Pokret demokratske akcije je oduševljen činjenicom da su zastupnici SDA i drugih političkih stranaka, koji dolaze s područja Tuzlanskog kantona, napokon prepoznali politiku PDA i ponovo pred Predstavničkim domom Parlamenta FBiH pokrenuli i potpisali inicijativu za usvajanje Zakona o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH.

Iako do sada nisu imali sluha za ovu inicijativu, zastupnici SDA, koji su odavno zaboravili baze iz kojih dolaze i svoja obećanja građanima, interesa Tuzlanskog kantona sjetili su se tek nakon što su nedavno ostali bez kantonalne vlasti, pa tobožnjom brigom nastoje prikupiti nove političke poene.

Podsjetimo da su ovu inicijativu još 2015. godine podnijeli Mirsad Kukić i Elzina Pirić, tadašnji zastupnici Federalnog parlamenta, dok je Pirić, zastupnica PDA Predstavničkog doma, istu inicijativu podnijela 2019. godine, a njen stranački kolega Safer Demirović prošle godine.

SDA-ova Vlada FBiH je 2019. godine odbila inicijativu zastupnice PDA pravdajući se činjenicom da se predložena izmjena odnosi samo na izmjenu dijela formule, bez sagledavanja svih kriterija iz člana 9. ovog Zakona i da predložene izmjene propisa direktno utiču na sve kantonalne budžete u FBiH, što dovodi do ugrožavanja ravnoteže kantonalnih budžeta ustanovljenih postojećom formulom, kao i do devijacija u raspodjeli prihoda koje nisu analizirane, pa je za ovaj prijedlog potrebno dobiti podršku svih kantona.

Uvođenjem dodatnih pondera u sistem raspodjele javnih prihoda kod primjene pomenutog Zakona, određeni kantoni su u startu privilegovani, dok su drugi kantoni dovedeni u neravnopravan položaj. TK je samo jedan od primjera najdrastičnije nepravde ovog Zakona, kojim su zakinuti i Zeničko-dobojski, Unsko-sanski, Hercegovačko-neretvanski, Posavski i drugi kantoni, dok se ovakva raspodjela osjetno odražava na njihov razvoj.

Tako je, prema određenim analizama, TK od 2006. do 2019. godine primjenom ovog Zakona oštećen za oko 450 miliona KM sa kojima je, da je ista sredstva imao na raspolaganju, mogao bez ikakvih problema riješiti pitanje svog budžetskog deficita, a zasigurno bi imao i prostora za pružanje odgovarajuće podrške privredi na području TK, programima novog zapošljavanja, kao i ugroženim kategorijama stanovništva, naročito socijalne kategorije, povratnicima i boračkoj populaciji.

PDA je još tada tražila od ostalih političkih subjekata da se zalažu za pravedniju raspodjelu javnih prihoda od indirektnih poreza, uz izuzeće postavljenih pondera, kao i da se zakonskim definisanjem pojma „posebnih rashodovanih potreba“ omogući svim ostalim korisnicima javnih prihoda sa jedinstvenog računa da ostvare veće učešće u raspodjeli javnih prihoda, što nije naišlo na bilo kakvu reakciju vladajućih struktura.

(TIP/Saopštenje za javnost-press služba PDA)