Jasmin Imamović, nosilac liste SDP-a za Parlamentarnu skupštinu BiH u intervjuu za TIP: ‘Smatram da bi Bosna i Hercegovina bila mnogo jača, kada bi svi ili bar većina gradova slijedila primjer Tuzle’

Nosilac liste SDP-a za Parlamentarnu skupštinu BiH, Jasmin Imamović u intervjuu za TIP, između ostalog, govorio je o dramatičnim političkim promjenama u svijetu, politici u Bosni i Hercegovini, njegovim inicijativama i usvojenim zakonima, SDP-u, bosanskohercegovačkom identitetu.

‘Mraku se može suprotstaviti samo svjetlom, nacinalizmu samo antinacionalizmom, fašizmu antifašizmom, desnicu može pobijediti samo ljevica’.

TIP: Opći izbori u Bosni i hercegovini događaju se u vrijeme dramatičnih političkih promijena u svijetu. Šta mislite o tome?

Imamović: Na Zapadnom Balkanu, u Evropi i svijetu, opasno jača i dominira desnica sklona kršenju ljudskih prava i civilizacijaskih principa sadržanih u poveljama UN-a i EU. Dramatično je ugrožen princip nepovredivosti granica, zabrane agrsije,ubijanja civila, čak i žena i djece. Sve je počelo opasno podsjećati na kraj tridesetih godina prošlog stoljeća. Mraku se može suprotstaviti samo svjetlom, nacinalizmu samo antinacionalizmom, fašizmu antifašizmom, desnicu može pobijediti samo ljevica. Većina ljudi u Bosni i Hercegovini je na strani svjetske i evropske ljevice. Trebalo bi da ista ta većina bude i na strani ljevice u Bosni i Hercegovini.Pošto je najjača i najveća ljevičarska partija u Bosni i Hercegovini SDP, smatram da bi izborni rezultati u kojima bi pobijedio SDP, bila dobra vijest za intelektualnu elitu Evrope i svijeta. Kao što bi nama bilo drago da na izborima u Španiji pobijedi Pedro Sanchez i njegova Socijalistička radnička stranka, tako bi drugi ljudi, zabrinuti jačanjem udružene desnice, voljeli da bilo gdje, pa i u Bosni i Hercegovini, pobijedi Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, kao najveća i najjača partija ljevice u Bosni i Hercegovini, te da na izborima za člana predsjedništva pobijedi Denis Bećirović, koga podržava 14 partija, za koga svi znaju da je od početka svoje političke karijere, kao i danas, član SDP-a BiH.

Foto: SDP

‘Cilj da minimalna plata i dalje raste, da bude 1.500 KM, kako bi prosječna plata bila 2.500 KM, a minimalna penzija 1.000 KM’…

TIP: Po čemu je SDP BiH radnička partija?

Imamović: Minimalna radnička neto plata bila je 526 KM, a sada je 1027 KM. Sve je osmislio predsjednik SDP-a Nermin Nikšić, sa timom iz SDP-a. Na startu kampanje, Nermin Nikšić je u svom govoru obećao da idemo dalje, te nam je cilj da minimalna plata i dalje raste, da bude 1.500 KM, kako bi prosječna plata bila 2.500 KM, a minimalna penzija bila 1000 KM. To obećanje može izvršiti samo SDP BiH, jer je to dokazao u proteklom mandatu. I to bez štete, nego u korist razvoja ekonomije, što se dogodilo nakon velikog rasta minimalnih plata u proteklom mandatu.Danas je minimalna penzija veća od minimalne plate koju smo pri dolasku na vlast u Federaciji, zatekli. Jasno nam je da to nije dovoljno, zato je naš cilj ovakav koji sam upravo naveo. I nisu to jedini dokazi naše ljevičarske radničke i socijalne osjetljivosti, dolidarnosti i empatije.Uveli smo porodiljske naknade od 1000 KM, koje prije nisu postojale. Da rođeno dijete ne bude teret eventualno slabom imovinskom statusu roditelje, dječiji dodatak povećali sa 117 na 195 KM, invalidnine prve grupe povećali sa zatečenih 403 KM, na 819 KM, naknadu roditelju njegovatelju sa 596 KM na 1027 KM. Istovremeno smo smanjili stopu doprinosa na plate sa 41,5 posto na 36,5 posto, ukupan dug Federacije BiH smanjili sa zatečenih 22,1 posto na 20,7 posto itd.

Foto: SDP

TIP: A država?

Imamović: Donijeli smo zakon o oslobađanju od plaćanja PDV-a kod prve kupovine stana ili kuće tj. nekretnine. To je mjera koja bi trebala uticati na zadržavanje mladih u Bosni i Hercegovini. Mislim da je važno devet donesenih ‘evropskih zakona’, da je važan Sašin i moj Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, popularno nazvanim Zakonom o bahatoj vožnji. Osnovni cilj Zakona je smanjenje smrtnosti ljudi u saobraćaju. Na snagu je stupio tačno na dan kada su od strane bahatog vozača ubijene dvije mlade doktorice, korisni efekti od zakona se već pokazuju, vremenom će ih biti sve više.

Foto: FB

‘Antifašizam je dio identiteta svih Bosanaca i Hercegovaca’

TIP: Imali ste inicijativu vezanu za Partizansko spomen groblje u Mostaru i druge antifašističke spomenike u Bosni i Hercegovini.

Imamović: Godinama se obnavlja i devastira Partizansko u Mostaru. Ovaj put sam predložio da se pokrene inicijativa za uvrštavanje tog i drugih spomenika autora Bogdana Bogdanovića, na listu UNESCO-a, što bi bio najveći nivo zaštite tih spoenika. Antifašistički spomenici su svjetska i Evropska baština i u kontekstu Zapadnog Balkana, ponajviše baština Bosne i Hercegovine. Jer, u Bosni i Hercegovini je partizanski antifašistički pokret ostvario najveće vojne i političke pobjede. Ta borba je omogućila obnovu državnosti Bosne i Hercegovine 1943. godine, koja je, kao država ušla u savez socijalističkih država Jugoslavije. Nakon raspada Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je ostvarila nezavisnost koju je i odbranila od agresije izvršene 1992.godine. Dakle, antifašizam je dio identiteta svih Bosanaca i Hercegovaca, u njemu je Bosna i Hercegovina ponovo rođena i samo antifašističkim putem može jačati i trajati. Ova Inicijativa je prihvaćena i od Predstavničkog doma i Vijeća ministara. Bilo mi je drago kada su mi neki poslanici iz drugih stranaka kazali da imam pravo to zahtijevati, jer sam obnovom antifašističkih spomenika u okviru kompleksa Slane Banje, dokazao da je moje uporno nastojanje iskreno.

‘Smatram da bi Bosna i Hercegovina bila mnogo jača, kada bi svi ili bar većina gradova slijedila primjer Tuzle’

TIP: Kada smo kod odnosa kulture i indentiteta, koje još periode naše historije smatrate značajnim za bosanskohercegovački identitet?

Imamović: To sam pokazao u spomeničkoj i manifestacionoj kulturi Tuzle, u svojim romanima i govorima. Temelj suverenosti i našeg bosanskohercegovačkog identiteta je u srednjem vijeku. Zato u Tuzli imamo park posvećen temeljima suverenosti Bosne i Hercegovine, sa spomenikom prvom bosanskom kralju Tvrtku, spomenikom Povelji Kulina bana, i stećcima. Sve to sam objasnio u mojim romanima ‘Molim te, zapiši’ i ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’. Poslije je po tom romanu uslijedila predstava BKC-a Sarajevo, u režiji Dine Mustafića, kao i prva bosanskohercegovačka kraljevska opera ‘Tvrtko, kralj bosanski’, te knjige su uticale i na dokumentarni film ‘Bosanski vitez’. Konačno je 11 godina poslije Tuzle, i naš glavni grad dobio spomenik prvom bosanskom kralju, pa Visoko itd. U Osmanskom periodu, za nas je veoma značajan ‘Bosansko-turski rječnik’ Tuzlaka Muhameda Hevai Uskufija iz 1631. Radi se o najstarijem južnoslavenskom rječniku štokavskog narječja u Evropi, pa prema tome i na Zapadnom Balkanu. Zato sam svojevremeno donio odluku o gradnji ‘Kuće bosanskog jezika’, posvećene kontinuitetu naše pismenosti i našeg jezika. Od Povelje bana Kulina, povelja bosanskih banova i kraljeva, preko prvog bosanskog rječnika, do danas, kada revizionisti pokušavaju negirati bosanski jezik. Za naš identitet je važan period antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu (o čemu sam napisao roman ‘Slana zemlja’, kao i perid antifašističke borbe protiv fašističke agresije u periodu 1992.-1995.(o čemu sam objavio zbirku priča ‘Ubijanje smrti’ i roman ‘Besmrtni jeleni’. U kompleksu Slane Banje smo na visokim standardima obnavljali stare i izgradili nove spomenike. Dovoljno je da kažem da su, između ostalih, u kreiranju tih spomenika učestvovali slikar Ismet Mujezinović, vajar Antun Augustinčić i arhitekta Zlatko Ugljen. Dosta od priča koje ‘pričaju’ Soni trg i Trg slobe, sadržano je i u mojim romanima, koji tematiziraju Bosnu i Hercegovinu i Tuzlu. Smatram da bi Bosna i Hercegovina bila mnogo jača, kada bi svi ili bar većina gradova slijedila primjer Tuzle. Kao što vidite, neki taj primjer već slijede.

‘Krajnje je vrijeme da se jezero Modrac pretvori u najveću akumulaciju čiste vode u Bosni i Hercegovini’

TIP: Šta bi, po vašem mišljenju, trebalo uraditi u Tuzlanskom kantonu?

Imamović: Ima puno toga za uraditi. Po mom mišljenu, krajnje je vrijeme da se jezero Modrac pretvori u najveću akumulaciju čiste vode u Bosni i Hercegovini. To bi valjalo i Tuzli i Lukavcu i Živinicama i cijelome kantonu. Lukavac i Živinice bi napokon riješili problem pitke vode, a Tuzla bi i u dalekoj budućnosti imala stabilno vodosnabdijevanje. Ovdje moram napomenuti da smo vodosnabdijevanje u Tuzli riješili prije tačno dvadeset godina i nikada, pa čak ni ovog sušnog ljeta, nismo imali redukcije. Osim riješenog problema vodosnabdijevanja, čisto jezero Modrac omogućio bi još veći razvoj turizma u Tuzli, Lukavcu i Živinicama, kao i ukupnog ekonomskog razvoja. Imamo uspješan primjer Tuzle i u pogledu vode i u pogledu turizma, i to bi trebalo u Tuzli ojačati i na kanton proširiti.

‘Zalagat ću se drastično povećanje ulaganja Tuzlanskog kantona u sport’

TIP: Šta ćemo sa ulaganjem u sport?

Imamović: Šta mislim o sportu ja sam dokazao obnovom i gradnjom sportskih objekata i drastičnim povećanjem novčane podrške sportu. Lako je provjeriti koliko je u sport Grad Tuzla ulagao prije mog mandata i koliko je ulagano u toku mog mandata. Naš problem nije u tome koliko ulaže grad, nego u tome što ne ulaže kanton. Zalagat ću se drastično povećanje ulaganja Tuzlanskog kantona u sport. To moje zalaganje može biti uspješno samo ako SDP bude formirao vlast nakon izbora. Što se tiče značaja ulaganja u sport, dovoljno se sjetiti oduševljenja naroda učešćem na Svjetskom prvenstvu fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine. Gledanje utakmica naše reprezentacije na Trgu slobode za mene je jedan od najljepših doživljaja u životu. Bio sam okružen presretnim ženama, djecom i muškarcima, vozio se u koloni sa presretnim i ponosnim ljudima, veličanstveno je bilo.

Podsjećamo, od 2001. do 2022. godine Imamović je bio gradonačelnik Tuzle, duže od svih u njenoj historiji. Svojim odlukama vezanim za Panonska jezera, ukidanje redukcija vode nakon 75 godina, jačanje postojećih i osnivanje novih javnih preduzeća i ustanova, gradnju Trga slobode, Sonog trga, Centralnog parka sa spomenikom bosanskom kralju Tvrtku, kao gradnjom niza trgova i parkova Tuzle, obnovom historijske jezgre i Slane Banje, odlukama vezanim za stavaranje uvjeta za ekspanziju gradnje u Tuzli, zauvijek je promijenio i preporodio Tuzlu, koja je danas jedan od najrazvijenijih i najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. Od novembra 2022. godine je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, gdje je poznat po zalaganju za Tuzlu, Tuzlanski kanton, Distrikt Brčko i Posavski kanton.

(TIP/Izbori 2026)