Pet KM za litar dizela, skuplji pelet i manjak struje: Stručnjak o scenariju koji prijeti BiH

Bosna i Hercegovina više ne može odgađati ključne reforme u energetskom sektoru, a energetsku tranziciju potrebno je maksimalno ubrzati, poručio je za Novi dan televizije N1 energetski stručnjak i član Programskog odbora Sarajevo Energy and Climate Weeka Nihad Harbaš.

U Sarajevu je jučer počela Sarajevo Energy and Climate Week, na kojoj domaći i međunarodni stručnjaci razgovaraju o sigurnosti snabdijevanja, energetskoj tranziciji, klimatskim promjenama, razvoju obnovljivih izvora energije i usklađivanju s evropskim pravilima.

Harbaš je, govoreći o najvažnijoj poruci prvog dana konferencije, istakao da Bosna i Hercegovina mora ubrzati energetsku tranziciju.

„Ubrzati maksimalno energetsku tranziciju. To je ključ“, poručio je.

Podsjetio je da je energetski sektor Bosne i Hercegovine već decenijama u procesu transformacije, posebno kada je riječ o fosilnim gorivima i termoelektranama, koje su stare više od 50 godina.

Prema njegovim riječima, takva postrojenja više ne mogu raditi kapacitetima kojima su radila ranije, često se kvare, a njihovu popravku ili izgradnju novih termoenergetskih postrojenja banke više ne finansiraju.

Zbog toga se, kako je objasnio, prelazi na decentraliziranu proizvodnju energije, odnosno na veći broj solarnih elektrana, vjetroelektrana, postrojenja na biomasu, hidroelektrana i drugih obnovljivih izvora energije.

Bosna i Hercegovina je prethodnih godina preuzela dio evropskih direktiva i pravne stečevine i inkorporirala ih u određene zakone, ali ključni problem, ističe Harbaš, ostaje implementacija.

„Energetsku tranziciju zagovaramo i na neki način je imamo u strategijama i obavezama. Preuzeli smo je. Međutim, kako bi zaista i građani i privreda i svi mi osjetili da nam cijene naglo ne rastu, da imamo mogućnost investiranja, da možemo utopliti svoj dom i smanjiti svoj račun, ona se mora ubrzati i konkretni projekti realizovati na terenu“, rekao je.

Dodao je da Evropska unija često nema mogućnost dodijeliti određena sredstva upravo zato što ne postoje konkretni projekti.

„Ako nemate investicija, nema ni razvoja države“, istakao je Harbaš.

Cijene energenata mogle bi nastaviti rasti

Govoreći o tome šta građani mogu očekivati u narednom periodu, posebno s dolaskom hladnijih dana, Harbaš je rekao da prognoze, nažalost, nisu optimistične.

Podsjetio je da cijene energenata rastu već godinama, ne samo zbog unutrašnjih prilika u Bosni i Hercegovini nego i zbog geopolitičkih dešavanja, posebno kada je riječ o energentima koje zemlja uvozi.

Tu, prije svega, spadaju nafta i prirodni plin, ali sve više i električna energija.

Harbaš je naveo da Bosna i Hercegovina proizvodi sve manje električne energije te da je izvoz smanjen za 20 do 30 posto u odnosu na prethodne godine, između ostalog zbog nedovoljnih količina uglja i činjenice da termoelektrane sve manje rade punim kapacitetom.

„Vidimo da su i cijene goriva takve da možemo očekivati čak i nekih pet maraka po litru, ako govorimo o dizelu i ako se nastavi sukob na Bliskom istoku, odnosno ako se naftovodi iz Turske, Saudijske Arabije i Saudijske Arabije ne stave u funkciju“, rekao je Harbaš.

Dodao je da se slični problemi vide i kod drugih energenata, poput peleta.

„Nemamo uređeno tržište, nemamo zalihe, nemamo robne rezerve i nemamo dovoljna skladišta kako bismo mogli odreagovati kada dođe do poskupljenja cijena“, rekao je.

Prema njegovim riječima, cijela Evropa zavisi od uvoznih energenata više od 50 posto, a Bosna i Hercegovina posebno.

Zbog toga je, kako je rekao, jedan od ključnih zaključaka konferencije da je tranziciju potrebno ubrzati do 2030. godine, ne samo radi ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji, nego prije svega radi domaće privrede i građana.

Harbaš smatra da je potrebno omogućiti i malim investitorima da ulažu u proizvodnju energije.

„Danas ko može investirati 10 ili 20 hiljada KM, da može napraviti jednu solarnu elektranu uz pomoć vlasti, subvencije, da može napraviti toplotnu izolaciju na kući, prozore ili ugraditi toplotnu pumpu i smanjiti svoj račun, nastojati biti neovisan“, rekao je.

Prema njegovim riječima, budućnost energetike u narednih 20 do 30 godina predstavljaju decentralizirani sistemi, mikromreže, skladištenje energije i druge napredne tehnologije.

„Moramo racionalno koristiti energiju“

Na pitanje šta građani mogu učiniti ukoliko cijena goriva zaista poraste na pet KM po litru, Harbaš je istakao da je jedan od ključnih odgovora racionalnije korištenje energije.

„Danas često i rasipamo energiju“, rekao je.

Podsjetio je da se više od 50 posto energije troši u domaćinstvima te da građani u velikoj mjeri koriste vlastite automobile.

Javni prijevoz, prema njegovim riječima, jedno je od rješenja, ali racionalizacija potrošnje nije potrebna samo u saobraćaju nego i kod grijanja i hlađenja.

„Često se svi grijemo na 24 ili 25 stepeni. Za jedan stepen može se uštedjeti nekih šest posto na računu“, rekao je.

Harbaš je istakao da postoji niz načina na koje građani mogu smanjiti potrošnju energije, ali da je potrebno podići svijest o racionalnom korištenju.

„Moramo racionalno koristiti energiju. Rasipanje energije se dešavalo u socijalizmu. Danas imamo kapitalizam koji je takav kakav jeste. Ili se možemo odreći nečega ili pokušati racionalno to koristiti kako bismo zadržali neke budžete, kako kućne tako i u privredi“, naveo je.

Pored novih investicija, smatra da je izuzetno važno primjenjivati mjere energetske efikasnosti, odnosno koristiti manje energije za isti proizvod ili istu temperaturu u domaćinstvima.

Termoelektrane stare više od 50 godina

Kao jedan od najvećih problema energetskog, ali i drugih proizvodnih sektora, Harbaš je izdvojio nedostatak investicija.

„Ako nemate novih investicija u nova postrojenja, nove fabrike, nove objekte, elektroenergetske i energetske objekte, onda, naravno, oni postojeći sve lošije rade“, rekao je.

Situaciju je uporedio sa starim automobilom.

„Kad imate auto od 30 godina, ono se često kvari. Mislim da niko ne vozi auto od 50 godina. Mi i dalje vozimo termoelektrane stare 50 godina, a nismo ih na vrijeme zamijenili“, naveo je.

Podsjetio je da Bosna i Hercegovina ranije nije izgradila nove blokove koje je, prema njegovim riječima, mogla graditi prije 15 godina, dok su se danas okolnosti značajno promijenile.

U međuvremenu su uvedene takse na CO2, a banke više ne žele finansirati termoelektrane na ugalj.

Govoreći o prirodnom gasu kao prijelaznom rješenju, Harbaš je rekao da Bosna i Hercegovina nije izgradila dovoljno kapaciteta, posebno skladišnih.

Problem vidi i u stanju stambenog fonda.

„Danas kad prođete bilo kojim urbanim sredinama ili gradovima možete vidjeti fasade koje su obrušene, koje jednostavno ugrožavaju prolaznike, automobile i tako dalje“, rekao je.

Rekonstrukcijom i renoviranjem stambenog fonda, smatra, moguće je ostvariti značajne uštede energije.

Prema njegovim riječima, cilj ne bi trebao biti da građani samo štede, nego da energiju racionalnije koriste, čime bi se eventualni viškovi ponovo mogli izvoziti i ostvarivati prihod, posebno u javnim preduzećima.

„Građanima treba omogućiti da uzmu stvar u svoje ruke“

Harbaš je kazao da je potrebno početi raditi na konkretnim mjerama i projektima.

Smatra da se bosanskohercegovačko društvo, kao i društva na Balkanu, još uvijek previše bave historijskim temama, dok svakodnevni problemi građana ostaju u drugom planu.

„Mislim da građanima, prije svega i privredi, treba dozvoliti da oni uzmu stvar u svoje ruke, pogotovo lokalnoj zajednici, pa da se mogu udružiti i napraviti jednu solarnu elektranu, da se mogu udružiti i napraviti fasadu na svojoj zgradi, da sami mogu postaviti solarni panel i tako dalje“, rekao je.

Problem predstavlja i stanje elektroenergetskih mreža, posebno prijenosne i distributivne infrastrukture koja je, prema Harbaševim riječima, velikim dijelom iz perioda od prije 50 godina.

Na distributivnoj mreži postoje zagušenja, posebno kada je riječ o priključivanju manjih objekata.

„Donosioci odluka moraju razlučiti da li žele i dalje populizmom da grade ovu državu ili da konkretnim stvarima, donošenjem reformi, usvajanjem reformske agende i povlačenjem sredstava olakšaju i omoguće bolji život građana“, poručio je.

BiH jedina u okruženju nema berzu električne energije

Jedno od važnih pitanja energetskog sektora jeste činjenica da Bosna i Hercegovina i dalje nema vlastitu berzu električne energije.

Harbaš je rekao da zbog toga zemlja gubi u tržišnoj utakmici i mogućnosti da se pojave novi učesnici koji bi mogli ponuditi jeftiniju energiju.

Podsjetio je da se često govori kako je energija u Evropi skuplja, ali da postoje periodi kada je situacija sasvim drugačija.

„Ne zaboravimo da ima dana, sedmica i mjeseci kada su, recimo, u Njemačkoj nudili potrošačima besplatno da troše energiju“, kazao je.

Objasnio je da se obnovljivi izvori energije razlikuju od klasičnih termoelektrana, jer proizvodnja zavisi od vremenskih uslova.

„Nemate vjetra kada ga želite imati niti Sunca, nego jednostavno kad vjetar puše, tad imamo energiju, a možda potrošnje nema“, rekao je.

Prema njegovim riječima, tržište električne energije treba biti uređeno jasnim pravilima, kao što je slučaj u Evropskoj uniji.

„Jedino Bosna i Hercegovina nema berzu električne energije i još uvijek se spori oko administrativnih detalja, gdje će ona biti, koje je sjedište“, rekao je.

Dodao je da ti detalji sa stručne strane nisu ključni.

„Porazna je činjenica da sve okolne zemlje imaju svoje berze, a Bosna i Hercegovina nema, a ona bi olakšala i ponudila nove količine energije koje bi mogle na kraju biti jeftinije“, rekao je.

Harbaš: BiH je pri dnu regiona

Govoreći o tome koliko Bosna i Hercegovina koristi potencijal obnovljivih izvora energije u odnosu na zemlje regiona, Harbaš je rekao da se zemlja nalazi pri samom dnu.

„Što se tiče regiona, mislim da smo tu prvi sa donje strane ili odozdo, kako bismo narodski rekli“, kazao je.

Kao razlog je naveo neprovedene reforme, posebno u oblasti tržišta, integracije u region i dekarbonizacije.

Posebno zabrinjava, smatra, stanje u oblasti sigurnosti snabdijevanja.

„Reforme u sigurnosti snabdijevanja nisu ispunjene ni deset posto“, naveo je.

Tu se, između ostalog, ubrajaju Južna interkonekcija, drugi pravci snabdijevanja gasom i nedovoljno razvijeni skladišni kapaciteti.

„Vidimo da danas mir definišemo kao stanje između ratova i da su ratovi bili, vjerovatno će i dalje biti, isto kao i cijene energenata. Rasle su i dalje će rasti“, rekao je.

Zbog toga, smatra, Bosna i Hercegovina mora razvijati što više obnovljivih izvora energije i istovremeno nastojati da koristi domaću radnu snagu.

Južna interkonekcija važna, ali ostaju brojna pitanja

Govoreći o Južnoj interkonekciji, Harbaš je kazao da je svaka nova mogućnost dobave gasa dobra, ali da postoje brojna pitanja na koja je potrebno odgovoriti.

„Svaka nova dobava gasa je dobra. Međutim, uvijek se postavlja pitanje pod kojim okolnostima, ko će je praviti, na koji način je neko dobio projekat, koncesiju i tako dalje“, rekao je.

Među otvorenim pitanjima su i potrebe Bosne i Hercegovine za prirodnim gasom, mogućnost proizvodnje električne energije iz tog energenta, cijena takve energije te utjecaj CO2 taksi i procesa dekarbonizacije.

Ipak, Harbaš smatra da se svaka nova investicija treba posmatrati kao pozitivna ako je uklopljena u zakonske okvire Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

„Svaki projekat, pa i sama Južna interkonekcija, mora se ubaciti u zakonske okvire kako bi taj dugoročan projekat ostao dugoročan i obezbijedio sigurnost snabdijevanja“, kazao je.

Upozorio je i da će cijena gasa biti jedan od ključnih faktora.

„Zamislite činjenicu da gas iz Južne interkonekcije bude dva ili tri puta skuplji. Ko će ga koristiti? Ljudi će se masovno vraćati na čvrsta goriva, na ugalj, na drva i tako dalje“, rekao je.

U takvoj situaciji, dodao je, vlade bi morale subvencionirati dio troškova, kao što se ranije radilo s ruskim gasom u Kantonu Sarajevo.

Kompanije već poduzimaju mjere zbog CBAM-a

Govoreći o spremnosti domaćih kompanija na obaveze koje donosi evropska zelena tranzicija, Harbaš je rekao da su kompanije koje djeluju u sektorima obuhvaćenim CBAM-om već pokrenule niz aktivnosti.

Poduzimaju mjere kojima mogu smanjiti svoj karbonski otisak, ali postoje i određena ograničenja, posebno kada je riječ o električnoj energiji koju ne mogu u potpunosti same proizvoditi.

Veliki potrošači električnu energiju i dalje koriste iz mreže, a u tu mrežu dolazi energija proizvedena iz hidroelektrana, termoelektrana, solarnih i vjetroelektrana.

Harbaš je kazao da se kompanije zato ne mogu potpuno odvojiti od postojećeg energetskog miksa i odmah preći isključivo na obnovljive izvore.

Ipak, postoje drugi mehanizmi, poput garancija porijekla i certifikata.

„Velika postrojenja su već pokrenula tu priču i generalno tržište ide ispred zakonodavstva i legislative“, naveo je.

Šta je najisplativije za grijanje?

S približavanjem hladnijeg perioda, jedno od pitanja koje se nameće jeste koji je način grijanja najracionalniji.

Harbaš kaže da odgovor zavisi od toga u koju je tehnologiju domaćinstvo već investiralo.

„Najisplativije je koristiti onaj energent gdje se već investiralo par hiljada konvertibilnih maraka“, kazao je.

Ako je neko već kupio toplotnu pumpu, nastavit će koristiti električnu energiju. Ako je investirao u kotao na pelet koji je koštao tri ili četiri hiljade KM, prelazak na drugi sistem zahtijevao bi novu investiciju.

„Ne smijemo tu samo posmatrati trenutnu cijenu energije, nego i šta smo sve uložili da bismo mogli koristiti tu energiju“, rekao je.

I u ovom slučaju, Harbaš se vraća na energetsku efikasnost.

„Na bilo šta da se grijete, ako nemate toplotnu izolaciju na kući, potrošit ćete puno tog energenta“, naglasio je.

Isto se odnosi i na kvalitet prozora i način korištenja energije.

„Racionalna potrošnja, prvo ušuškati tamo gdje živimo i boravimo, pa onda tek odlučiti koji energent koristiti“, rekao je.

Trenutno su, prema njegovim riječima, na tržištu najzastupljenije toplotne pumpe koje koriste električnu energiju i tri do četiri puta su efikasnije od drugih uređaja.

Međutim, njihova početna investicija iznosi približno od 10 do 15 hiljada KM.

Energetska tranzicija kao prilika, a ne prijetnja

Govoreći o tome šta bi u bliskoj budućnosti moglo najviše utjecati na život građana – cijene energije, klimatske promjene ili energetska tranzicija – Harbaš je rekao da je riječ o kombinaciji svih tih faktora.

Podsjetio je da su klimatske promjene već vidljive kroz požare, poplave, suše i nedostatak vode.

Istovremeno se energetska tranzicija već odvija, dok izazovi postoje i u rudarstvu, sektoru uglja i oblastima koje se odnose na kritične mineralne sirovine.

Proces dekarbonizacije, kako je rekao, Bosni i Hercegovini istovremeno otvara mogućnost povlačenja sredstava iz fondova Evropske unije, posebno ukoliko zemlja pristupi pretpristupnim fondovima.

Kao primjer naveo je Hrvatsku.

„Hrvatska je prilikom ulaska u Evropsku uniju u početnim godinama imala po 300 miliona godišnje samo za energetsku tranziciju. Kasnije je to prešlo u milijarde“, rekao je.

Harbaš smatra da Bosna i Hercegovina tu priliku mora iskoristiti.

„Resurse i potencijale imamo i energetsku tranziciju moramo staviti u domen i kotač razvoja, a nikako je posmatrati kao neku opasnost jer ona će se desiti bez obzira šta mi željeli ili ne“, kazao je.

Prema njegovim riječima, građani žele postati energetski neovisniji, instalirati vlastite solarne elektrane, proizvoditi i prodavati energiju te imati gdje investirati.

„Ono što je ključno jeste omogućiti privredi i građanima kroz zakonske propise i regulativu da mogu investirati i svoj novac, novac koji leži na bankama, ali i kreditna sredstva koja su sve više aktuelna“, zaključio je Harbaš.

(TIP/Izvor: N1/Foto: AI)