Stručnjaci upozoravaju: Udar na Centralnu banku BiH bio bi udar na novčanike svih građana

Kako je Centralna banka Bosne i Hercegovine opet postala centar političkih želja? Idejni tvorac poznat, a ko su saučesnici? Gdje prestaje legitimno političko interesovanje, a počinje nedopustivo zadiranje u nezavisnost najvažnije finansijske institucije u državi? Da li se iza poigravanja sa monetarnom stabilnošću kriju problemi sa entitetskom likvidnošću? Gosti emisije Plenum FTV-a bili su: Senad Softić, Enver Išerić, Draško Aćimović.

Softić: Pritisci na Centralnu banku BiH mogu ugroziti njenu nezavisnost i monetarnu stabilnost

Pokušaji političkog utjecaja na Centralnu banku Bosne i Hercegovine mogli bi ugroziti nezavisnost jedne od najvažnijih finansijskih institucija u državi, a eventualno raspolaganje dijelom deviznih rezervi radi finansiranja entitetskih budžeta predstavljalo bi ozbiljan rizik za monetarnu stabilnost. Upozorio je na to bivši guverner Centralne banke BiH Senad Softić, ističući da se odluke ove institucije moraju donositi isključivo profesionalno, u skladu sa zakonom i njenim mandatom.

Softić je podsjetio da je nezavisnost Centralne banke jasno utvrđena Ustavom BiH i Zakonom o Centralnoj banci, te da ona podrazumijeva odsustvo utjecaja entiteta, budžeta i drugih javnih institucija, ali i političkih pritisaka na donošenje odluka.

„Bilo bi jako dobro da se sačuvaju namjere i ono što je već definirano Ustavom i Zakonom o Centralnoj banci, a to je nezavisnost Centralne banke. Nezavisnost od entiteta, budžeta, javnih institucija, ali i od utjecaja na donošenje odluka Centralne banke i utjecaja sa strane“, kazao je Softić.

Naglasio je da je takav model funkcionisanja tokom gotovo tri decenije pokazao dobre rezultate. Centralna banka, prema njegovim riječima, imala je značajnu ulogu u očuvanju monetarne stabilnosti, stabilnosti konvertibilne marke i stvaranju uslova za razvoj privrede.

Govoreći o mogućim promjenama u Upravnom vijeću Centralne banke, Softić je podsjetio da članovi imaju šestogodišnji mandat te da su zakonom jasno propisani način imenovanja i razrješenja. Odluke o tome donosi Predsjedništvo BiH, a za imenovanja je potreban konsenzus.

Smatra da bi za razrješenje aktuelnih članova trebalo postojati ozbiljno pravno uporište, jer bi politički motivisana smjena predstavljala direktan udar na nezavisnost institucije.

„Politika može to da uradi, ali trebalo bi naći debelo i dobro obrazloženje da se smijeni aktuelno Upravno vijeće. Odmah bi to bio atak na nezavisnost Centralne banke“, upozorio je Softić.

Dodao je da ne vidi jasne razloge za promjene članova koji su već imenovani, ali da bi potencijalno moglo biti pokušaja da se promijeni predstavnik povezan s HDZ-om. Ipak, ponovio je da se svaka promjena mora zasnivati na zakonu, a ne na političkim interesima.

Softić je posebno upozorio na ideje o korištenju dijela deviznih rezervi, odnosno sredstava koja se predstavljaju kao višak iznad obaveznog pokrića konvertibilne marke. Objasnio je da devizne rezerve imaju ključnu ulogu u očuvanju valutnog odbora i da njihova visina nije prostor za proizvoljno trošenje.

„To je potpuno amatersko razmišljanje – imamo osam posto viška, milijardu i nešto na 20 milijardi rezervi, pa zašto ne bismo milijardu potrošili? To je buffer koji služi za slučaj nepredviđenih okolnosti. Živimo u vrlo neizvjesnom vremenu. Sve možemo raditi, ali ne smijemo dirati stabilnost“, poručio je Softić.

Podsjetio je da je tokom njegovog mandata na čelu Centralne banke, koji je trajao osam i po godina, veći dio perioda obilježila negativna kamatna stopa na devizne rezerve. U jednom trenutku ona je iznosila minus 0,5 posto, dok su rezerve bile na nivou od 13 do 14 milijardi KM.

Danas je, kako je naveo, situacija drugačija, jer su kamatne stope pozitivne, a devizne rezerve iznose oko 20 milijardi KM. Uz referentnu kamatnu stopu od približno 2,5 posto, njihovo investiranje donosi značajne prihode Centralnoj banci.

Ipak, upozorava da ostvarena dobit ne znači da se dio rezervi može izdvojiti i potrošiti, jer je njihova osnovna funkcija očuvanje stabilnosti monetarnog sistema.

„Ne smijemo zaboraviti da taj novac nije ničiji pojedinačno, niti pripada nekom entitetu. On je svih nas. Stabilnost konvertibilne marke važna je i za Trebinje, Banju Luku, Tešanj, Kalesiju, Mostar, Kladušu i svako drugo mjesto, za svaki novčanik i svakog građanina“, istakao je Softić.

Upozorio je da bi eventualno kršenje zakonskih nadležnosti članova Upravnog vijeća moglo dovesti do odgovornosti, jer oni moraju djelovati u interesu Centralne banke i očuvanja njene stabilnosti. Politički utjecaj, smatra, ne mora nužno biti direktan niti javno vidljiv. Može se ostvarivati kroz kadrovska pitanja, organizaciju rada i odluke o investiranju, što bi dugoročno moglo narušiti funkcionisanje institucije.

Posebno je upozorio na mogućnost pritisaka prilikom izbora guvernera, s obzirom na to da se guverner bira iz sastava Upravnog vijeća. Ukoliko bi politički akteri stekli odlučujući utjecaj na sastav tog tijela, otvorio bi se prostor za pokušaje nametanja odluka koje nisu u interesu Centralne banke.

Softić, ipak, smatra da je važno vjerovati profesionalnosti ljudi koji rade u ovoj instituciji, uključujući i eventualno nove članove Upravnog vijeća. Ne očekuje nužno da će oni donositi odluke kojima bi direktno prekršili zakon, ali upozorava da bi pritisci na, kako ih je nazvao, „sitne“ investicije, kadrovska rješenja i organizaciju mogli destabilizirati instituciju.

Na kraju je ukazao i na činjenicu da se u javnosti manje govori o drugim važnim finansijskim institucijama, poput Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u kojoj, prema njegovoj ocjeni, postoji snažan politički utjecaj, iako se radi o instituciji koja upravlja značajnim javnim prihodima.

Išerić: Najave smjene članova Upravnog vijeća Centralne banke BiH nemaju uporište u Ustavu i zakonima

Pravni stručnjak Enver Išerić upozorio je da najave smjene članova Upravnog vijeća Centralne banke Bosne i Hercegovine nemaju pravno uporište u Ustavu i zakonima BiH. Govoreći o mogućim pokušajima političkog utjecaja na ovu instituciju, kritikovao je djelovanje SNSD-a i HDZ-a BiH, ali i izostanak adekvatnog odgovora političkih stranaka koje se predstavljaju kao državotvorne.

Komentarišući najave Milorada Dodika o mogućoj smjeni rukovodstva Centralne banke BiH, Išerić je istakao da takvi potezi nisu u skladu s važećim propisima.

„U ovom postizbornom periodu i u periodu koji mi živimo, i u periodu u kojem te politike rušilačke najavljuju smjenu rukovodnih struktura Centralne banke Bosne i Hercegovine, nemaju apsolutno nikakve uporište u Ustavu i zakonima Bosne i Hercegovine“, kazao je Išerić.

Prema njegovim riječima, dosadašnje djelovanje političkih struktura koje optužuje za urušavanje državnih institucija pokazuje da ih nepostojanje pravnog osnova neće nužno spriječiti u pokušajima provođenja najavljenih aktivnosti. Posebno ga, kako je naveo, zabrinjava izostanak odgovora stranaka koje se deklarativno zalažu za ustavnost i zakonitost.

Osvrćući se na rad državnih institucija u proteklom mandatu, Išerić je ocijenio da su SNSD i HDZ BiH odgovorni za brojne blokade, posebno u Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara BiH.

„Svjedočili smo tome da su oni blokirali Dom naroda, obarajući kvorum i tako dalje. I nismo imali, nismo vidjeli, ja nisam vidio nikakve ozbiljne odgovore na te rušilačke aktivnosti“, istakao je.

Naglasio je da postoje pravni i politički mehanizmi kojima se takvo djelovanje može spriječiti ili zaustaviti. Kada je riječ o Centralnoj banci BiH, podsjetio je da zakon jasno propisuje razloge za razrješenje članova njenog Upravnog vijeća.

„Prema tome, oni ne mogu bez valjanog obrazloženja smijeniti aktuelnih članova Upravnog odbora CB BiH sve dok teče njihov mandat“, poručio je Išerić.

U slučaju donošenja odluke o smjeni bez zakonskog osnova, uvjeren je da bi neko od članova Predsjedništva BiH ili Parlamentarne skupštine BiH pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom BiH, koji bi, prema njegovom mišljenju, takvu odluku poništio.

Govoreći o mogućim motivima pokušaja preuzimanja utjecaja nad Centralnom bankom, uključujući pitanje raspolaganja milijardama maraka, Išerić nije direktno potvrdio da je novac glavni razlog, ali je ocijenio da su takve aktivnosti dio šireg političkog djelovanja usmjerenog prema državnim institucijama.

„Mislim da oni vrlo dobro znaju što rade. Njima je cilj udar na državnu instituciju. Osim Centralne banke, njihova meta je i Ustavni sud Bosne i Hercegovine kao što znamo“, rekao je Išerić.

Dodao je da se u tom kontekstu trebaju posmatrati i zahtjevi za izmjene izbornog zakonodavstva, posebno oni koji se odnose na takozvano legitimno predstavljanje.

Išerić smatra da političke strukture koje zagovaraju takve poteze nastoje proširiti utjecaj na ključne državne institucije, uključujući Centralnu banku i Ustavni sud BiH. Istovremeno je kritikovao ekonomske posljedice njihovih politika, navodeći probleme s budžetima, zaduživanjem i privredom.

Posebnu poruku uputio je političkim strankama koje su na izborima dobile povjerenje građana, pozivajući ih da pažljivo razmotre s kim će formirati vlast na državnom i federalnom nivou.

„Da li vlast treba praviti sa ljudima, politikama, političarima i političkim strankama koje rade na urušavanju kompletnog sistema i blokadi rada države i državne institucije i urušavanju državne institucije. Vi praktično time pomažete rušenje države“, upozorio je Išerić.

Objašnjavajući zakonske uslove za smjenu članova Upravnog vijeća Centralne banke BiH, naveo je da među razlozima za obavezno razrješenje mogu biti kršenje pravila valutnog odbora, neispunjavanje propisanih uslova za članstvo, osuda za određena krivična djela i ponašanje koje člana diskvalificira za obavljanje funkcije.

Pojasnio je da zakon predviđa i druge okolnosti u kojima Predsjedništvo BiH može, ali ne mora, razriješiti člana Upravnog vijeća, na prijedlog većine članova tog tijela.

Ipak, ukazao je na pitanje koje, prema njegovom tumačenju, nije precizno uređeno Ustavom i Zakonom o Centralnoj banci BiH, a odnosi se na način odlučivanja Predsjedništva o razrješenju.

„Nije definisano ni ustavom ni zakonom kad govorimo o uklanjanju, razrješenju, smjeni i tako dalje“, kazao je Išerić.

Aćimović: Nema načina da se silom preuzme Centralna banka BiH, potrebno je depolitizovati instituciju

Ekonomista i bivši diplomata Draško Aćimović smatra da pokušaji preuzimanja kontrole nad Centralnom bankom Bosne i Hercegovine nemaju izgleda za uspjeh te da se njena stabilnost ne smije dovoditi u pitanje. Govoreći o političkim pritiscima, ekonomskoj krizi i funkcionisanju državnih institucija, upozorio je na potrebu depolitizacije Centralne banke, stručnijeg kadrovskog izbora i postizanja političkog dogovora o ključnim ekonomskim pitanjima.

Aćimović je naglasio da centralne banke imaju posebnu ulogu u finansijskim sistemima država te da bi svaki pokušaj ugrožavanja njihove stabilnosti bio besmislen.

„Ne treba uopšte to ni pomišljati da se na bilo koji način ugrozi stabilnost Centralne banke Bosne i Hercegovine. Mislim da su svi svjesni da od toga nema ništa“, kazao je Aćimović.

Ocijenio je da su najave o preuzimanju kontrole nad Centralnom bankom prvenstveno populističke prirode i da služe za skretanje pažnje s mnogo ozbiljnijih problema.

„To je besmisleno. To je jedan populizam, jedan vokabular koji je potpuno odvlačenje pažnje na nešto sasvim drugo“, istakao je.

Govoreći o međunarodnim ekonomskim kretanjima, osvrnuo se na odluku britanske centralne banke o povećanju kamatnih stopa, ocijenivši da takvi potezi predstavljaju upozorenje na ozbiljne ekonomske izazove. Prema njegovim riječima, upravo bi priprema za moguće krizne situacije trebala biti jedna od glavnih tema u javnom prostoru.

Upozorio je da je ekonomska situacija znatno ozbiljnija nego što se predstavlja u javnosti, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Evropi i svijetu. Zbog toga smatra da je neophodno uspostaviti dijalog među političkim akterima i pronaći način da država funkcioniše bez blokada.

„Mislim, kako ćemo pronaći rješenje ako ne razgovaramo? Ja sam već sam sebi postao dosadan zadnjih godina i po dana što govorim. Pa ljudi, sjednite pa razgovarajte“, poručio je Aćimović.

Posebno je ukazao na problem robnih rezervi, naglašavajući da bi njihovo funkcionisanje trebalo biti jedan od prioriteta buduće vlasti. Naveo je da je s kolegom dr. Kremićem izradio naučni rad o modelu horizontalnog funkcionisanja robnih rezervi, koji bi omogućio saradnju entiteta bez prenosa nadležnosti.

Prema njegovim riječima, predloženi model mogao bi doprinijeti stabilnosti države i unapređenju funkcionisanja različitih sektora. Međutim, tvrdi da domaći političari nisu pokazali interes za njegovo predstavljanje i primjenu.

„Niko, apsolutno niko od naših političara, uopšte nije se zainteresovao da pita kako bi to moglo funkcionisati“, kazao je Aćimović, dodajući da za predloženi model postoji interes iz inostranstva.

Osvrćući se na finansijske probleme Republike Srpske i pitanje mogućeg prisvajanja sredstava Centralne banke BiH, ponovio je da takve namjere smatra neostvarivim. Istakao je da bi pažnju trebalo usmjeriti na unutrašnje probleme institucije i mogućnosti unapređenja njenog rada.

Jednim od ključnih problema smatra politizaciju Centralne banke, posebno kada je riječ o načinu izbora kadrova. Prema njegovom mišljenju, potrebno je uvesti jasnije kriterije stručnosti i omogućiti zapošljavanje putem konkursa, umjesto oslanjanja isključivo na imenovanja.

„Možete jednostavno da raspišete konkurse i da primate stručna lica“, rekao je Aćimović.

Pojasnio je da bi jedno od mogućih rješenja bilo kombinovanje imenovanja i konkursnih procedura, uz bodovanje kandidata i provjeru njihovih stručnih kvalifikacija. Upozorio je da imenovanja bez odgovarajućih provjera mogu dovesti do toga da važne funkcije obavljaju osobe bez potrebnog iskustva.

Ipak, smatra da politizacija ne znači da pojedinci mogu samostalno ugroziti temelje monetarnog sistema Bosne i Hercegovine. Prema njegovoj ocjeni, nestručnost može izazvati druge probleme unutar same institucije i negativno utjecati na kvalitet njenog rada.

Govoreći o eventualnim promjenama u funkcionisanju Centralne banke, naglasio je da se one mogu provoditi isključivo dogovorom unutar Bosne i Hercegovine i uz učešće međunarodnih aktera.

„Ne postoji, ne vidim način da bi se na neku silu nešto tu moglo uraditi. Mislim, ko je taj heroj koji će jurišati na Centralnu banku i rušiti, to je suludo“, poručio je.

Na kraju je podsjetio na specifičnosti sistema valutnog odbora (currency board), na kojem počiva monetarni sistem Bosne i Hercegovine, ističući da se njegovi principi moraju dosljedno poštovati.

„Samo treba ići u pravcu dogovora, u pravcu zajedničkih rješenja, u pravcu toga da napravimo da je uspješnija svaka institucija“, zaključio je Aćimović.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Foto: Fena/Hazim Aljović)