(Ne)pravedna tranzicija: Rudnici nekontrolisano ostaju bez rudara

Rudnik uglja Kreka i Rudnik mrkog uglja Breza suočavaju se sa nedostatkom radnika, posebno rudara kopača i radnika različitih zanata. U Raspotočju, posljednjoj aktivnoj jami u Rudniku uglja Zenica, prije više od tri mjeseca zaustavljena je proizvodnja zbog nemogućnosti ostavarivanja planova i gomilanja dugova.  Oko 400 radnika od gašenja proizvodnje živelo je od minimalca kojeg ovog mjeseca nisu dobili, a ne znaju ni kada će. Zbog dugogodšnjih dugovanja za penziono i zdravstveno osiguranje ovi rudari ostali su i bez mogućnosti da se prijave na biroe za zapošljavanje ili pronađu drugi posao. Iz EPBiH stižu još crnje vijesti o dugovanjima, a pesimizam pojačava retorika pravdanja o neispunjenim planovima u izgradnji postrojenja iz obnovljivih izvora energije. 

Prije nešto više od mjesec dana Vlada Federacije BiH usvojila je Informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o poduzimanju mjera na aktivnostima pravedne tranzicije u FBiH na područjima gdje se ostvaruje aktivna proizvodnja uglja. U istom saopštenju je navedeno da “Vlada izražava punu posvećenost procesu pravedne tranzicije u Federaciji (…)”. U tom periodu već je bila potpuno obustavljena proizvodnja uglja u sve tri jame u Rudniku mrkog uglja u Zenici. Oko 400 radnika je već bilo u statusu prekida rada, a ostalih 200 ostali su da rade na  provjetravanju prostorija i izvlačenju mašina iz jama, što rade i danas.

– Oni imaju, hajde da kažemo, taj neki minimum od plate. Znači nekih 600 maraka mjesečno, s tim što se i to ne odvija dinamikom kojom je to predviđeno. Mi smo u Zenici prepušteni od mjeseca do mjeseca u borbi za preživljavanje i za ostvarivanje kakvog-takvog ličnog dohotka, navodi predsjednik sindikata radnika u jami Raspotočje u RMU Zenica Nedad Duraković. 

U statusu koji nazivaju prekid rada, rudari ne mogu ostvariti osnovna prava poput odlaska na biro rada, te zbog neizmirenih dugova za penziono i zdravstevno osiguranje, koji nisu uplaćivani od 2009. godine, oni ne mogu ni pronaći drugi posao. Nakon prelaska u novi status, rudari su dobivali minimalac o kojem govori Duraković, ali su sada i ta primanja upitna. Radnici rješenje vide u zakonu kojim bi se zaokružio proces zatvaranja rudnika, a koji bi omogućio dostojanstvenu poziciju zaposlenih.

– To je do sad nekako išlo, ali ova situacija trenutno ukazuje da bez donošenja ovog zakona kojim bi se zaokružio proces zatvaranja rudnika, odnosno pogona Stare jame i Raspotočja nema rješenja. Dok se ne donese taj zakon situacija će biti teška, vezano za isplate i finansiranje tih radova, kaže Duraković koji nije optimističan kada govori o roku za donošenje zakona. Pesimizam objašnjava proceduralnom tromošću Vlade FBiH i Parlamenta FBiH.

Demografija i nedostatak planova određuju sudbinu rudnika

Druga dva rudnika u koncernu Elekroprivrede BiH Rudnik mrkog uglja Breza i Rudnik uglja Kreka, sa čijim predstavnicima sindikalnih organizacija smo razgovarali, suočavaju se sa problemom nedostatka radnika. 

Kada je prošle godine Rudnik mrkog uglja u Brezi raspisao konkurs za 25 rudara, prijavile su se samo dvije osobe. Samo desetak godina ranije, mito i korupcija bile su uobičajena pojava prilikom zapošljavanja na različite pozicije u ovom rudniku. Plate rudara tada su bile iznadprosječne, a veći talasi odliva populacije mladih tek su bili pred nama. Prije četiri godine u ovom rudniku je radilo preko 1.200 osoba. Danas ih je 400 manje.

– Često znam da kažem da mi imamo manjak radnika, ali višak uposlenika. Šta to znači? To znači da smo u posljednjih par godina, kako su kružile negativne priče o rudnicima, o zatvaranjima, doživjeli da nam je nekontrolisano odlazila radna snaga. Dakle, ne mislim ni u smislu da imamo višak uposlenika, tipa administracije. Nama čak i tu nedostaje radnika. Imamo manjka radnika, recimo profila nekih majstora, mašinskih, električara i tako dalje, objašnjava Predsjednik Skupštine Sindikalne organizacije RMU Breza Armel Jekalović. 

U sličnom problemu nalazi se i Rudnik mrkog uglja Kreka koji dnevno proizvdi 400 tona uglja i ima 1735 radnika. U ovom rudniku, prema riječima predsjednika Sindikata radnika Kreka Zuhdije Tokića nedostaje preko stotinu radnika.

– Nažalost, jako je teško jer i kad dobijete saglasnost od vladajućeg društava, javnog preduzeća Elektroprivrede Bosne i Hercegovine i od Vlade FBiH za prijem uposlenika, teško je naći radnike zato što stalna priča o zatvaranju rudnika, o nepostojanju budućnosti u rudnicima, dovodi do toga da nema tog omladinca koji će žrtavati svoju mladost za par godina i da opet dođe na cestu. Mi smo imali konkurs za prijem u tri pogona. Nismo imali dovoljno prijava, ljudi ne žele da se prijeve, kaže Tokić. 

Iz sindikalne organizacije RMU Breza napominju da je problem u tome što je Vlada FBiH dala saglasnost za otvaranje konkursa za radnke u rudniku na šest mjeseci. 

– Nezamislivo je da jedan čovjek prihvati da ide u jamu na šest mjeseci i da mu poslije niko ne garantuje da će ostati tu. Evo, imamo naznake da će u narednom periodu dati saglasnost da se radnici primaju na ugovor na neodređeno i mislim da će to promijeniti sliku, ističe Jekalović. 

U rudniku Kreka nisu optimistični, jer ne znaju ništa o planovima i namjerama Elektroprivrede BiH. Iako su za sada stabilni u ispunjavanju planova proizvodnje, prisutna je ogromna neizvjesnost zbog nedostatka ulaganja u rudnik i manjka informacija o budućnosti.

– Vjerujte da se svaki dan očekuje da neko kaže da ima plan i program, dokle i kako, koji blok termoelektrane će raditi, a samim tim i koliko će biti potrebo uglja iz Kreke. Tako da  vlada jedna opšta neizvjesnost, kako u rudniku Kreka, tako i ostalim rudnicima, jasan je Tokić. 

Iako iz EP BiH nisu odgovarali na naše upite o stanju u rudnicima, u međuvremenu se SDP-ov direktor, bivši načelnik opštine Srebrenik Sanel Buljubašić, obratio medijima iznoseći poražavajuću statistiku o gubitku EPBiH koji iznosi znosi 331 milion KM. Naglasio je da je aktuelna uprava dužnost preuzela u augustu prošle godine te da je tada gubitak preduzeća iznosio 55 miliona KM. Ogromni gubitak u prošloj godini Buljubašić pravda greškama bivše vlasti predvođene Admirom Andelijom, dok smanjenje ulaganja u rudnike za 50 miliona KM smatra pozitivnim odlukama bivših SDA-ovih rukovodioca.

Upravo nedostatak ulaganja u rudnike i termolektrane, smatraju naši sagovornici iz sindikata, jedan je od razloga koji su rudnik u Zenici doveli do propasti. 

– Nemogućnost ispunjavanja planova ustvari je posljedica konstantnog izostanka ulaganja u rudnike, smanjen je i broj ljudi koji rade u proizvodnji. To je dovelo do situacije da rudnici jednostavno ne mogu isporučivati ono što je potrebno Elektroprivredi, navodi Duraković. 

U rudarskim se kuloarima već odavno zna da je energetska isplativost uglja tek 20 posto, upravo zbog neadekvatne brige i potrošenosti pogona. Tu se možda i krije i odgovor na pitanje zbog čega se nameću novi neispunjivi planovi za iskopavanje većih količina dok se ujedno ohrabruju odluke o smanjenju broja radnika u rudnicima. 

U Brezi je evidentan problem sa ispunjavanjem nametnutih planova koje ne mogu dostići zbog nedostataka radne snage. 

– Nama su planove smanjivali. Za ovu i 2023. godinu su ponovo vratili stari plan, međutim, mi to ne možemo da ispunimo jer nemamo dovoljno radne snage, govori Jekalović. 

Podsjećamo, u prvih pet mjeseci ove godine, rudnici su ostvarili tek nešto više od 60 posto planirane proizvodnje.

Zatvaranje rudnika u Zenici i smanjenje proizvodnje uglja ukazuje na korake koji bi mogli biti pripisani procesu energestke tranzicije koja podrazumijeva prelazak sa elektične energije iz fosilnih goriva na električnu energiju dobivenu iz obnovljivih izvora energije.  No, jasni razlozi zatvaranja rudnika u Zenici – krah poslovanja i nedefnisian status radnika – ukazuju na to da se ne radi o planskom djelovanju EP BiH. 

Pravednost energetske tranzicije podrazumiijeva da će radnici u rudnicima, koji će postepeno smanjivati proizvodnju a kasnije i ugasiti pogone, imati zajamčena nova radna mjesta za koja će biti osposobljeni kroz proces prekvalifikacije. No, kako je EP BiH godinama izbjegavala suočavanje sa realnošću, donoseći pogrešne odluke o planovima energetske tranzicije, ni danas, osim floskula o pravednosti i praznih obećanja, ne postoje konkretnije smjernice. Ulagana u obnovljive izvore energije i dalje su daleko od realizacije, o čemu smo već pisali u tekstu: “Obnovljive fantazije i ugljenisana stvarnost EP BiH”.  

Rukovodstvo EPBiH nije nam odgovorilo ni na ova pitanja, ali je Buljubašić u nedavnom bizarnom istupu za propale planove za izgradnju elektrana koje bi koristile obnovljive izvore okrivio ekološke aktiviste koji su godinama ukazivali na netransparentne i sumnjive procese koji su pratili velike energetske projekte u kojima su zanemarivani ekološki standarde zarad proizvodnje minornih kilovata. 

O energetskoj tranziciji i njenoj pravednosti trenutno najbolje svjedoči položaj rudara iz Rudnika uglja Zenica. 

– Mi hoćemo pravednu tranziciju, ali već imamo sliku u kojoj ne želimo takvu tranziciju. Mi imamo rudnik mrkog uglja Zenica koji smo krenuli da zatvaramo i niko neće da se prihvati obaveza koje proizilaze iz toga, kako i na koji način obezbijeti finansijska sredstva i za zatvaranje rudnika. Zato smo mi pesimisti i zato mi kažemo nema plana i programa, nema finansijera, nema zakona, nema nikakvih akata koje bi nama dali bar malo nade da će to ići u pravom smjesu, u pravom putu, a to je da tranzicija bude pravedna, stava je Tokić. 

Raskorak između planova i djelovanja

Dok je 400 rudara u Zenici mjesecima bez primanja u statusu prekida rada, a ostalih 200 bez plate i dalje radi na provjetravanjau jame i izvlačenju mašina, Buljubašić kao uspjeh ističe smanjenje proizvodnje u rudnicima, rad na socijalnom zbrinjavanju rudara i na pravednoj energetskoj tranziciji te okretanju obnovljivim izvorima energije. I njegov stranački kolega ministar energija, rudarstva i industrije FBiH Vedran Lakić govori o pravednoj tranziciji, spašavanju EPBiH i zbrinjavanju radnika.

– Želimo spasiti EPBiH i zbrinuti rudare. Nijedan rudar neće ostati bez posla. Rade se prekvalifikacije, pripremamo veliki projekat koji radimo sa WHO, tiče s pravedne tranzicije u rudnicima Zenica, Kreka i Banovići. Zbrinjavat ćemo radnike, vršiti prenamjenu zemljišta, napraviti druge sadržaje na tim zemljišitima i fotonaponske elektrane vjerovatno u rudniku Kreka. Idemo prema tranziciji, tvrdi Lakić u gostovanju na N1. 

Iz rudnika Zenica dolaze oprečne izjave koje dovode do zaključka da su Lakićeve želje još uvijek na nivou ideja.

– Tranziciju će ovako teško sprevesti jer ovo nije socijalno prihvatljivo. Ovo nije tranzicija kakva treba da bude, ona je zamišljena tako da ti ljudi po završetku posla u rudniku trebaju da dobiju neko drugo radno mjesto i otpremnine zbog odlaska iz rudnika. Međutim, oni to ništa nisu ni pripremili ni odradili po planu, tvrdi sindikalista iz Zenice. 

Oglušujući se na sve glasnije pozive za podnošenje ostavke, Buljubašić za trenutno stanje pronalazi krivce u bivšim vlastima, gubicima u rudnicima Kreka, Zenica i Gračanica, a leptire i mrave krivi za neispunjavanje planova za izgradnju pogona u oblasti obnovljivih izvora energije, banalizujući kompleksnu problematiku održivosti elektroenergetskog sistema u FBiH. 

Ovaj tekst je nastao uz podršku Heinrich Boll Stiftung Sarajevo.

(TIP/Izvor: naratorium.ba/Foto: Ilustracija)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.