Naučnici iz Srbije će koristiti vještačku inteligenciju za liječenje žena

Istraživačko-razvojni institut za vještačku inteligenciju i Institut za onkologiju i radiologiju Srbije uz pomoć vještačke inteligencije žele pružiti pacijenticama bolju šansu za borbu protiv raka dojke.

Rak dojke je uz rak kože najčešći oblik kancera koji pogađa žene te je najčešći uzrok smrti od zloćudnih tumora kod žena u svijetu.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), rak dojke je 2022. godine dijagnosticiran kod 2,3 miliona žena, a te godine je taj tumor doveo do smrti 670.000 žena širom svijeta. Zdravstvena organizacija Ujedinjenih naroda navodi da je upravo taj vid raka bio najčešći kod žena u 157 od 185 zemalja. Ujedno, slučajevi raka dojke zabilježeni su u svim zemljama, navodi WHO.

Kako bi pacijentice imale bolju šansu za borbu protiv ovog oboljenja, naučnici u Srbiji su odlučili koristiti vještačku inteligenciju kao saveznika ljekarima u toj zemlji.

Tako je pokrenut projekt “Razvoj platforme otvorenog tipa za unapređenje kvaliteta analize mamografije sa podrškom za primenu veštačke inteligencije”, koji provode Istraživačko-razvojni institut za vještačku inteligenciju Srbije i Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, uz finansijsku podršku Ministarstva zdravlja i uz saradnju sa Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Ministarstvom odbrane, Vojno-medicinskom akademijom i Kancelarijom za informacione tehnologije i elektronsku upravu.

Dr. Branka Rakić, pomoćnica direktora za biotehnologiju Instituta za vještačku inteligenciju Srbije te team lead istraživačke grupe “AI in Lifescience & Healthcare”, navodi da je ideja ovog projekta, prije svega, pomoć ljekarima, u pogledu optimizacije njihovog vremena.

“Shvatili smo da je jedan od velikih problema zapravo veliko opterećenje na relativno mali broj eksperata u ovoj oblasti, u oblasti mamografije, a imajući u vidu da se screening raka dojke preporučuje i redovno sprovodi u Srbiji, veliki broj, naizgled zdravih pacijentkinja se snima.”

Pomoć ljekarima

Algoritam koji razvijaju dobijene snimke treba da rangira i daje preporuku ljekarima specijalistima kojim redoslijedom da pregledaju snimke.

“Na taj način bi neki rizičniji pacijenti trebalo prvi da se pregledaju, a oni pacijenti koje algoritam predloži kao manje rizične bi trebalo da se pregledaju kasnije u toku dana. Dakle, u pitanje je optimizacija vremena lekara, a na taj način verujem da se pomaže i pacijentima da ne čekaju predugo na svoje rezultate, jer oni koji su suspektni biće prvi pregledani kako bi mogle da se preporuče dalje analize ili lečenje”, kazala je dr. Rakić.

Ono što posebno ističe jeste da je za realizaciju ovakvih projekata od izuzetnog značaja multidisciplinarnost i ekspertske informacije i ideje koje dolaze od ljekara specijalista, u ovom slučaju radiologa.

Da bi ova ideja ugledala svjetlost dana potrebno je riješiti određene probleme i izazove, kako bi se dobili potrebni rezultati multidisciplinarne saradnje.

Kako kaže, projekt je u samom začetku jer se još radi na dizajnu pristupa podacima i pravnim formama, ali okvirni rok za njegov završetak je kraj ove, ili početak sljedeće godine.

“To svakako jesu i neki od izazova sprovođenja projekta, uspostavljanje pravilne formalne i neformalne saradnje sa lekarima, dobijanje njihove zainteresovanosti i definisanje pravnog dizajna projekta. Važno je da radimo na nečemu što lekari smatraju da bi im zaista pomoglo i što bi zaista moglo da im promeni radni dan”, kaže pomoćnica direktora za biotehnologiju Instituta za vještačku inteligenciju Srbije.

Odluka o liječenju

Vještačka inteligencija svakim danom postaje sve značajniji dio ljudskih života. Međutim, njena sve veća raširenost je dovela i do zabrinutosti kod velikog dijela javnosti kada je u pitanju njena upotreba, prije svega u medicini.

Mnogi se brinu da će vještačka inteligencija samostalno dijagnosticirati i liječiti pacijente, odnosno da će čovjek biti isključen iz procesa donošenja odluka, što smatraju lošim putem naprijed. Međutim, u slučaju projekta iz Srbije, vještačka inteligencija će biti samo sredstvo koje će ljekarima biti alat i saveznik, a ne donosilac odluka.

Dr. Rakić ističe da vještačka inteligencija neće moći samostalno uspostavljati dijagnoze i donositi odluke o daljem liječenju pacijentica.

“Treba imati u vidu da se radi o algoritmu koji daje preporuku lekarima, jer veštačka inteligencija jeste alat koji treba, u ovom konkretnom slučaju, da pruži podršku medicinskom osoblju. Naravno, konačnu odluku o dijagnozi i daljem lečenju daje lekar”, kaže.

Iako se često dešava da primjena vještačke inteligencije u raznim oblastima nailazi na otpor, dr. Rakić je optimistična kad je u pitanju reakcija ljekarske zajednice u Srbiji. Kako kaže, do sada se nisu susreli s otporom medicinske zajednice.

“Zapravo, verovatno je saradnja sa lekarima nekako došla i spontano, jer lekari žele zajedno sa nama da rade. Ko ima otpor ka primeni novih tehnologija, neće biti zainteresovan za ovakve projekte. Moram da kažem da na Institutu za onkologiju i radiologiju ima lekara koji jako puno znaju o raznim algoritmima, o potrebama i samim tim verujemo da ćemo imati odličnu saradnju.”

Određeni otpor ipak postoji

Ipak, svjesna je da može da postoji određeni otpor u primjeni ovakvih rješenja, ali je mišljenja da treba vremena da se rješenje pokaže korisnim, zatim da se čuju preporuke kolega, pa će samim tim prirodno doći i do smanjenja otpora, ukoliko ga bude i bilo.

“Međutim, da ne bismo čekali taj prirodni tok, mi ćemo svakako, što je i projektom obuhvaćeno, održavati redovne treninge, pripremićemo i priručnik o korišćenju AI rešenja koje razvijamo. Imajući u vidu da često učestvujemo na medicinskim konferencijama, cilj nam je da približimo lekarima mogućnosti primene veštačke inteligencije i da zaista probamo da napravimo AI rešenje koje može svima nama da pomogne.”

Što se tiče budućnosti i dostupnosti konačnog proizvoda ove naučne saradnje, dr. Rakić navodi da je rješenje koje budu razvijali pripada državi Srbiji i Ministarstvu zdravlja, tako da od njih zavisi da li oni žele da to podijele van granica Srbije.

“Svakako, rešenje će prvo biti dostupno Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, jer će tamo biti implementirano, a nakon nekoliko iteracija i testiranja, verujemo da može da bude dostupno i svim medicinskim centrima Srbije, ali o tome će dalje odlučivati Ministarstvo zdravlja.”

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Mario Pejović/Foto: Ilustracija)