Zašto se moždani udar najčešće događa u jutarnjim satima?

Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu i jedan od glavnih uzroka invaliditeta. Do njega dolazi kada ugrušak ili začepljenje prekinu dotok krvi u mozak, a podaci upućuju na to da se najčešće javlja u jutarnjim satima.

“Moždani udar može se dogoditi u bilo koje doba dana, to je važno odmah reći. Ipak, epidemiolozi su tijekom istraživanja uočili jasan porast broja pacijenata koji pomoć traže upravo ujutro”, kaže za HuffPost dr. Fan Caprio, vaskularna neurologinja. “Različite studije navode malo drukčije vremenske okvire, ali pacijenti najčešće pristižu između 6 i 12 sati.”

Biološki mehanizmi jutarnjih udara

Dr. Dileep Raghvendra Yavagal, profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Miller Sveučilišta u Miamiju, ističe da “biologija ima važnu ulogu u tome zašto su moždani udari češći ujutro”.

Prema riječima dr. Gregoryja Albersa, direktora Centra za moždani udar na Stanfordu, krv je u jutarnjim satima gušća i “ljepljivija”, što povećava vjerojatnost zgrušavanja. “Uz to, naši prirodni mehanizmi za razgradnju ugrušaka manje su aktivni u ranim jutarnjim satima”, objašnjava Albers.

“Drugi važan faktor je krvni tlak”, nastavlja Albers. “Tijekom noći tlak pada, a čim se počnete buditi, on raste. To su, prema mišljenju stručnjaka, glavni mehanizmi koji stoje iza jutarnjeg porasta broja moždanih udara.”

Kako prepoznati znakove udara

Budući da je moždani udar česta pojava, ključno je znati prepoznati simptome. Dr. Caprio upozorava da ih je ponekad teško uočiti jer začepljenje žile u mozgu ne mora nužno biti bolno.

“Umjesto boli, treba obratiti pažnju na funkcije koje su odjednom nestale. Kad mozak ne dobiva krv, on prestaje raditi”, kaže Caprio. Treba pratiti iznenadni gubitak neuroloških funkcija, što uključuje vid, govor, kretanje, osjet ili ravnotežu. Caprio dodaje da je stanje posebno sumnjivo “ako se događa samo na jednoj strani tijela”, jer to može biti znak da dio mozga ne dobiva potrebnu krv.

Za lakše pamćenje simptoma koristi se engleski akronim BE FAST. On označava gubitak ravnoteže (Balance), probleme s vidom (Eyes), asimetriju ili opuštenost lica (Face), slabost u ruci (Arm) i poteškoće s govorom (Speech). Posljednje slovo T (Time) označava da je vrijeme za poziv hitnoj pomoći. “Čim primijetite bilo koji od ovih problema, odmah zovite hitnu pomoć”, poručuje Caprio.

Dr. Albers dodaje da se simptomi poput utrnulosti ili slabosti ponekad pogrešno povezuju s problemima sa živcima, ali postoji ključna razlika. “Simptomi moždanog udara nastupaju trenutno. Ako vam ruka slabi danima, to vjerojatno nije moždani udar. Kod udara je ruka potpuno normalna i onda odjednom postane slaba”, objašnjava Albers.

Smanjenje rizika promjenom životnih navika

Dr. Yavagal ističe da se “u 2026. godini moždani udar u velikoj mjeri može spriječiti”. Navodi da postoji do 80 posto šanse za prevenciju ako se osoba pridržava zdravih životnih navika, piše Index.hr.

Američko kardiološko društvo preporučuje osam ključnih pravila za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti. To su: uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem i nemasnim proteinima, najmanje 150 minuta umjerene tjelovježbe tjedno, izbjegavanje duhana i osiguravanje sedam do devet sati sna svake noći. Preostala pravila odnose se na održavanje zdrave tjelesne težine te kontrolu kolesterola, šećera u krvi i krvnog tlaka.

Brza reakcija otvara mogućnosti liječenja

Moždani udar često se može uspješno liječiti ako pacijent stigne liječniku dovoljno brzo, naglašava Yavagal. Većina udara, više od 80 posto, ishemijske je prirode. “Posljedice se mogu u potpunosti poništiti ako odmah pozovete hitnu pomoć i odete u specijalizirani centar za moždane udare”, kaže on. “To je moguće jer lijekove za razbijanje ugrušaka možemo primijeniti unutar četiri i pol sata od početka simptoma.”

Čak i nakon tog vremenskog okvira postoji još jedna opcija – trombektomija. To je zahvat kojim se ugrušak mehanički uklanja iz krvne žile kako bi se ponovno uspostavio protok krvi.

“Što prije stignete liječniku, to bolje. Rana reakcija otvara puno više opcija za liječenje”, zaključuje Albers. “Nije važno javljaju li se simptomi ujutro ili se osoba s njima probudi. Ključno je da se oni što prije prepoznaju i da pacijent što brže dobije pomoć. Tako liječnici mogu procijeniti je li kandidat za neki od dostupnih tretmana”, poručuje dr. Caprio.

(TIP/Foto: Ilustracija/Index)