Građani Bosne i Hercegovine sve više se zadužuju kako bi podmirili troškove koji se nagomilavaju svakog mjeseca. U proteklom mjesecu, ukupna kreditna zaduženost povećana je za skoro 80 miliona konvertibilnih maraka (KM), a većinu tih kredita čine nenamjenski, potrošački krediti.

S dolaskom niskih temperatura, finansijska situacija za bh. građane postaje još teža. Troškovi života, već tradicionalno viši tokom zimskih mjeseci, dovode mnoge građane do minusa.

“Grijanje je najveći trošak među režijama, struja nije toliko skupa, ali grijanje najviše povuče, zavisno o veličini stana. Primjera radi, grijanje za dvoiposoban stan iznosi oko 220 KM”, kaže jedan ispitanik.

“Sezona grijanja – moramo plaćati, džaba je. To je prvi trošak koji pokrijem, a onda rasporedim novac za hranu“, dodaje penzioner.

“Najviše izdvajam za hranu i lijekove. Grijanje ne mogu promijeniti, kako je, tako je. Je li skupo? Pa, skupo je svima, mora biti i meni“, kaže druga sugovornica.

Teška ekonomska svakodnevica

Finansijski pritisak ne osjeća samo starija populacija. Dok prosječna plata u Federaciji BiH iznosi 1.387 KM, a u Republici Srpskoj 1.416 KM, sindikalna potrošačka korpa premašuje 3.000 KM, tačnije iznosi 3.131 KM. Najveći dio prihoda odlazi na prehranu (42,43%), zatim na obrazovanje (13,41%) i stanovanje (13,20%). Situacija bi mogla postati još teža s najavljenim poskupljenjem električne energije u Republici Srpskoj. O smanjenju cijena bilo čega, zasad niko ne govori.

“Ako bi došlo do pada cijena nafte ili drugih troškova na koje su se pozivali prilikom podizanja cijena, ne pada im na pamet da cijene koriguju prema dolje”, ističe Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono”.

Građani sve češće posežu za kreditima

Ukupni krediti u domaćem sektoru na kraju septembra iznosili su 25,213.6 milijardi KM, od čega građani duguju više od 12,5 milijardi KM. Zabrinjavajući podaci Centralne banke pokazuju da je kreditna zaduženost građana samo u augustu, u odnosu na kraj jula, porasla za 78,7 miliona KM.

“Odavno se mi zadužujemo za osnovne potrebe – odjeću, obuću, namještaj, bijelu tehniku. Nažalost, mnogi su primorani i djecu školovati na kredit. Kod nas su i kamatne stope visoke, što dodatno otežava situaciju, jer nominalni iznos kredita koji ljudi uzmu, u konačnici kroz kamate postane znatno veći. Nažalost, ništa ne ukazuje na to da će se situacija uskoro poboljšati”, kaže Čaušević-Sućeska.

Građani se zadužuju “iz nužde”, ali stručnjaci ističu važnost finansijske pismenosti. Upozoravaju da je tanka linija između rješavanja problema kreditima i ulaska u dužničko ropstvo.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: Dragica Gajić/Foto Ilustracija/Branka Soldo)