Elektroprivreda BiH ne isključuje poskupljenje struje za domaćinstva u 2027. godini

Ako je poskupljenje električne energije za privredu neizbježno, da li je za građane neminovno? Koliki će biti udar na kućne budžete? Da li novo zaduženje Elektroprivrede BiH otvara staro pitanje – kakvo je trenutno stanje i ko i kako vodi poslovanje? Koja je uloga FERK-a? Koliko je regulator zaista nezavisan i može li se oduprijeti političkim i ekonomskim pritiscima? Gosti emisije Plenum FTVF-a bili su: Nevad Ikanović, Samir Hadžihusejnović i Edhem Bičakčić.

Ikanović: Nedostaje nam milion tona uglja; do Nove godine nema poskupljenja struje za domaćinstva

Najavljeno povećanje cijena električne energije za privredu od oko 30 posto posljedica je visokih cijena na evropskom tržištu i nedostatka električne energije u regiji, izjavio je Nevad Ikanović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu Elektroprivrede BiH.

Naglasio je da se s privrednicima nastavljaju razgovori o mogućem rješenju, dok eventualno poskupljenje struje za domaćinstva nakon Nove godine nije isključeno.

„U regiji su cijene električne energije, kao i na berzama u Evropi, na izuzetno visokom nivou. Nedostatak električne energije na području istočne Evrope, sve su to razlozi koji su doveli do ovog poskupljenja od 30 posto“, kazao je Ikanović.

Pojasnio je da se povećanje odnosi na privredne subjekte koji nisu ranije zaključili ugovore za 2027. godinu, dok je oko 2.600 kupaca već ugovorilo snabdijevanje po povoljnijim uslovima.

Govoreći o sastanku s predstavnicima poslodavaca i obrtnika, potvrdio je da privrednici smatraju najavljeno povećanje teško podnošljivim.

„Predstavnici privrednika iznijeli su svoj stav da razumiju energetske prilike, ali isto tako da je ovo povećanje teško podnošljivo za njihove biznise i da će imati određene posljedice po poslovanje kompanija. Apsolutno dijelimo taj stav da je 30 posto jedan veći skok u odnosu na procente poskupljenja koji su se ranije dešavali“, rekao je, dodajući da do kraja decembra postoji prostor za pronalazak prihvatljivog rješenja.

Kao jedan od ključnih problema naveo je nedovoljnu domaću proizvodnju električne energije, prvenstveno zbog nedostatka uglja u rudnicima.

„Proizvodnja u rudnicima uglja koncerna trenutno je oko 3,1 milion tona i to je apsolutno nedostatno. Danas imamo situaciju da za potrebe Federacije BiH, govorim o dijelu koji pokriva Elektroprivreda BiH, nedostaje oko milion tona uglja“, upozorio je.

Dodao je da je Elektroprivreda zbog nedovoljne proizvodnje od 2022. godine do danas za kupovinu električne energije izdvojila više od 500 miliona KM.

Na pitanje mogu li domaćinstva očekivati novo poskupljenje struje, Ikanović je potvrdio da do kraja godine neće biti promjene cijena, ali nije isključio takvu mogućnost u 2027.

„Do Nove godine sigurno neće biti pokretanja promjene cijena. Trenutno se radi novi plan poslovanja Elektroprivrede i za narednu godinu u ovom trenutku ne bih mogao reći da li će se to pokrenuti. Radimo sve analize i mislim da će do sredine decembra, kada bude usvojen plan poslovanja za 2027. godinu, to biti poznato“, naveo je.

Osvrnuo se i na poslovanje rudnika, potvrdivši da je Elektroprivreda obustavila praksu avansnog plaćanja uglja.

„Ova uprava je zaustavila ta avansna plaćanja. Plaća se ono što se isporuči. Decenije unutrašnjih slabosti rudnika i tehničko-tehnološkog zaostajanja dovele su nas u situaciju da danas nemamo dovoljne količine uglja za proizvodnju električne energije“, kazao je.

Komentarišući kritike o nejednakom tretmanu proizvođača iz obnovljivih izvora, Ikanović je odbacio takve tvrdnje, ističući da se otkupne cijene formiraju prema tržišnim uslovima i da je Elektroprivreda tokom godine zaključila više od 550 ugovora s nezavisnim proizvođačima.

Bičakčić: Poskupljenje struje dodatni je udar na privredu, Elektroprivreda BiH odgovorna za energetsku krizu

Povećanje cijene električne energije za privredu dodatno će opteretiti kompanije koje se već suočavaju s rastom troškova poslovanja i neizvjesnom ekonomskom situacijom. Iako na tržišnu cijenu električne energije utiču poskupljenje energenata i smanjena proizvodnja hidroelektrana, počasni predsjednik BH komiteta CIGRE, Edhem Bičakčić smatra da značajnu odgovornost za trenutno stanje snosi i Elektroprivreda BiH, koja se, prema njegovoj ocjeni, dovela u ozbiljne finansijske i proizvodne probleme.

„Električna energija je roba i ona ima svoju tržišnu vrijednost. Ako vidimo na tržištu da je nafta drastično poskupjela, da je iza toga plin poskupio, logično je da poskupi i električna energija. Posebno kada smo suočeni s ljetnom i jesenskom sušom, nedostatkom padavina i velikim padom proizvodnje hidroelektrana na jugoistoku Balkana. Sve to utiče na visoku cijenu električne energije na tržištu“, kazao je Bičakčić.

Objašnjavajući razloge rasta cijena, Bičakčić je ukazao na povezanost energetskih tržišta, odnosno činjenicu da poskupljenje nafte i plina, kao i nepovoljni vremenski uslovi, utiču na ponudu i cijenu električne energije. Nedostatak padavina smanjuje proizvodnju hidroelektrana, zbog čega se povećava potreba za drugim izvorima energije i uvozom.

Međutim, smatra da se problemi Elektroprivrede BiH ne mogu opravdati samo tržišnim okolnostima.

„Elektroprivreda je dobrim dijelom kriva što se dovela u lošu energetsku i finansijsku situaciju. Elektroprivreda je nesolventna. Ona diže kredite da isplati plaće. Postala je uvoznik električne energije u ovoj godini. Taj uvoz iznosi oko milijardu kilovat-sati, što je nedopustivo i neprihvatljivo jer kapaciteti postoje“, upozorio je.

Prema njegovim riječima, ključni problem je u nedovoljnoj proizvodnji uglja, koji je neophodan za rad termoelektrana. Iako Bosna i Hercegovina raspolaže proizvodnim kapacitetima, njihovo korištenje ograničeno je problemima u rudnicima i nedovoljnom proizvodnjom energenta. Bičakčić zbog toga smatra da je neophodno provesti ozbiljnu reformu tarifnog sistema, kako teret problema u energetskom sektoru ne bi bio prebačen na privredu.

Posebno je ukazao na posljedice koje bi nova poskupljenja mogla imati za industriju, podsjećajući da su već ugašeni veliki kapaciteti poput Koksare i Željezare, dok bi dodatni troškovi mogli ugroziti i manje kompanije.

„Kada slušam te poslodavce, oni s pravom traže pomoć i intervenciju Vlade. Traže sastanak s Vladom, da se to umanji i da oni mogu preživjeti u ovom momentu“, rekao je Bičakčić.

Smatra da Vlada Federacije BiH mora reagovati i pronaći način da ublaži posljedice povećanja cijena za privredne subjekte. Kao dugoročnije rješenje vidi izgradnju vlastitih postrojenja za proizvodnju električne energije, odnosno prozjumerskih sistema, koji kompanijama omogućavaju da dio energije proizvode za vlastite potrebe. Ipak, upozorava da je za realizaciju takvih investicija potrebno vrijeme.

Odgovornost za stanje u energetskom sektoru Bičakčić pripisuje i resornom ministarstvu i Vladi Federacije BiH, za koje smatra da nisu pravovremeno poduzeli potrebne mjere.

„Odgovornost za ovu situaciju je na resornom ministarstvu i Federalnoj vladi. Oni su morali i oni sada treba da arbitriraju. Bez obzira na to što je Vlada u tehničkom mandatu, ona mora donositi odgovorne odluke, posebno kada to nije radila pravovremeno, kada je trebalo učiniti“, istakao je.

Kao jedan od pokazatelja zaostajanja u energetskim reformama naveo je činjenicu da Bosna i Hercegovina još nema uspostavljenu berzu električne energije, kao ni, kako je rekao, EET sistem i agenciju za certificiranje zelene energije. Zbog toga mali proizvođači imaju otežan pristup evropskom tržištu, što se odražava i na cijene po kojima mogu prodavati proizvedenu električnu energiju.

Bičakčić smatra da je potrebno urediti i odnose između rudnika i Elektroprivrede BiH, posebno kada je riječ o cijenama uglja. Ukazao je na razlike u cijenama uglja koji se nabavlja iz različitih izvora, navodeći da je ugalj iz Kamengrada skuplji od uglja iz Banovića, dok se istovremeno uvozi i ugalj iz Češke.

„Kada bismo te cijene ujednačili među članicama koncerna i kada bi Vlada uredila te odnose uglja i Elektroprivrede u koncernu, to bi bila druga pjesma. To je ono što Vlada nije uradila i što ni danas ne radi“, kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, uređenje odnosa unutar koncerna moglo bi doprinijeti stabilnijem poslovanju Elektroprivrede i boljem funkcionisanju rudnika. Smatra da se proizvodnja uglja mora povećati jer će on, uprkos obavezama Bosne i Hercegovine u procesu energetske tranzicije, ostati važan energent do planiranog napuštanja njegove upotrebe 2050. godine.

„Na kraju krajeva, mi smo se obavezali da ćemo napustiti ugalj, ali od 2050. godine. Do tada mi moramo to koristiti, pogotovo kada nismo napravili nijedan novi proizvodni objekt“, istakao je Bičakčić.

Ukazao je i na razliku između ulaganja privatnog sektora i investicija Elektroprivrede BiH u nove proizvodne kapacitete. Prema njegovim riječima, privatni sektor izgradio je oko 1.600 megavata kapaciteta, dok Elektroprivreda BiH nakon izgradnje vjetroparka Podveležje nije realizovala nove značajnije proizvodne projekte.

„Privatni sektor pokazuje kako se to može raditi, kako je to izvodivo i profitabilno i onda će nam biti lakše. Dakle, investicije za to postoje“, rekao je.

Govoreći o poslovanju Elektroprivrede BiH, Bičakčić je kritikovao i način na koji se rješavaju finansijski odnosi unutar koncerna. Smatra da je potrebno postaviti sistem na zdrave osnove, umjesto da se finansijski problemi rješavaju avansnim fakturama i njihovim naknadnim pretvaranjem u pozajmice.

„Ne znam koliko je to finansijski ispravno. Odluka se donosi retroaktivno, a ja to praktično vidim kao dodatni gubitak u poslovanju Elektroprivrede jer je ona platila nešto što nije dobila. I to je onda gubitak“, zaključio je Bičakčić.

Hadžihusejnović: FERK može zaustaviti povećanje cijena električne energije ako nije u skladu s propisima

Predsjedavajući Regulatorne komisije za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) Samir Hadžihusejnović govorio je o najavljenom povećanju cijena električne energije, nadležnostima regulatora i uslovima pod kojima se može odobriti korekcija cijena. Pojasnio je i nedavnu odluku FERK-a o novoj referentnoj cijeni električne energije, naglasivši da ona ne predstavlja dodatno opterećenje za domaćinstva.

Govoreći o opravdanosti najavljenog povećanja cijena električne energije, Hadžihusejnović je istakao da je tržište otvoreno od 1. januara 2015. godine, uključujući i domaćinstva, te da FERK nema nadležnost da se miješa u sve njegove segmente.

„Ne možemo se kao regulator u to miješati. Jedini dio gdje smo umiješani zakonski, ovo je dio koji se odnosi na distribuciju, na prijenos električne energije“, kazao je Hadžihusejnović, dodajući da taj dio nije mijenjan već 12 ili 13 godina.

Naglasio je važnost očuvanja stabilnosti energetskog sistema i poslovanja elektroprivrednih preduzeća, posebno u okolnostima promjena na svjetskom energetskom tržištu. Prema njegovim riječima, potrebno je voditi računa i o interesima kupaca i privrede, ali i o održivosti preduzeća koja osiguravaju snabdijevanje električnom energijom.

Ukazao je i na stanje elektroenergetske mreže, ističući da infrastruktura kojom električna energija dolazi do domaćinstava nije u naročito dobrom stanju.

Osvrćući se na odluku FERK-a kojom je utvrđena nova referentna cijena električne energije od nešto više od 13 feninga po kilovatsatu, a koja će se primjenjivati od 1. januara 2027. godine, Hadžihusejnović je poručio da građani nemaju razloga za zabrinutost.

„Da ne prepadamo ljude, praktički ne znači ništa“, rekao je, pojašnjavajući da se odluka odnosi na Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

Kako je naveo, FERK je zakonski obavezan da svake dvije godine utvrđuje referentnu cijenu, koja služi kao osnova za određivanje garantovanih otkupnih cijena električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, kao i visine premija.

„Domaćinstva s tim nisu opterećena“, naglasio je Hadžihusejnović.

Objasnio je da je ova odluka značajna prvenstveno za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora, posebno one s manjim postrojenjima koji nisu u mogućnosti samostalno nastupati na tržištu. Garantovana otkupna cijena omogućava im stabilnije prihode tokom perioda povrata investicije, koji, prema njegovim riječima, traje približno 12 godina.

Govoreći o mogućnostima FERK-a da utiče na povećanje cijena električne energije za domaćinstva, Hadžihusejnović je pojasnio da regulator provjerava zakonitost i opravdanost zahtjeva koje podnose elektroprivredna preduzeća.

„FERK jeste u mogućnosti da zaustavi ukoliko nešto nije po propisima, ako nešto nije prema metodologiji“, istakao je.

Međutim, ukoliko je zahtjev potpun i svi elementi koji utiču na formiranje cijene dovoljno obrazloženi, regulator, kako je naveo, nema razloga da odbije korekciju.

„FERK-u su, neću reći vezane ruke, ali FERK radi po propisima. Proces je javan, transparentan, otvoren, tako da ništa se ne radi iza zatvorenih vrata, niti se šta kome pogoduje“, poručio je Hadžihusejnović.

Posebno je naglasio nezavisnost regulatora i obavezu postupanja u skladu sa zakonom, ističući da FERK ne može donositi odluke kojima bi pogodovao bilo kojoj strani.

Govoreći o načinu na koji se električna energija posmatra u društvu, ocijenio je da je potrebno razumjeti njenu tržišnu vrijednost.

„Električna energija je roba. I dok god se ne bude tako posmatrala, imat ćemo ovakvih i razgovora, i problema, i negodovanja“, kazao je, dodajući da se električna energija u domaćem društvu često smatra socijalnom kategorijom.

Na pitanje koliki bi procent povećanja cijena mogao biti zakonski opravdan, Hadžihusejnović je objasnio da podnosilac zahtjeva mora dokazima potkrijepiti sve troškove i razloge za predloženu korekciju.

„Svu opravdanost nam podnositelj zahtjeva pojašnjava i podkrepljuje dokazima“, naveo je.

Pojasnio je da cijenu električne energije čine različite komponente, uključujući troškove snabdijevanja, nabavnu cijenu električne energije na tržištu i mrežarinu, koja, prema njegovim riječima, godinama nije mijenjana.

Istakao je da regulator neće dozvoliti neopravdano velike skokove cijena te da postupak odlučivanja podrazumijeva javne i formalne rasprave kojima je omogućen pristup zainteresovanim stranama.

„Procedura je javna. Sve je otvoreno. Svakome je dozvoljen pristup na javne rasprave, na formalne rasprave“, naglasio je.

Zaključio je da eventualne korekcije cijena trebaju biti razumne, uz uvažavanje kretanja na energetskom tržištu.

„Ne može se očekivati da se samo cijena jednog reagenta diže, a da drugi ostanu fiksni. To nema šanse“, poručio je Hadžihusejnović.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Foto. Ilustracija/Fena)