Australijanci kupuju rude kod Srebrenice: Ko stoji iza domaće akvizirane kompanije?

Australski Regener8 preuzima projekt Srebrenica Sjever bogat srebrom, bakrom i antimonom. Iza posla stoje firme iz Zvornika.

Na Vanrednoj skupštini dioničara održanoj 5. maja 2026., australijska kompanija za istraživanje minerala Regener8 Resources NL dobila je ubjedljivo odobrenje za preuzimanje 100% udjela u bosanskohercegovačkoj firmi Orichalcum d.o.o., koja posjeduje istražne licence za projekat Srebrenica Sjever — oko 80 kvadratnih kilometara terena bogatog polimetaličnim rudama u srcu Tetijskog metalogenetskog pojasa, saznaje Akta.ba.

S odobrenjem dioničara, Regener8 može formalno potpisati obavezujući Ugovor o kupoprodaji i u narednim sedmicama završiti čitavu transakciju, nakon čega kreće s prvim savremenim programom geološkog istraživanja u tom području, prvim u gotovo pola vijeka.

“Srebreničkim okrugom se rudari od srednjeg vijeka, a ipak naše projektno područje nije doživjelo moderno istraživanje pola vijeka”, kazao je Stephen Foley, generalni direktor Regener8 Resources​

No ono što javne ASX objave ne otkrivaju, a što registar Akta.ba pokazuje, jeste da vlasnici Orichalcuma nisu tek lokalni posrednici koji su prepoznali potencijal i prodali ga stranom kupcu. Oni su geolozi i aktivni igrači u cijelom ekosistemu stranog rudarskog interesa za ovaj dio Bosne i Hercegovine već duže vrijeme

Tri firme, dva čovjeka iz Zvornika

Prema podacima iz registra Akta.ba, iza posla s Australijancima stoje Boban JolovićNenad Toholj — dvojica geologa iz Zvornika koji su u kratkom roku izgradili mali poslovni ekosistem u sektoru mineralnih resursa.

Orichalcum d.o.o., registrovan tek 2024. godine, firma je koja drži istražne licence i koja se prodaje Regener8u.

No Jolović i Toholj su, prema istom registru, vlasnici još dvije kompanije s imenima koja asociraju na rudarski sektor: Tech Resources RS d.o.o. i Geo Resursi d.o.o. — obje registrovane u Zvorniku.

Četvrta firma: Veza s kanadskim igračem

Najznačajniji nalaz dolazi iz registracije četvrte kompanije. Jolović i Toholj su suvlasnici firme Drina Resources d.o.o. Srebrenica zajedno s trećim vlasnikom: Terra Balcanica Resources Corporation, kanadskom kompanijom za istraživanje ruda koja je aktivna u neposrednoj blizini projekta Srebrenica Sjever.

Terra Balcanica je ista kompanija koju Regener8 u vlastitim ASX dokumentima navodi kao primjer aktivne regionalne eksploatacije, kao dokaz da je ovo područje vrijedno istraživanja. Na susjednom projektu Viogor-Zanik, Terra Balcanica je objavila rezultate bušenja do 19,6 metara s prosječnom vrijednosti od 436 g/t ekvivalenta srebra, uključujući 1,42% antimona.

Jolović i Toholj, dakle, u ASX dokumentima Regener8a nastupaju isključivo kao prodavači. Terra Balcanica nastupa isključivo kao “susjedni istraživač”. Nigdje se ne pominje da su sva tri aktera međusobno poslovno povezana kroz Drina Resources d.o.o. Tu informaciju otkriva samo uvid u domaći poslovni registar.

Zašto baš Srebrenica Sjever?

Projekat se nalazi u srcu Tetijskog metalogenetskog pojasa, jednog od najproduktivnijih mineralnih koridora na globalnoj razini. Srebrenica Sjever smješten je između dva aktivna rudnika u vlasništvu kompanije Mineco — rudnika Sase, koji godišnje proizvodi oko 330.000 tona olovo-cinkovite rude i rudnika Veliki Majdan, koji prerađuje oko 60.000 tona godišnje i poznat je po izuzetno visokim sadržajima srebra.

Projekt obuhvata dvije istražne licence — Vagan i Dolovi — koje pokrivaju geološki prospektivne vulkanske i intruzivne stijene Srebreničkog vulkanskog kompleksa. Na terenu postoje brojni historijski okanci, jame i šljačišta iz medievalnog perioda, što ukazuje na mineralnu aktivnost blisku površini. Jugoslavenske državne agencije provele su sporadično geološko mapiranje i uzorkovanje sedimenta u 1970-im godinama, ali ni od tada pa do danas nije obavljeno nijedno moderno sustavno istraživanje niti bušenje.

Australijska kompanija Middle Island Resources drži projekt Bobija svega oko pet kilometara istočno, što dodatno pojačava takozvani “nearology” faktor — vrijednost lokacije na osnovu blizine poznatih nalazišta i aktivnih projekata.

Finansijska slika

Regener8 je za licencu isplatio nepovratan depozit od 25.000 američkih dolara (oko 41.800 KM). Po finalizaciji akvizicije, vlasnicima Orichalcuma slijedi još 50.000 dolara u gotovini (oko 83.600 KM) te paket od 8 miliona a novih dionica R8R.

Pri referentnoj emisijskoj cijeni od 10 australskih centi po dionici, dionički paket vrijedi oko 800.000 australskih dolara — odnosno oko 494.000 eura ili 968.000 KM, no stvarna vrijednost ovisi o daljnjem kretanju dionice na australijskoj berzi. Ukupni gotovinski dio iznosi 75.000 dolara, što je oko 125.400 KM.

Za finansiranje istraživačke faze, Regener8 je prikupio čvrste obaveze od profesionalnih investitora za plasman od 8 miliona dionica po 10 australskih centi, što donosi 800.000 AUD (oko 494.000 eura). Postojećim dioničarima nudi se pravo upisa jedne nove dionice na svake dvije koje posjeduju, što može donijeti dodatnih oko 2,03 miliona AUD (oko 1,25 miliona eura). Ukupan raspoloživi kapital za istraživanje iznosi do 2,83 miliona australskih dolara, što je oko 1,75 miliona eura ili 3,43 miliona KM.

Širi kontekst

Akvizicija Regener8a dio je šireg talasa stranog rudarskog interesa za Bosnu i Hercegovinu koji se intenzivirao u posljednjih nekoliko godina. Ključna prekretnica bila je 2025. godina, kada je kanadska kompanija Dundee Precious Metals akvizicijom Adriatic Metalsa preuzela rudarski projekat Vareš u centralnoj Bosni.

(TIP/Izvor: Akta.ba/Autorica: Seida Bijedić)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.