Upravljanje otpadom u BiH: Strategije na papiru, katastrofa na terenu

Uprkos postojanju zakona i podzakonskih akata koji su usklađeni sa direktivama EU-a, javnost izražava negativan stav prema trenutnom stanju upravljanja otpadom upirući prstom u političare.

Iako Bosna i Hercegovina ima dokumente i strategije za upravljanje otpadom, situacija na terenu pokazuje da se one ne poštuju. Uprkos postojanju zakona i podzakonskih akata koji su usklađeni sa direktivama Evropske unije, javnost izražava negativan stav prema trenutnom stanju u ovoj oblasti pri tom upirući prste u političke strukture na svim nivoima vlasti.

Nadležnost u oblasti zaštite okoliša i životne sredine u Bosni i Hercegovini je na nivou entiteta. Međutim, postoji koordinacijsko tijelo između entiteta Federacije BiH i Republike Srpske te Distrikta Brčko i ono se završava na državnom nivou u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, pojašnjava Mahir Hadžiabdić iz kompanije Enova d.o.o. Sarajevo, koja se bavi projektima iz oblasti zaštite okoliša i projektima iz oblasti energetske efikasnosti.

“Postoji jedan zajednički dokument koje je usvojilo Vijeće Ministara BiH, a on se odnosi na provođenje pravne stečevine Evropske unije i za taj dokument se veže komunikacija naše zemlje sa Evropskom unijom. Što se tiče nižih nivoa, a to su entiteti i Distrikt Brčko, oni imaju svoje strategije koje usvajaju parlamenti. Na nivou entiteta postoje zakoni i podzakonski akti, i to je vrlo široka oblast koja podrazumijeva upravljanje svim vrstama otpada. Ti dokumenti su usklađeni sa direktivama EU-a i naše obaveze koja proizlaze iz procesa pristupanja Evropskoj uniji. Što se tiče lokalnih nivoa i zajednica, one su nadležne za dijelove lokalnog upravljanja komunalnim otpadom, a to je opet drugi zakon koji definiše komunalnu djelatnost”.

Oblast upravljanja otpadom u Republici Srpskoj uređuje se u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i podzakonskim aktima, Strategijom upravljanja otpadom za period 2017-2026 i Republičkim planom upravljanja otpadom za period 2019-2029. Navedenim strateškim dokumentima se određuje i usmjerava upravljanje otpadom na osnovu analize postojećeg stanja i ciljeva upravljanja otpadom.

Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske navodi kako u tom entitetu trenutno postoji pet regionalnih deponija u funkciji: Banja Luka, Bijeljina, Zvornik, Prijedor i Doboj, kojim je obuhvaćeno ukupno 36 opština. Sanitarne deponije su u Banjoj Luci, Zvorniku i Bijeljini, a one obuhvataju površinu teritorije od 8.172,48 kvadratnih kilometara i 612.448 stanovnika. Deponije u Doboju i Prijedoru nisu sanitarne, obuhvataju površinu teritorije od 5.589,22 kvadratnih kilometara i 343.644 stanovnika.

Brojni problemi na terenu

Osim Vlade Republike Srpske i resornog ministarstva, nadležnost za upravljanje otpadom u ovom entitetu podijeljena je na Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, jedinice lokalne samouprave i stručne organizacije za ispitivanje otpada. Pozitivni pomaci u upravljanju otpadom učinjeni su uspostavljanjem zakonodavnog okvira, te usvajanjem podzakonskih propisa i harmonizacijom zakonske regulative sa propisima EU. Uprkos tome, sa problemom upravljanja otpadom susreću se gotovo sve jedinice lokalne samouprave na teritoriji tog entiteta.

“Glavni nedostaci koji su uočeni analizom stanja sistema upravljanja otpadom su nedovoljno pouzdani podaci o količinama, nedovoljno razvijen sistem sakupljanja i sistematizovanja podataka i tokova svih vrsta otpada, nepostojanje efikasne organizacije odvojenog sakupljanja otpada za reciklažu iz domaćinstava, nepostojanje pogona za preradu i iskorišćavanje otpada, nesprovođenje programa praćenja stanja životne sredine u vezi sa emisijom sa deponija, postojanje neuređenih, kao i nelegalnih deponija, odlaganje opasnog otpada zajedno sa komunalnim neopasnim otpadom”, kažu u Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske.

Organizovanim sakupljanjem otpada obuhvaćeno je oko 64 posto stanovništva, što je daleko manje od obuhvata planiranog u Strategiji u iznosu od 73 posto. Odvojeno sakupljanje otpada nije dovoljno razvijeno. Pojedine jedinice lokalne samouprave odvojeno sakupljaju neke vrste npr. ambalažnog otpada, ali nedovoljno. Upravljanje neopasnim industrijskim otpadom najvećim dijelom se oslanja na deponovanje oko 56 posto, a ostatak se uglavnom predaje ovlaštenim firmama na preradu ili reciklažu.

“Značajan problem takođe predstavlja postupanje sa opasnim otpadom. Centar za upravljanje opasnim otpadom u Republici Srpskoj ne postoji, tako da opasni otpad proizvođači uglavnom skladište unutar svojih lokacija do konačne otpreme specijalizovanim firmama za upravljanje opasnim otpadom, koje u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom za obavljanje jednom ili više djelatnosti u oblasti upravljanja otpadom, imaju dozvolu za upravljanje opasnim otpadom, te najvećim dijelom izvoze na zbrinjavanje ili daju ovlašćenim firmama na preradu ili reciklažu. Mali dio, oko jedan posto se odlaže na deponijama, međutim, pretpostavlja se da je navedeni procent deponovanja mnogo veći ako se uzmu deponije u krugu preduzeća gdje otpad nastaje”.

Politika je kočnica svemu

Prema mišljenju nevladinih organizacija koje se bave aktivnostima zaštite prirode i okoliša, situacija na terenu je katastrofalna. Iako postoje strategije, zakoni i pravilnici, inspekcije ne rade svoj posao, a nedostatak pravih deponija za odlaganje otpada i firmi koje se bave preradom dodatno pogoršavaju problem.

“Našim vlastima je jedino interes da se otpad skloni sa gradskih ulica, a šta će poslije s njim biti nikoga nije briga. Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nema niti jednu sanitarnu deponiju koja ne šteti okolišu. Sve su redom, u većem ili manjem obimu, u stanju neuređenosti, a najveći broj njih su ustvari ledine koje su odlukama gradskih i općinskih vijeća proglašene deponijama. To je jedan dio problema koji se tiče komunalnog otpada, a deponije industrijskog otpada su također loše regulisane i nemamo niti jednu deponiju opasnog otpada”, kaže Anes Podić, predsjednik udruženja EkoAkcija.

Dodaje kako sistem postoji na papiru, ali u praksi ne funkcioniše ili kompanije ovlaštene za zbrinjavanje otpada taj otpad iza prve krivine zakopaju što javnost ne može znati iz razloga što inspekcijski aparat praktično ne funkcioniše i uz to je kadrovski podkapacitiran.

“U Kantonu Sarajevo radi jedan inspektor za zaštitu okoliša, dok Poreska uprava Federacija BiH ima 1.250 uposlenih ljudi. Kada skupite ekološke inspektore sve zajedno, nema ih više od desetak u cijeloj Federaciji BiH. Što se tiče zakona koji su na snazi, oni su stari a kaznene odredbe su napisane na nekoliko redova. Stvarno ne znam da je za obični komunalni otpad bilo ko u Sarajevu platio kaznu za nepropisno bacanje.

Što se tiče lokalnih nivoa, tu se otpad kako tako odvozi iz gradskih središta, ali odlaže na neuređene deponije. Što se tiče ostalih vrsta otpada, tu vlada haos s tim što tu postoji dodatna opasnost u smislu da Bosna i Hercegovina postaje crno tržište za zbrinjavanje otpada”, ističe Podić.

Podsjećanje na incident kod Drvara

Podsjetio je na slučaj od prije nekoliko godina, kada se desio incident kod Drvara i slučaj odlaganja nepoznatog otpada koji je u Bosnu i Hercegovinu uvezen iz Evropske unije, te premještan sa lokacije na lokaciju.

“Mafije širom svijeta su davno prepoznale zbrinjavanje otpada kao unosan posao i naši su se kriminalci toga dosjetili, tako da je Bosna i Hercegovina vrlo moguće postala i adresa za odlaganje opasnog otpada iz ostatka svijeta. Postoje i planovi da se prave fabrike za preradu otpada, a to bi tek otvorilo vrata pakla kada bi se stotine hiljada tona plastike uvezlo iz EU i ovdje spaljivalo ili prerađivalo nanoseći ogromnu štetu našem okolišu”, kaže Podić. Prema njegovim riječima, najveći krivci za takvo stanje su vlasti i vladajuće strukture kojima je jedini cilj da se dokopaju budžeta, a kako će ljudima u ovoj zemlji biti – to nikoga nije briga.

Mahir Hadžiabdić ipak smatra da nevladine organizacije griješe u mnogim stvarima, upravo sa željom da “naprave bombastične naslove” i da su tvrdnje takvog tipa netačne, ali se slaže sa Podićem u jednom – da je politika kriva za sve što se dešava ili ne dešava u oblasti zaštite prirode i okoliša.

“Na primjer, puno je teže otpad izvesti iz Evropske unije nego ga uvesti u Bosnu i Hercegovinu jer su ljudi tamo preko svojih direktiva jasno definisali sve tokove otpada i oni ne žele da njihov otpad završi bilo gdje i što nije ekološki prihvatljivo. Takve navode uopće ne želim komentarisati. Želim pričati na osnovu činjeničnog stanja, na osnovu naših propisa, strategija i pravaca djelovanja i što bih želio da postignemo, a što to ide sporo je isključiva odgovornost naših političkih struktura jer od njih sve polazi”.

Stav javnosti prema otpadu i lociranju objekata za zbrinjavanje otpada je negativan što je rezultat nedovoljne informisanosti i edukacije iz oblasti upravljanja otpadom na svim nivoima počevši od škole, vrtića, preduzeća koja se bave otpadom, uprava i političkih struktura, smatraju u Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske.

“S obzirom na neinformisanost i negativan stav javnosti prema pitanjima koja se tiču rješavanja problema upravljanja otpadom, po pravilu dolazi do sukoba interesa, kao i mišljenja struke i društvene zajednice, jer uvijek postoje grupe i pojedinci sa drugačijim stavovima. Do nesuglasica, po pravilu, dolazi prilikom određivanja novih lokacija u vezi sa zbrinjavanjem otpada, ali i kada treba sprovesti sanaciju neuređenih i nekontrolisanih deponija. Sve je to odraz nedovoljnog znanja o otpadu, nepovjerenja, kao i nedovoljnog učešća javnosti u procesima odlučivanja”.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Fahrudin Vojić/Foto: N1)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.

  1. Откройте для себя новшество в мире ставок с последним обновлением приложения БК Олимп для Android! [url=https://free-apk-olimp.ru/]free-apk-olimp.ru[/url] уже сейчас. Мы освежили…