Pitanje i nakon 79 godina: Je li fašizam zaista pobijeđen?

Iako je formalno poražen u Drugom svjetskom ratu, fašizam nije bio potpuno iskorijenjen iz društva. Ostaje trajna obaveza borbe protiv svih oblika netolerancije, autoritarizma i totalitarizma kako bi se osiguralo da se strahote fašizma ne ponove.

„Fašizam je pobijeđen u Drugom svjetskom ratu, ali nije nestao. U današnje vrijeme sve je jači i izraženiji“, smatra Marijan Križman, predsjednika Zveza združenj borcev za vrednote narodnoosvobodilnega boja Slovenije (Savez udruženja boraca za vrednote narodnooslobodilačke borbe Slovenije, ZZB NOB Slovenije).

Upozorava i kako „fašizam nije više vidljiv samo kod ljudi u crnim uniformama sa oružjem, već da ga se može naći i u vlastima pojedinih zemalja i metodama koje neki političari primjenjuju“.

Pitanje da li je fašizam pobijeđen, kao i svakog 9. maja koji se obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, i dalje kola Balkanom.

Skreće se pažnja na vrijednosti koje trebamo njegovati kako bismo osigurali mir, slobodu i demokraciju, kao i na važnost pobjede dobra nad zlom u Drugom svjetskom ratu koje je osiguralo gradnju temeljnih ljudskih prava za sve ljude. Ubrzo to sve utihne i čeka na neki novi 9. maj.

„Dovoljno je vidjeti kako se pripremaju izbori i svima će biti jasno da Evropska unija ide jako udesno. Mi u Sloveniji to pogotovo osjetimo sa strane Italije, posebno u mandatu premijerke Giorgije Meloni koja priča protiv partizana, a riječ antifašizam mislim da nikad nije ni izgovorila. Optužuju jugoslovenske partizane preko Slovenije da su prilikom oslobađanja Trsta pobili i pobacali na tisuće Italijana u fojbe. Nikad Italijani nisu prevazišli fašizam. Nisu bili optuženi kao što su bili Nijemci. Nisu se nikad izvinili za zločine koje su počinili u Drugom svetskom ratu na području Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Albanije“, ukazuje Križman.

Jedna delegacija ZZB NOB Slovenije u četvrtak će položiti cvijeće na Spomenik pobjede u Murskoj Soboti, a druga će prisustvovati manifestaciji u glavnom gradu ove zemlje na proslavi Dana oslobođenja Ljubljane od fašističkog okupatora i domaćih izdajnika.

U stroju pobjednika

General-major Vidosav Kovačević, predsjednik Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova Srbije (SUBNOR), kaže da su 1941. godine narodi Jugoslavije rekli historijsko NE nacizmu i fašizmu, da su se odazvali pozivu Komunističke partije Jugoslavije i Josipa Broza Tita i krenuli u opštenarodni ustanak protiv okupatora, nacističke Njemačke, fašističke Italije i njegovih satelita.

„U toj četverogodišnjoj borbi narodi Jugoslavije su teško stradali, ali su stali u stroj pobednika u Drugom svetskom ratu. U tom ratu pobeđeno je najveće zlo koje se zvalo nacizam i fašizam, a pobedilo je dobro koje se zvalo antifašizam. Decenijama posle tog rata slavili smo pobedu dobra nad zlom sve do 1985. godine kada Evropa donosi odluku da više 9. maj ne slavi kao Dan pobede nad fašizmom nego kao Dan Evrope“, priča prvi čovjek SUBNOR-a Srbije.

Rušenje Berlinskog zida kome su se, kaže, mnogi radovali, bilo je ustvari „rušenje postojećeg svetskog poretka koga su uspostavile sile pobednice u Drugom svetskom ratu“.

„Od tada kreću svi problemi, prestaje da se slavi pobeda dobra nad zlom, raspada se Sovjetski savez (Savez sovjetskih socijalističkih republika – SSSR) koji svojim raspadom vuče u smrt i Jugoslaviju. A to su dva najveća bastiona antifašizma. I onda počinju revizije istorije. Oni koji su bili poraženi trpaju se u stroj pobednika, oni koji su činili strašne zločine čine sve da sakriju tragove tih zločina, a mi koji smo bili pobednici malo smo zaćutali“, govori Kovačević.

Tvrdi da se posljedice tog događaja osjećaju danas u cijeloj Evropi. „Na sreću, mi u Srbiji, ali i u regionu poslednjih nekoliko godina, sve češće se vraćamo tim našim vrednostima, postignutim u Drugom svetskom ratu i sve češće obeležavamo te naše slavne događaje: Neretvu, Sutjesku, Kozaru, Sremski front i Prijepoljsku bitku“.

„Neki kažu da denacifikacija nikad nije završena u Evropi i svetu. Mnogi nacisti pobegli su ko zna kuda i onda su svoje sinove posle instalirali u mnoge vlade, u NATO štabove, u parlamente nekih zemalja i danas ti ljudi ponovo pokušavaju da vrate tu desnu priču, čega smo svedoci i trebamo biti pomalo zabrinuti zbog toga“, smatra Kovačević.

U organizaciji Vlade Srbije i SUBNOR-a Srbije u Narodnom pozorištu u Beogradu održaće se svečana akademija s kojom će se obilježiti 9. maj – Dan pobjede nad fašizmom.

Antifašizam promijenio kurs

Novinar i publicista Dragan Mitov Đurović, generalni sekretar SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, tvrdi da se „debelo otišlo udesno i na Balkanu, i u Evropi“.

„I u Evropi, ali i u našim krajevima – u Crnoj Gori, u Bosni i Hercegovini, u Srbiji, antifašizam je potpuno promijenio kurs. Druge snage su u velikom naletu. I to pod pokroviteljstvom države, pod pokroviteljstvom nekih iz Evrope, pod pokroviteljstvom neke nevidljive ruke“, priča Mitov Đurović.

Naglašava da je fašizam „pobijeđen samo na papiru“ u Drugom svjetskom ratu, a da su Evropa i svijet „stavili lovorov vijenac od mirišljavog draganja na glavu i prispali, a u međuvremenu su fašisti radili te se fašizam vraća velikim koracima“. Tvrdi i da u Crnoj Gori sada „desnica jako kontroliše Vladu“.

„Predsjednik Skupštine je četnički vojvoda. Sad se proganjaju pobjednici u Drugom svjetskom ratu, proganjaju se komunisti, partizani, nasljednici njihove ideologije. Jer, Bože moj, izdali su kralja. Nijesu dočekali Italijane da ih grle, nego su se borili protiv njih. Italijani su velike zločine napravili. Izjednačavaju ovdje kod nas četnike i partizane, kao u Srbiji. Mogu reći da je crnogorski antifašizam u stagniranju, u spavanju“, kaže Mitov Đurović.

Trajna obaveza borbe

Enis Omerović, profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici, kaže da je jako bitno da se obilježava ovaj dan zbog mlađih naraštaja Bosne i Hercegovine zato što „svakodnevno svjedočimo fašističkim nasrtajima i fašističkoj ideologiji, ali ne samo ovdje nego u cijelom regionu“.

„Deveti maj – Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope obilježavamo kao podsjećanje na žrtve fašističkog terora. To nisu samo žrtve holokausta, nego su u pitanju žrtve svih zločina nacističkih i fašističkih ideologija, ali i onih koji su svoj maksimum doživjeli početkom devedesetih godina 20. stoljeća na našim prostorima. Sve je to jedna ideologija, a to je arijevska klasa odnosno rasna segregacija i diskriminacija drugog i drugačijeg. To je i dovelo do činjenja zločina genocida na prostoru Bosne i Hercegovine“, upozorava Omerović.

Zbog suočavanja sa prošlošću, tranzicijske pravde, borbe protiv poricanja najtežih međunarodnih zločina, borbe protiv veličanja počinitelja zločina, protiv opravdavanja zločina i borbe protiv minimiziranja i umanjenja broja žrtava, smatra Omerović, dužni smo sjećati se svih žrtava fašističkih ideologija i raditi na prevenciji budućih kršenja osnovnih civilizacijskih tekovina i vrijednosti.

„Kod cijelog čovječanstva postoji crvena linija koja se ne može preći, a to su osnovne ljudske vrijednosti i civilizacijske vrijednosti, mir, sloboda, jednak tretman prema svima, zaštita života i tjelesnog integriteta. Sve su to osnovna ljudska prava i slobode, čemu svi mi težimo. Nekako su nam puna usta zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, a čini mi se da živimo u svijetu nikad većih kršenja tih istih ljudskih prava i sloboda“, naglašava Omerović.

U Evropi se 9. maja obilježavaju Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope u znak sjećanja na završetak Drugog svjetskog rata na Starom kontinentu i kapitulaciju nacističke Njemačke koja je bila na ovaj dan 1945. godine i pokretanje inicijative pet godina kasnije – 1950. za stvaranje današnje Evropske unije.

Iako je formalno poražen u Drugom svjetskom ratu, fašizam nije bio potpuno iskorijenjen iz društva. Ostaje trajna obaveza borbe protiv svih oblika netolerancije, autoritarizma i totalitarizma kako bi se osiguralo da se strahote fašizma ne ponove.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Mirza Dajić/Foto: Universal History Archive / Getty Images)

  1. Ovakva nam BHRT i ne treba. Pretpaltu samo plaćaju Bošnjaci, a trpe uvrede svaki dan. Voditelji i urednici su im…