na tržištu rada.

Prema analizi portala MojPosao.ba

ProfesijaSektorObrazovni zahtjeviKljučne vještine
Agent u pozivnom centruUslugeSSSKomunikacijske vještine, poznavanje stranih jezika
Trgovac/ProdavačTrgovinaSSSKomunikacija, rad s novcem, poznavanje robe
KomercijalistaTrgovinaSSS/VSSProdajne vještine, pregovaranje, vozačka dozvola
VozačTransportSSS + vozačka dozvolaPoznavanje propisa, odgovornost, iskustvo
SkladištarTrgovinaSSSOrganizacija, fizička spremnost, rad na računaru
Radnik u proizvodnjiProizvodnjaSSS/KVTehničke vještine, preciznost, timski rad
Šanker/KonobarUslugeSSSKomunikacija, brzina, strani jezici
Voditelj prodajeTrgovinaVSSLiderstvo, analitika, organizacija
Računovođa/KnjigovođaFinansijeVSSPoznavanje propisa, preciznost, software
Medicinska sestra/tehničarZdravstvoSSS/VSSStručnost, empatija, organizacija

REGIONALNE RAZLIKE

Regionalne razlike imaju značajan uticaj na visinu plata i mogućnosti zapošljavanja. Proističu iz različitih ekonomskih i socijalnih dinamika koje oblikuju tržište rada u pojedinim zemljama i regijama, Amila pojašnjava za Akta.ba portal:

“Regionalne razlike imaju značajan uticaj na visinu plata i mogućnosti zapošljavanja. Ove razlike čine niz faktora koji se međusobno prepliću i odražavaju ekonomske i socijalne dinamike u različitim zemljama i regijama. Zemlje poput Slovenije i Hrvatske, koje su članice EU, obezbjeđuju stabilnije i bolje plaćene poslove zbog razvijenije infrastrukture, jačeg sektora usluga i viših investicija. U suprotnosti, zemlje kao što su BiH, Srbija i Albanija suočavaju se s izazovima kao što su veća stopa nezaposlenosti i ograničena dostupnost kvalitetnih radnih mjesta, što obezbjeđuje niže plate. Prema nedavnom istraživanju portala MojPosao.ba o migracijama u regionu, upravo su Slovenija i Hrvatska bile zemlje koje su prvi odabir naših radnika koji razmišljaju o odlasku van BiH. Bolje plate, životni i radni uslovi ključni su motivatori koji privlače naše radnike da traže prilike u zemljama regije. Zbog odliva i lokalne radne snage iz Hrvatske i Slovenije u zapadne zemlje, domaći poslodavci nastoje podići plate u sektorima gdje je to moguće kako bi zadržali preostalu radnu snagu, stoga konkurentnost u platama je znatno veća u odnosu na BiH”.

DODATNE KVALIFIKACIJE NA TRŽIŠTU RADA

U savremenom tržištu rada, gde konkurencija postaje sve jača, dodatne kvalifikacije i specijalizovani kursevi imaju značajnu ulogu u poboljšanju šansi za zapošljavanje, posebno u sektorima koji nude atraktivne plate, navodi Amila za Akta.ba portal. Poslodavci traže kandidate sa relevantnim vještinama koje odgovaraju potrebama savremenih industrija. U ovom kontekstu, poznavanje digitalnih alata, programskih jezika, kao i sposobnosti vezane za upravljanje projektima i kreativni rad, postaju presudni faktori. Razumijevanje koje dodatne kvalifikacije mogu unaprediti profesionalni profil potencijalnih zaposlenih može značajno uticati na njihovu karijeru i mogućnosti napredovanja.

Investiranje u dodatne kvalifikacije i specijalizovane kurseve može značajno poboljšati šanse za zapošljavanje u sektorima koji nude konkurentne plate. Prema saznanjima portala MojPosao.ba, poslodavci danas posebno cijene poznavanje digitalnih alata. Osnovne vještine kao što su Excel i PowerPoint su obavezne, dok su napredni alati za analizu podataka i vizualizaciju postali sve važniji.

U IT sektoru, poznavanje programskih jezika poput Python, Java i JavaScript veoma je traženo. Također, vještine u web dizajnu i razvoju mobilnih aplikacija su u porastu, s obzirom na sve veće tehnološke zahteve tržišta. Kako kompanije nastoje povećati efikasnost, raste potražnja za osobama koje su vešte u planiranju i praćenju projekata, uključujući poznavanje metodologija kao što su Agile i Scrum.

U oblastima marketinga i dizajna, kreativnost i sposobnost generisanja novih ideja postaju neprocenjive. Poznavanje alata za grafički dizajn može dodatno poboljšati šanse za zapošljavanje. Osim tehničkih vještina, “soft skills“ kao što su komunikacija, timski rad, pregovaranje i rešavanje problema postali su od ključnog značaja. Poslodavci sve više traže kandidate koji se mogu prilagoditi promenama i efikasno sarađivati.

U sektoru inženjeringa, građevine i medicine, dodatne kvalifikacije kao što su CAD dizajn, stručne licence ili certifikati za specifične alate i regulative mogu biti odlučujući faktor za zapošljavanje.

U današnjem dinamičnom poslovnom svijetu, uspjeh pripada onima koji se prilagođavaju promjenama i neprestano uče. Kontinuirani rast i obogaćivanje znanja ključevi su za postizanje konkurentnosti i dugoročne stabilnosti na tržištu rada. Obrazovni sistem u BiH ima ključnu ulogu u oblikovanju zapošljivosti, ali često nije dovoljno usklađen s potrebama tržišta rada. Prilagođavanje kurikuluma i fokusa na praktične vještine može pomoći u smanjenju razlike između obrazovanja i zaposlenosti.

(TIP/Izvor: Akta.ba/Foto: Ilustracija)