UMSP FBiH: Minimalna plata mora rasti, ali bez nove “šok terapije”

UMSP FBiH traži zakonsko povećanje minimalne plate, ali upozorava na rizik novih poskupljenja, gubitka radnih mjesta i dodatnog opterećenja privrede.

Udruženje malih i srednjih preduzeća Federacije BiH (UMSP FBiH) zatražilo je da se povećanje minimalne plate reguliše zakonom, uz pravovremeno utvrđivanje njenog iznosa i početka primjene. Upozoravaju da bi novo naglo povećanje troškova rada moglo izazvati dodatna poskupljenja, ugroziti konkurentnost domaćih kompanija i dovesti do gubitka radnih mjesta.

Iz Udruženja navode da iskustva s prethodnim povećanjem minimalne plate pokazuju potrebu za drugačijim pristupom, jer je, prema njihovoj ocjeni, rast plata bio praćen značajnim poskupljenjima proizvoda i usluga.

Smatraju da bi ponavljanje takvog modela moglo dovesti do novih inflacijskih pritisaka, zbog kojih bi radnici u relativno kratkom periodu izgubili dio povećane kupovne moći.

“Tražimo zakonsko povećanje minimalne plate u Federaciji BiH, jer s prethodnom „šok terapijom“ već imamo loše iskustvo”, poručuju iz UMSP FBiH.

Veći troškovi bez rasta prihoda problem za preduzeća

Iz Udruženja upozoravaju da povećanje minimalne plate samo po sebi ne znači i povećanje produktivnosti, obima proizvodnje ili broja ugovorenih poslova.

Prema njihovom stavu, kompanije koje se suoče s većim troškovima rada, a pritom ne ostvare dodatne prihode, mogle bi biti primorane povećati cijene svojih proizvoda i usluga.

Posebno ukazuju na položaj privrednika koji su već zaključili ugovore po ranije utvrđenim cijenama, jer naknadno povećanje troškova može dodatno opteretiti njihovo poslovanje.

Zbog toga insistiraju da se visina minimalne plate i datum početka njene primjene moraju utvrditi dovoljno rano kako bi se poslodavci mogli pripremiti.

Upozoravaju na mogućnost preseljenja proizvodnje

Jedna od ključnih zabrinutosti Udruženja odnosi se na konkurentnost domaćih proizvođača u odnosu na kompanije iz susjednih zemalja.

Smatraju da bi dodatno povećanje troškova poslovanja moglo dovesti pojedine proizvođače u situaciju da razmatraju premještanje proizvodnje u zemlje regiona.

Takav razvoj događaja, prema njihovim upozorenjima, mogao bi imati posljedice i za zaposlene i za javne prihode, jer bi eventualno preseljenje proizvodnih kapaciteta značilo gubitak radnih mjesta i dijela poreznih prihoda.

Iz Udruženja ističu i da je jednom preseljenu proizvodnju teško vratiti na domaće tržište.

Od Vlade FBiH traže rasterećenje rada i smanjenje administracije

UMSP FBiH poziva Vladu Federacije BiH da, uz razgovore o minimalnoj plati, provede mjere kojima bi se smanjili troškovi poslovanja.

Među njihovim zahtjevima su smanjenje troškova javne administracije, ukidanje nepotrebnih administrativnih procedura i rasterećenje rada.

Naglašavaju da bi takve mjere omogućile malim i srednjim preduzećima da veći dio sredstava usmjere u modernizaciju opreme, razvoj poslovanja i dodatnu edukaciju zaposlenih.

Prema njihovoj ocjeni, upravo povećanje produktivnosti predstavlja osnovu za dugoročno održiv rast plata koji kompanije mogu finansirati iz vlastitih prihoda.

Traže i konkretnije mjere zaštite domaće proizvodnje kako bi domaće kompanije imale ravnopravnije tržišne uslove.

Digitalizacija i umjetna inteligencija dodatni izazov

Iz Udruženja upozoravaju da bi prilikom odlučivanja o minimalnoj plati trebalo uzeti u obzir i promjene na tržištu rada izazvane tehnološkim razvojem.

Navode da digitalizacija proizvodnih procesa i sve šira primjena umjetne inteligencije već utječu na pojedina radna mjesta, dok bi nagli rast troškova rada mogao dodatno ubrzati automatizaciju određenih poslova.

Traže mjesto za pregovaračkim stolom

UMSP FBiH podsjeća da mikro, mala i srednja preduzeća čine više od 90 posto ukupnog broja preduzeća u Federaciji BiH, zbog čega smatraju da njihovi predstavnici moraju učestvovati u donošenju odluka o minimalnoj plati.

Od Vlade FBiH i sindikata zahtijevaju da u pregovore uključe i poslodavce koji će direktno snositi troškove eventualnog povećanja.

Ističu da su spremni razgovarati o visini minimalne plate, rokovima njene primjene i pratećim ekonomskim mjerama, ali insistiraju na rješenju koje će istovremeno omogućiti rast životnog standarda radnika i očuvanje poslovanja domaćih preduzeća.

“O tome nema smisla odlučivati bez onih koji tu platu svakog mjeseca moraju isplatiti”, zaključuju iz Udruženja.

(TIP/Izvor: Akta.ba/Foto: Ilustracija/Fena)