Premijer Tuzlanskog kantona, Irfan Halilagić, uputio je javnu podršku ministru obrazovanja i nauke Ahmedu Omeroviću kao i njegovim saradnicima u Ministarstvu obrazovanja i nauke TK u pogledu njihove opredjeljenosti i borbe za zakonit i ispravan rad viskoškolskih ustanova na području TK.

˝Također, osuđujemo napade i pritiske kako na Ministra i njegove službenike, tako i na novinare koji su ovu temu posebno istraživali, obradili i prezentirali javnosti TK i cijele države. Kako je na javnom saslušanju pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine rečeno, Tuzlanski kanton i Ministarstvo obrazovanja i nauke TK su primjer koji treba da slijede drugi. Mi smo ušli u jednu veliku bitku za red, pravila, za obrazovni sistem u kojem se mora vrednovati znanje, procedure, kriteriji, a ne lažne, falsifikovane i kupljene diplome. Po zakonu, visokoškolske ustanove nisu i ne mogu biti osnovane radi ostvarivanja dobiti, a nažalost, upravo takvi motivi su bili ključni za otvaranje i rad brojnih, pogotovu privatnih viskoškolskih ustanova ne samo na TK nego i šire. Takvoj praksi se mora stati ukraj zarad budućnosti cijelog društva i generacija koje dolaze. Zbog toga pozdravljamo i podržavamo odlučnost i odgovornost koju pokazuje Ministar sa svojim saradnicima u čemu imaju nedvosmislenu podršku cijele Vlade Tuzlanskog kantona˝, istakao je Halilagić.

Verbalni sukob obilježio početak saslušanja pred Komisijom za borbu protiv korupcije, rektorica Kallosa odbila odgovarati na pitanja

Početak javnog saslušanja pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojem je trebalo biti saslušano rukovodstvo Evropskog univerziteta Kallos iz Tuzle, obilježila je nova oštra rasprava između predsjedavajućeg Komisije Branislava Borenovića i advokata Mirnesa Ajanovića. Sporno je bilo to što je Ajanović ponovo pokušao govoriti u ime vršiteljice dužnosti rektorice Anke Bulatović, dok je Komisija insistirala da na pitanja mora odgovarati isključivo lice koje je pozvano na saslušanje.

Nakon višeminutne polemike, tokom koje su razmijenjene međusobne optužbe za obmanjivanje javnosti, zloupotrebu prava i kršenje procedura, uslijedila je pauza.

Spor zbog dopisa i prisustva advokata

Na početku saslušanja Borenović je rekao da je Komisija prethodno očekivala dolazak v.d. rektorice Anke Bulatović, te da je upravo zato i prolongiran nastavak saslušanja kako bi se čula i njena strana. Naglasio je da je Komisija stalno radno tijelo Predstavničkog doma PSBiH i da kroz javna saslušanja želi čuti sve strane koje mogu dati relevantna saznanja.

Bulatović je potom osporila tvrdnju da je ona lično tražila da prisustvuje saslušanju, tražeći da vidi dopis na koji se Borenović poziva. Nakon toga se uključio Ajanović, tvrdeći da je javnost na prethodnom saslušanju obmanuta.

“Dopis ne postoji koji je prošli put prezentirao predsjedavajući. Dopis koji je poslan kao poziv je poslan na Evropski univerzitet, ne na lično ime Anke Bulatović”, rekao je Ajanović.

Borenović je odgovorio da je poziv uredno upućen vršiteljici dužnosti rektorice i da je Komisija postupala na osnovu zahtjeva za učešće u postupku koji je potpisala rektorica.

“Na bazi vašeg zahtjeva za učešće u postupku koji ste vi potpisali ispred Evropskog univerziteta Kallos. Nikad se nije desilo da advokat zastupa onoga koji je pozvan od strane Komisije”, rekao je Borenović.

Komisija: Saslušava se pozvano lice, ne advokat

Tokom rasprave član Komisije Jasmin Emrić podsjetio je na odredbe Zakona o parlamentarnom nadzoru, navodeći da je pozvano lice dužno odazvati se pozivu i prisustvovati javnom saslušanju, te da Komisija saslušava isključivo osobu koju je pozvala.

“Dakle, vi kao advokat uvažene rektorice, ja se slažem da možete dati sugestiju, ali ne da se nama obraćate. Mi vas ne saslušavamo”, rekao je Emrić.

Ajanović je na to uzvratio da pravno lice može zastupati advokat pred svim institucijama, te da nije sporno da on odgovara umjesto rektorice.

“Ovde nije uopšte u pitanju da li je ko sposoban da govori ili ne, nego okolnost da se ne dozvoljava pravo da se govori”, rekao je Ajanović.

Borenović je potom ponovio da ovo nije sudnica i da Komisija traži odgovore direktno od rektorice.

“Gospođa Bulatović će ovdje da odgovara na pitanja. Ovo nije sud, gospodine”, poručio je Borenović.

Bulatović izbjegavala direktne odgovore

Nakon što je Komisija pokušala preći na konkretna pitanja, Borenović je zatražio od Bulatović da odgovori kada je Evropski univerzitet Kallos dobio prvu akreditaciju i da li je u tom trenutku član Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH bio Nedeljko Stanković, vlasnik Kallosa i Evropskog univerziteta Brčko Distrikt.

Bulatović na ta pitanja nije dala direktne odgovore, nego je ponavljala da Kallos nema pravosnažnu i izvršnu odluku o zabrani rada, niti nelegalne diplome.

“Kallos nema nijednu pravosnažnu izvršnu odluku o zabrani rada”, rekla je Bulatović.

Nakon više pokušaja da dobije konkretan odgovor, Borenović je nastavio nizati pitanja o akreditaciji, licenci za medicinu, upisu studenata, ulozi Nedeljka Stankovića i angažmanu pojedinaca iz Agencije na univerzitetu.

Rasprava završena pauzom

Kako su se tenzije pojačavale, Ajanović je poručio da neće učestvovati u, kako je naveo, zloupotrebi prava, te tvrdio da Kallos nema nijednu pravosnažnu odluku o zabrani rada niti nelegalnu diplomu.

S druge strane, Borenović je optužio predstavnike univerziteta da izbjegavaju odgovore i da privatni interes stavljaju ispred znanja i obrazovanja.

Nakon burne verbalne razmjene, javno saslušanje je prekinuto pauzom.

Ministar obrazovanja TK pred Komisijom: Kallos od 2022. nema licencu za medicinu

Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović izjavio je danas pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da Evropski univerzitet Kallos od akademske 2022/2023. godine nema licencu za studijski program medicina, te da je toj visokoškolskoj ustanovi kasnije trajno zabranjen rad na području Tuzlanskog kantona. Na javnom saslušanju rekao je i da su on i zaposlenici ministarstva već dvije godine izloženi velikim pritiscima zbog ovog slučaja.

Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Ahmed Omerović izjavio je danas pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da Evropski univerzitet Kallos od akademske 2022/2023. godine nema licencu za studijski program medicina, te da je toj visokoškolskoj ustanovi kasnije trajno zabranjen rad na području Tuzlanskog kantona. Na javnom saslušanju rekao je i da su on i zaposlenici ministarstva već dvije godine izloženi velikim pritiscima zbog ovog slučaja.

Saslušanje je nastavljeno, a predsjedavajući Komisije Branislav Borenović rekao je da je riječ o jednom od najtežih slučajeva kojim se Komisija bavila, navodeći da je obrazovanje postalo polje u kojem pojedinci nastoje profit staviti ispred znanja i sigurnosti društva.

Omerović: Pod velikim smo pritiscima

Na početku obraćanja Omerović je poručio da se slučaj Kallosa ne smije posmatrati samo kao problem Tuzlanskog kantona, nego kao problem cijelog društva u Bosni i Hercegovini. Naveo je i da su se ovom ministarstvu obraćale i ljekarske komore, uključujući Ljekarsku komoru Republike Srpske, raspitujući se o licencama vezanim za medicinske studije.

“Ovo je problem cijelog bosanskohercegovačkog društva. Ovo je problem i Republike Srpske odakle vi dolazite. S obzirom da nam se obratila Ljekarska komora Republike Srpske koja pita za licencu Medicinskog fakulteta, pretpostavljam da određene osobe koje su ovaj fakultet završile žele da dobiju licencu da rade u zdravstvenom sistemu”, rekao je Omerović.

Dodao je da su i on i zaposlenici ministarstva izloženi pritiscima.

“Želim da cijela javnost zna da se mi nalazimo pod velikim pritiskom. Već dvije godine mi trpimo strašne pritiske. Sve to smo prijavili i Tužilaštvu Tuzlanskog kantona, policiji Tuzlanskog kantona”, istakao je Omerović.

Kallos od 2022. bez licence za medicinu

Omerović je pojasnio da je još 2022. godine ova visokoškolska ustanova podnijela zahtjev za relicenciranje dva studijska programa: medicine, prvog i drugog integrisanog ciklusa, te biomedicine i zdravstva, trećeg ciklusa. Komisija koju je formiralo ministarstvo, kako je naveo, jednoglasno je zaključila da ustanova ne ispunjava uslove.

“Komisija je tada jednoglasno, nakon što je u dva navrata tražila od ove visokoškolske ustanove da otkloni nedostatke, konstatovala da nastava mora biti pokrivena nastavnim osobljem s odgovarajućim izborom u naučno-nastavno zvanje u okviru uže naučne oblasti. Oni to nisu ispunili i od akademske 2022/2023. ova visokoškolska ustanova nema licencu za medicinu”, rekao je ministar.

Na dodatno pitanje Borenovića da li su studenti i dalje upisivani na medicinu iako nije bilo važeće licence, Omerović je rekao da ustanova na to nije imala pravo, ali da postoje indicije da se to dešavalo.

“Oni nisu imali pravo na upis studenata. Postoje indicije da jesu, ali ja pretpostavljam da postoje prijave u Tužilaštvu Tuzlanskog kantona te ne bih sada da govorim o tome”, naveo je Omerović.

Nadzor, manjak kadra i zabrana rada

Ministar je opisao i kako je 2024. godine pokrenut postupak periodičnog utvrđivanja ispunjenosti uslova za rad, nakon što je ministarstvo dobilo informacije da se univerzitet preselio na novu lokaciju. Prema njegovim riječima, tada je utvrđeno da je na 24 studijska programa u radnom odnosu bilo samo 29 nastavnika, od čega 12 nije bilo uključeno u nastavu, a osam je ispunjavalo uslove za penziju.

Kasnije je, kako je rekao, stanje bilo još gore.

“Kada je sud završio ovaj prvobitni postupak u skladu sa članom 26 Zakona o visokom obrazovanju, a to je bilo 16.6.2025., mi smo formirali novu komisiju koja je trebala da utvrdi da li je nakon godinu dana ova visokoškolska ustanova ispravila one nedostatke. I konstatovali smo da nisu. Od 28 studijskih programa koje su oni imali, došli smo do podatka da imaju 22 nastavnika u radnom odnosu i da bi za ovaj broj studijskih programa njima bilo neophodno oko 100 nastavnika”, rekao je Omerović.

Naglasio je da je minimalan broj potreban za takvu ustanovu 50 nastavnika, a da je Kallos imao svega 22.

“Jedino je nastavnik garant znanja i stečenih kompetencija koje su navedene i u dodatku na diplomi, jer nastavnik garantuje da je provedena nastava i nastavnik garantuje adekvatnu evaluaciju znanja i kompetencija kroz ispite”, istakao je ministar.

Zbog toga je, kako je rekao, donesena odluka o trajnoj zabrani rada toj visokoškolskoj ustanovi na području Tuzlanskog kantona.

“Diplome nakon 27. novembra 2025. više ne važe”

Govoreći o pravnim posljedicama, Omerović je naveo da je protiv rješenja pokrenut upravni spor, ali da je rješenje konačno i da, prema stavu ministarstva, diplome nakon 27. novembra 2025. godine više ne važe.

“Što se nas tiče, od novembra 2025. godine ta visokoškolska ustanova ima zabranu rada i diplome ne važe”, rekao je Omerović.

Na navode da je Kantonalni sud u Tuzli poništio rješenje o oduzimanju licence, odgovorio je da je riječ o proceduralnim pitanjima, te da sud u toj odluci nije ulazio u meritum, za razliku od ranije presude iz juna 2025. godine.

“Kantonalni sud je taj predmet vratio na ponovni postupak i moram naglasiti radi javnosti da se ovdje radi o određenim proceduralnim stvarima, a sud u toj odluci uopće nije ulazio u meritum. Za razliku od presude Kantonalnog suda od 16.6.2025. godine kada je sud ušao u meritum i potvrdio sve ono što smo mi kazali u našem rješenju”, rekao je.

Medicinski kadar, komore i spisak diploma

Tokom saslušanja bilo je riječi i o tome koliko je osoba završilo medicinske i biomedicinske programe na Kallosu i da li rade u zdravstvenom sistemu. Omerović je rekao da ministarstvo ne vodi registar izdatih diploma i da te podatke nema, ali da ljekarske komore imaju određene informacije u okviru svojih nadležnosti.

“Ljekarske komore su te adrese, one imaju te podatke”, rekao je Omerović, dodajući da su komorama dostavljene sve informacije iz nadležnosti ministarstva.

Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović tokom saslušanja je više puta pohvalio rad Ministarstva obrazovanja TK, navodeći da su uradili “kapitalan posao” i ušli u, kako je rekao, “osinje gnijezdo” dodjele akreditacija i rada pojedinih visokoškolskih ustanova u BiH.

“Vi ste primjer koji treba da slijede drugi. Vi ste ušli u jednu veliku bitku za red, pravila, za obrazovni sistem u kojem se mora vrednovati znanje, procedure, kriterijumi”, rekao je Borenović obraćajući se Omeroviću.

Na kraju ovog dijela saslušanja Komisija je zatražila od Ministarstva obrazovanja TK da dostavi svu relevantnu dokumentaciju i izvještaje komisija koje su vršile nadzor, kako bi ih uvrstila u svoj konačni izvještaj prema Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

(TIP/Izvor: N1)