Hena Hadžimujagić osvojila prestižnu nagradu Austrijske akademije nauka za istraživanje rijetkih imunodeficijencija

Bosna i Hercegovina možda nema velike laboratorije ni milijarde za istraživanje, ali ima ono što je mnogo važnije, talentovane mlade ljude koji svojim radom pomjeraju granice nauke. Jedna od njih je Hena Hadžimujagić, mlada naučnica porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koja je ovih dana ostvarila izuzetan međunarodni uspjeh osvojivši prestižnu DOC Fellowship nagradu Austrijske akademije nauka (ÖAW). Njen projekat bavi se jednim od najsloženijih pitanja moderne medicine, genetskim uzrocima rijetkih imunodeficijencija koje mogu dovesti do teških bolesti i povećanog rizika od razvoja dječijeg karcinoma.

Ova stipendija predstavlja jedno od najznačajnijih priznanja za mlade istraživače u Austriji i dodjeljuje se doktorandima koji pokazuju izuzetan naučni potencijal i razvijaju projekte s mogućim dugoročnim utjecajem na medicinu i društvo.

Šta istražuje Hena?

Imuni sistem čovjeka počinje da se razvija još prije rođenja. Tokom tog procesa nastaju različite vrste imunih ćelija koje štite organizam od bakterija, virusa i drugih prijetnji. Međutim, čak i vrlo male greške u genetskom kodu mogu poremetiti razvoj tih ćelija.

U svom doktorskom istraživanju Hena proučava izuzetno rijetku genetsku mutaciju koja zahvata jedan strukturni protein neophodan za pravilan razvoj imunog sistema. Cilj istraživanja je razumjeti kako gubitak funkcije tog proteina dovodi do teške imunodeficijencije kod pacijenata.

Iako se radi o rijetkoj bolesti, ovakva istraživanja imaju mnogo širi značaj. Razumijevanje osnovnih molekularnih mehanizama često otvara vrata razvoju novih terapija koje mogu pomoći i pacijentima s drugim genetskim poremećajima.

Od osnovne nauke do budućih genskih terapija

Savremena medicina sve više prelazi sa liječenja simptoma na liječenje samog uzroka bolesti. Upravo zato istraživanja poput Heninog predstavljaju temelj budućih genskih terapija.

Kako je sama istakla nakon dodjele stipendije: ˝Velika mi je čast što je Austrijska akademija nauka prepoznala vrijednost ovog projekta. Naš krajnji cilj je razumjeti molekularne uzroke bolesti kako bismo jednog dana otvorili put razvoju ciljanih genskih terapija za pacijente.”

Ovakav pristup pokazuje koliko je osnovno biomedicinsko istraživanje važno. Prije nego što se razvije novi lijek ili terapija, potrebno je razumjeti šta se zapravo dešava unutar ćelije.

Naučni put kroz Evropu

Henin uspjeh nije došao preko noći.

Njena akademska karijera predstavlja primjer kontinuiranog usavršavanja kroz nekoliko evropskih univerziteta i istraživačkih centara.

Studirala je Genetiku i bioinženjering na Internacionalnom BURCH univerzitetu, nakon čega je diplomirala Bioinformatiku na Sapienza Università di Roma. Svoje obrazovanje nastavila je na Univerzitetu u Bonnu, gdje je završila master studij iz Medical Immunosciences and Infection, jedne od najzahtjevnijih oblasti savremene biomedicine.

Tokom studija radila je kao istraživački asistent na Univerzitetu u Bonnu, a istraživačko iskustvo sticala je i u renomiranom belgijskom istraživačkom centru VIB (Flanders Institute for Biotechnology), u grupi koja proučava upalne procese i imunologiju.

Od januara 2024. godine doktorandica je na St. Anna Children’s Cancer Research Institute (CCRI) u Beču, gdje radi u laboratoriji profesora Kaana Boztuga, jednog od vodećih evropskih stručnjaka za primarne imunodeficijencije i rijetke genetske bolesti.

Zašto su rijetke bolesti važne?

Često se može čuti pitanje zašto naučnici ulažu toliko vremena u istraživanje bolesti koje pogađaju veoma mali broj ljudi.

Odgovor je jednostavan.

Rijetke genetske bolesti često predstavljaju prirodne “eksperimente” koji naučnicima otkrivaju kako funkcioniše ljudski organizam. Kada se otkrije šta jedan gen ili protein radi u normalnim okolnostima, to znanje može pomoći razumijevanju mnogo češćih bolesti poput leukemije, autoimunih oboljenja ili različitih oblika karcinoma.

Zbog toga rezultati istraživanja rijetkih imunodeficijencija često imaju mnogo šire posljedice od same bolesti koju proučavaju.

Inspiracija mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine

Henina priča podsjeća da mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine mogu biti ravnopravni učesnici svjetske nauke.

Od studija u Sarajevu, preko Rima i Bonna, do jednog od najprestižnijih pedijatrijskih istraživačkih instituta u Evropi, njen put pokazuje koliko se upornost, znanje i međunarodno iskustvo mogu pretvoriti u istraživanja koja imaju potencijal da promijene živote pacijenata širom svijeta.

Osvajanje DOC Fellowship stipendije nije samo lično priznanje. To je potvrda da naučnici porijeklom iz Bosne i Hercegovine nastavljaju ostavljati trag u najprestižnijim svjetskim istraživačkim institucijama.

Takvi uspjesi zaslužuju da budu mnogo vidljiviji, jer predstavljaju najbolju sliku naše zemlje – onu koja se gradi znanjem, radom i doprinosom globalnoj nauci.

Pratimo njen put još od studentskih dana

U Bosnia & Herzegovina Futures Foundation posebno nas raduje što Henu pratimo još od njenih studentskih dana. Još 2021. godine osvojila je drugo mjesto u kategoriji bachelor studenata na Bosnia & Herzegovina 3 Minute Thesis (3MT) Competition, takmičenju koje organizuje BH Futures Foundation i koje od učesnika zahtijeva da svoja složena naučna istraživanja predstave široj publici u svega tri minute. Tada je predstavila istraživanje pod nazivom “In Silico Screening of Potential Inhibitors of the Human RNA”, pokazujući već u ranoj fazi studija izuzetnu sposobnost da spoji bioinformatiku, molekularnu biologiju i jasnu naučnu komunikaciju.

(TIP/Izvor: bhfuturesfoundation.org)