Musk kaže da će novac biti nevažan 2036. godine; Ima li njegova prognoza smisla?

Najbogatiji čovjek na svijetu, Elon Musk nedavno je iznio prognozu prema kojoj bi razvoj umjetne inteligencije i robotike u sljedećih deset godina mogao dovesti do razdoblja tolikog obilja da novac izgubi današnju važnost.

“Novac neće biti važan 2036. godine”, rekao je Musk u razgovoru za The Economist. Dodao je da će roboti i umjetna inteligencija proizvoditi više robe i usluga nego što bilo koja osoba može konzumirati.

Zanimljivo, Musk je  prognozu o gubitku važnosti novca iznio nakon razdoblja u kojem se njegovo procijenjeno bogatstvo smanjilo za više desetaka milijardi dolara, ponajprije zbog pada vrijednosti njegovih vlasničkih udjela.

“Želite novac za hranu, stanovanje, prijevoz, zabavu. Ako je toga toliko u izobilju, za što vam u tom slučaju treba novac?”, rekao je Musk, kazavši i da očekuje deflaciju, a ne inflaciju.

Roboti kao pokretač promjena

Ključnu ulogu u njegovu scenariju imaju roboti koji bi umjetnoj inteligenciji omogućili da, osim intelektualnog, preuzme i velik dio fizičkog rada. Ako strojevi mogu obavljati većinu poslova, proizvoditi robu i pružati usluge uz vrlo malo ljudskog rada, troškovi proizvodnje mogli bi snažno pasti, a količina dostupnih proizvoda i usluga rasti.

Tesla već razvija humanoidnog robota Optimus, kojem Musk namjenjuje široku primjenu u industriji i svakodnevnom životu, a xAI radi na umjetnoj inteligenciji za koju Musk tvrdi da bi mogla pomoći u rješavanju nekih od najvećih problema čovječanstva.

Ideja o ekonomiji obilja nije nova

New York Times podsjeća da Musk nije prvi koji govori o ekonomiji obilja. Još je Karl Marx u 19. stoljeću zamišljao društvo u kojem bi razvoj proizvodnih snaga omogućio prevladavanje oskudice i drukčiju raspodjelu bogatstva, dok je John Maynard Keynes 1930. predviđao da će tehnološki i gospodarski napredak ljudima omogućiti znatno manje rada, procjenjujući da bi radni tjedan mogao pasti na oko 15 sati.

Ideja obilja posljednjih se godina ponovno pojavila u tehnološkim i političkim raspravama. Andreessen Horowitz predstavio ju je u svom “Techno-Optimist Manifestu”, dok su Ezra Klein i Derek Thompson u knjizi “Abundance” iz 2025. zagovarali povećanje ponude stanova, infrastrukture, energije i drugih ključnih dobara kao put prema većem prosperitetu.

Rad kao opcija, ne obveza

Muskova vizija razlikuje se prije svega po tome koliko daleko ide. Svoja razmišljanja Musk je posebno jasno formulirao u studenome 2025. na Američko-saudijskom investicijskom forumu u Washingtonu. Tada je rekao da bi za 10 do 20 godina rad mogao postati opcionalan te ga je usporedio s uzgojem povrća u vlastitom vrtu. Ljudi to mogu raditi jer žele, iako povrće jednostavno mogu kupiti u trgovini.

Musk je u prosincu na X-u napisao da bi era obilja mogla započeti dvoznamenkastim gospodarskim rastom “unutar 12 do 18 mjeseci”.

Univerzalni visoki dohodak: Odgovor na nezaposlenost?

Na konferenciji Viva Technology 2024. rekao je da bi u budućnosti rad mogao postati neobavezan te da bi ljude u takvom sustavu mogao uzdržavati “universal high income”, univerzalni visoki dohodak. Tada nije objasnio kako bi se taj sustav financirao niti kako bi funkcionirala raspodjela dohotka.

Musk je nedavno na X-u napisao da bi univerzalni visoki dohodak mogao biti odgovor na nezaposlenost uzrokovanu umjetnom inteligencijom.

Može li AI doista stvoriti obilje?

Mogućnost velikog skoka produktivnosti nije samo Muskova ideja. U radu Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja (NBER) transformativna umjetna inteligencija definira se kao AI koji bi mogao trajno povećati rast produktivnosti na tri do pet puta više od povijesnog prosjeka.

Velik potencijal vidi i izvršni direktor Anthropica Dario Amodei. Smatra da bi dovoljno napredna umjetna inteligencija mogla povezivati znanja iz različitih područja i znatno ubrzati znanstvena otkrića i tehnološke inovacije.

No Amodei je oprezniji kada je riječ o ekonomskim posljedicama. Kaže da je mnogo sigurniji da AI može stvoriti revolucionarne tehnologije nego da može riješiti nejednakost i osigurati gospodarski rast. Ekonomija, upozorava, ovisi i o ljudskim odlukama te brojnim ograničenjima koja sama tehnologija ne može ukloniti.

U analizi Muskove vizije AI Magazine upozorava i na konkretnije prepreke takvom scenariju. Razvoj umjetne inteligencije mogao bi naići na ograničenja u dostupnosti energije, infrastrukture i drugih resursa, dok bi koristi od automatizacije mogle nerazmjerno pripasti vlasnicima kapitala.

Fizičke granice Muskove vizije

Između rasta produktivnosti i svijeta u kojem novac više nije važan postoji nekoliko velikih koraka. Analiza Yahoo Financea upozorava da Muskovi rokovi zanemaruju fizička ograničenja gospodarskog rasta. AI se može razvijati velikom brzinom, ali elektrane, elektroenergetske mreže, rudnici, tvornice i globalni lanci opskrbe ne mogu se širiti istim tempom.

Čak i ako mogućnosti umjetne inteligencije nastave ubrzano rasti, resursi poput litija i bakra ostaju ograničeni. I ranije tehnologije koje su temeljito promijenile gospodarstvo, poput parnog stroja i električne energije, trebale su desetljeća da se prošire dovoljno da značajno utječu na ukupnu gospodarsku proizvodnju.

Obilje ne znači kraj oskudice

Sylvain Saurel, francuski poduzetnik i autor koji piše o ekonomiji, novcu i tehnologiji, u analizi Muskove prognoze upozorava da tehnološko obilje ne znači i nestanak oskudice. Poziva se na koncept “pozicijskih dobara”, koji je razvio ekonomist Fred Hirsch, odnosno dobara čija vrijednost ne proizlazi prvenstveno iz troška njihove proizvodnje, nego iz ograničene dostupnosti.

Kao primjer navodi nekretnine. AI bi mogao u nekoliko sekundi projektirati vilu, a roboti je izgraditi uz vrlo nizak trošak, no tehnologija ne može stvoriti neograničen broj poželjnih lokacija poput obale Francuske rivijere ili središta Manhattana.

I ekonomist Peter C. Earle je za The Daily Economy analizirao da oskudica ne bi nestala, nego bi se samo premjestila na dobra koja tehnologija ne može neograničeno umnožavati.

Zemljište na poželjnim lokacijama, originalna umjetnička djela, mjesta na traženim događajima ili pristup ekskluzivnim uslugama ostali bi ograničeni bez obzira na tehnološki napredak. Cijene brojnih proizvoda mogle bi zato dramatično pasti, ali novac bi i dalje imao važnu ulogu u raspodjeli onoga čega nema dovoljno za sve. Kako to sažima Earle, obilje ne ukida oskudicu, nego je premješta.

Tko će posjedovati bogatstvo koje stvara AI?

Alex Imas, profesor na Booth School of Business Sveučilišta u Chicagu, za New York Times upozorio je na problem raspodjele bogatstva u Muskovoj viziji. Musk, kaže Imas, nije objasnio kako bi se bogatstvo stvoreno tehnološkim razvojem raspodijelilo među stanovništvom.

Ako bi ljudi istodobno izgubili mogućnost ostvarivanja prihoda radom, to bi poremetilo postojeću dinamiku ponude i potražnje te bi velik dio društva mogao postati ovisan o kompanijama i njihovim čelnicima koji kontroliraju tehnologiju.

Nobelovac Musku: Onda podijelite bogatstvo

Na Muskovu prognozu reagirao je i Daron Acemoglu, profesor MIT-a i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024., koji ga je pozvao da pokaže koliko doista vjeruje u vlastito predviđanje.

“Ako novac neće biti važan 2036., zašto se ne biste obvezali da ćete svoje sadašnje bogatstvo od približno bilijun dolara donirati u dobrotvorne svrhe najkasnije do 2036.?” napisao je Acemoglu.

Musk mu je odgovorio: “Zapravo ću učiniti nešto u tom smjeru”, ne navodeći što to konkretno znači.

(TIP/Izvor: Index.hr/Autor: Vedran Salvia/Foto: Arhiva/Fena)