Apsurd zelene tranzicije u BiH

Energetska tranzicija trese BiH. Solarne elektrane rastu kao pečurke poslije kiše. Međutim, pojedina domaćinstva nemaju struju, jer je distributivna mreža stara nekoliko decenija…

Kada je u ljeto 2021. postavio solarne panele na krov objekta „Visitor center Pecka” u istoimenom selu udaljenom od Banjaluke 80 kilometara, vlasnik Boro Marić nije ni sanjao da gotovo četiri godine kasnije neće imati nikakve koristi od toga. Januarski račun za električnu energiju iznosio je 700 maraka, a višak energije koju je vratio u mrežu i dalje mu se ne obračunava iako su sve procedure davno završene.

„Katastrofa. Vraćamo im struju u mrežu ali ništa nam ne obračunavaju. Proizvodim struju, plaćam sve kao da nemam ništa na krovu“, kaže za Deutsche Welle Marić, ogorčen što ima status prozjumera (kupac-proizvođač električne energije) bez koristi.

Niko nema pojma

„Kada su došli da očitaju potrošnju, tražio sam da vidim koliko smo proizveli, on mi pokazuje sedam parametara iz kojih ne vidiš ništa. Kažu da ih ne razumiju ni oni. Ko će nama ovo vratiti, kako će se to obračunati? Valjda ćemo ući u sistem prije nego što panelima istekne garancija“, ironičan je Marić, podsjećajući da su bili pioniri u ovom projektu u BiH ali da je sada pitanje kako će se sve završiti.

Činjenica je da solarne elektrane u BiH niču kao pečurke poslije kiše, da je u prošloj godini samo u Hercegovini u rad pušteno oko 100 elektrana a da dozvole čeka na desetine njih. U uslovima u kojima se distributivna mreža raspada posebno u mjestima koja su udaljena od većih gradova, gdje u infrastrukturu nije uložena nijedna marka u zadnjih 40 godina, vlasti oba entiteta ozbiljno naslanjaju svoje političke programe na tu priču.

„Mi smo aktivni u tom procesu. Donijeli smo sve zakone koji su potrebni i radimo velike korake na promociji zelene energije. Ovdje su okupljeni ljudi iz svijeta nauke koji rade na promociji zelene energije”, rekao je ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske Petar Đokić, na nedavno održanom skupu u Banjaluci koji je nazvan „Balkan solar summit”, uz slogan „Game changer”.

Dok Đokić tvrdi da su svi zakoni usvojeni, igra se očigledno mijenja samo za pojedince jer krajnji korisnik ni nakon nekoliko godina „ozbiljne“ priče o obnovljivim izvorima, nema električnu energiju nakon malo jače kiše zbog dotrajale mreže. Da je apsurdno pričati o ulaganjima u zelenu energiju na ovaj način, slažu se i stručnjaci u ovoj oblasti koji su mišljenja da ukoliko neko ubrzo ne stane na loptu da će doći do kolapsa postojeće distributivne mreže.

Prema kolapsu

Državna kompanija Elektroprenos BiH u čijoj je nadležnosti visokonaponska mreža, sada se suočava sa problemom, jer elektrodistributivne mreže koje se „kače“ na visokonaponsku mrežu nemaju kapacitet za prenos struje koja se dobija iz solarnih ili vjetroelektrana. Takođe, nepouzdanost isporuke električne energije (nedostatak sunca, vjetra…) mora da održava termoelektrane u radu, jer u svakom trenutku ranije dogovoren obim proizvedene i potrošene električne energije mora biti isti u jedinici vremena.

„Za tu energiju negdje ima prenosnih kapaciteta (što na visokom, što na srednjem naponu), a negdje nema. Nisam za to da sav novac ulažemo u mrežu kako bi neko proizvodnjom solarnih i vjetroelektrana napravio profit. U našu mrežu, posebno distributivnu, treba još puno ulagati“, kaže rukovodilac Operativnog područja Banjaluka u Elektroprenosu BiH Srđan Mazalica, upozoravajući da nekontrolisana gradnja solarnih i vjetroelektrana vodi ka kolapsu.

„Mislim da se Vlada Republike Srpske treba koncentrisati na veća ulaganja u distributivnu mrežu. Stalno mi se žale građani i investitori da im nestaje struje, a problem je Elektrokrajina. Ako nemaju dovoljno para, onda treba naći rješenje, jer će otići investitori koji pune budžet“, kaže Mazalica.

Preko 60 odsto energije u BiH potiče od fosilnih goriva, prvenstveno uglja. Međunarodnim sporazumima na koje se obavezala, BiH je spremna za dekarbonizaciju do 2050. godine. Do tada bi trebalo da poveća svoj udio energije iz obnovljivih izvora, do 2030. na preko 40 odsto. Ipak, čini se da se ono što je postalo ispunjavanje obaveza iz tih sporazuma pretvorilo u kontrolisan biznis preko kojeg se otvara tržište za električnu energiju iz obnovljivih izvora čija distribucija je nemoguća u ovakvi uslovima.

Nuklearna elektrana i dva panela na kuću

Zbog različitih aršina prema komercijalnim proizvođačima i građanima, BiH i dalje ne može u potpunosti ostvariti koncept građanske energije, za razliku od Srbije i Crne Gore, koje već imaju dvije odnosno četiri hiljade prozjumera koji viškove energije šalju u mrežu.

„Oni koji su zaduženi da osiguraju građanima da sami proizvode električnu energiju, oni se ponašaju kao da se ništa ne dešava. Trenutne administrativne procedure i podzakonski akti su takvi da je otprilike jednako da li pravite nuklearnu elektranu ili stavljate dva panela na krov kuće“, kaže Damir Miljević iz Centra za održivu energetsku tranziciju RESET, ističući da su nevjerovatna i pravdanja nadležnih koji kažu da nemaju tehničkih kapaciteta.

„Što nije tačno jer kako onda ima kapaciteta za komercijalne proizvođače. Takođe, tvrde da nisu kadrovski osposobljeni za tako naglu promjenu. To sve govori da ne postoji iskrena želja da se uđe u ubrzanu energetsku tranziciju“, zaključuje Miljević.

Sa tim problemom se susreću i mnoge kompanije, koje uveliko osvajaju tržište izgradnjom solarnih elektrana. Jedna od njih je „GreenGo” iz Banjaluke, čiji direktor Milorad Burić kaže da su u prošloj godini napravili sedam elektrana.

„Najveći kamen spoticanja je usklađenost zakona sa potrebama na tržištu. Komplikovane procedure dobijanja dozvola, neusklađenost od grada do grada. Mislim da je potrebno olakšati procedure za ugradnju solarnih panela na domaćinstva, poslovne objekte. Jer, radi se o investiciji koja se sada vraća za pet do šest godina”, kaže Burić.

Tržište za velike igrače

Bez obzira što drugačije govore, predstavnici vlasti u BiH nemaju jasnu viziju oko energetske tranzicije i načina na koji bi se cijeli ovaj proces trebao odvijati. Izgovor za lošu efikasnost u ovom slučaju ne može biti razjedinjena nadležnost kompanija koje se bave prenosom električne energije, jer svaka za sebe sprovodi ove procese. Iz Vlade RS ipak poručuju da imaju pravac i da će nastaviti sa investicijama u obnovljive izvore energije.

„U ovoj sferi zelene energije, a prije svega solarne energije ima dosta pitanja. U saradnjii sa Elektroprivredom RS mi želimo da pomognemo domaćinstvima i da na njihove krovove postavljamo solarne panele u još većem obimu nego što je do sada bilo. Do sada imamo 1,5 odsto proizvodnje iz solarne energije, a uskoro ćemo imati 3,3 odsto. Naš stav je da značajno veću pažnju posvetimo proizvodnji energije iz obnovljivih izvora”, rekao je premijer RS Radovan Višković.

Međutim, značajna pažnja vlasti više je posvećena ulaskom stranih partnera na tržište BiH. Jedan od primjera je mađarsko preuzimanje „Solarnog parka Trebinje 1” od Elektroprivrede Republike Srpske, koja je prvo formirala preduzeće od javnog interesa a nakon toga prodala većinski paket mađarskoj kompaniji Lugos Renewables. Izgradnja je već počela, a sa kapacitetom od 146 MW snage, biće najveća solarna elektrana na Balkanu.

Ali rastom broja subjekata koji proizvode električnu energiju raste i potreba za tzv. balansiranjem, što između ostalog znači osiguranje ranije dogovorene proizvodnje ali i rezervi za potrebe operatora sistema. S obzirom na nekontrolisan rast, stručnjaci upozoravaju da ukoliko se ne definišu uslovi i osigura alternativa elektranama koje zavise od sunca i vjetra, može doći do kolapsa sistema i neispunjavanja obaveza koje je definisao Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini u tržišnim pravilima.

(TIP/Izvor: Deutsche Welle/ Foto: Dragan Maksimovic/ DW)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.

  1. [url=https://arusak-attestats.ru/]http://arusak-attestats.ru[/url] - Можно ли купить аттестат – путь для вашему перспективам. На нашем сервисе вы сможете без труда и быстро…