Živimo u vremenu koje bi povijest mogla pamtiti po pucanju jednog od najvećih financijskih balona u ljudskoj povijesti. U idućih nekoliko tjedana, mirovinski fondovi diljem svijeta će praktički automatski početi kupovati dionice nekih od najvećih tehnoloških kompanija.

To u svom najnovijem videu tvrdi Andrej Jikh, jedan od najpopularnijih financijskih YouTubera na svijetu, kojeg prati više od tri milijuna ljudi. Jikh ističe da su pravila globalnog financijskog sustava tiho prepravljena kako bi se osiguralo da novac običnih štediša automatski financira skupu infrastrukturu umjetne inteligencije (AI), a da se pritom nikoga ništa ne pita.

Mehanizam ove, kako je naziva, tihe otmice kapitala vrti se oko pojma IPO – odnosno prve javne ponude dionica, što je trenutak kada privatna kompanija izlazi na burzu i omogućuje svima da kupe njezine udjele. Prva u nizu kompanija koje izlaze na burzu je SpaceX Elona Muska, čija je vrijednost procijenjena na nevjerojatnih 1.75 bilijuna dolara.

No, postoji ključna razlika između ovog i ranijih povijesnih izlazaka na burzu: dok su prijašnji rekorderi u tom trenutku bili najprofitabilnije tvrtke na svijetu, SpaceX je prošlu godinu završio u minusu od golemih pet milijardi dolara, navodi Jikh.

Kako su burze preko noći promijenile pravila igre

Najskandalozniji dio priče, upozorava Jikh, leži u činjenici da su financijska pravila koja bi trebala štititi male ulagače od kupnje prenapuhanih dionica promijenjena neposredno prije ovih izlazaka na burzu. Američka burza NASDAQ uvela je takozvano “pravilo brzog ulaska”, kojim je razdoblje čekanja za uvrštenje nove kompanije u elitni indeks NASDAQ 100 srezano s godinu dana na samo 15 radnih dana. Kada neka kompanija uđe u taj indeks, svi indeksni i mirovinski fondovi koji ga prate zakonski su i automatski prisiljeni kupiti te dionice.

Osim toga, ukinuto je i pravilo o minimalnom postotku dionica koje moraju biti dostupne javnosti za slobodno trgovanje (tzv. free float). SpaceX planira izaći na burzu sa samo 4 do 5 posto slobodnih dionica, što bi ga po starim pravilima automatski diskvalificiralo. Nova pravila ne samo da mu dopuštaju ulazak, nego sadrže i skriveni koeficijent koji prisiljava fondove da kupuju tri puta više dionica nego što ih stvarno ima na tržištu.

Odmah iza SpaceX-a u redu za burzu stoje OpenAI (tvorac ChatGPT-ja) i Anthropic (tvorac Claudea). Jikh objašnjava da šačica bogatih insajdera koji su rano ušli u ove projekte sada hitno traži “izlazni likviditet” – odnosno ogroman broj kupaca koji će od njih otkupiti dionice na samom vrhuncu vrijednosti kako bi oni išetali s bilijunima, a taj kupac će, kroz automatizirane fondove, biti obični građani.

Velika iluzija i računovodstveni trik “kružnog novca”

Udarac za male dioničare mogao bi biti bolan jer je cijeli ovaj tehnološki procvat, prema Jikhovoj analizi, velikim dijelom papirnata iluzija izgrađena na opasnom računovodstvenom triku. Skupina analitičara Financial Timesa izračunala je povrat ulaganja u AI infrastrukturu za divove poput Microsofta, Googlea, Mete i Oraclea do 2030. godine.

Rezultati su porazni: čak i pod nerealno velikodušnim pretpostavkama da ove tvrtke nemaju nikakvih troškova struje, plaća ni režija, povrat na AI investicije kod Microsofta je negativan i iznosi minus 9.2%, kod Googlea minus 15.7%, a kod Oraclea katastrofalnih minus 35.6%. Jedino je Amazon u blagom plusu od 7.2%.

Kako se onda u javnosti stvara slika o rekordnim profitima? Jikh navodi a da se novac zapravo vrti u krug. Velike tehnološke kompanije ulažu milijarde u AI startupe poput OpenAI-ja i Anthropica. Ti startupi potom isti taj novac troše kako bi od tih istih tehnoloških divova unajmili računalnu snagu i servere u oblaku.

Velike kompanije taj novac u svojim knjigama bilježe kao čisti profit, na temelju kojeg im raste cijena dionica, što im onda služi kao opravdanje da izdaju stotine milijardi novih obveznica i zadužuju se za još veća ulaganja. Taj ludi krug funkcionira samo dok su kompanije privatne i same određuju svoje vrijednosti, no onog trenutka kada izađu na otvorenu burzu, tržište će odrediti stvarnu vrijednost. Ako te brojke budu niže, cijeli se proces okreće unatrag i balon puca.

Geopolitički pritisak, nafta i bezizlazna situacija s kamatama

Cijelu situaciju dodatno dramatizira makroekonomski i geopolitički kontekst. Hormuški tjesnac, ključna svjetska arterija za prijevoz nafte, zatvoren je već tri mjeseca zbog rata u Iranu, a rezerve nafte padaju na kritične razine. Jikh citira procjene iz naftne industrije prema kojima bi cijena nafte u idućim tjednima mogla skočiti na 150 do 160 dolara po barelu.

Kada se to dogodi, države uvoznice hitno će trebati američke dolare za kupnju skupe nafte, a najbrži način da dođu do njih je rasprodaja američkih državnih obveznica koje posjeduju. Masovna prodaja obveznica automatski će podići kamatne stope, što znači da posuđivanje novca postaje ekstremno skupo za države, tvrtke i građane.

Šef Feda stjeran u kut

U središtu tog kaosa nalazi se novi šef američke središnje banke (Fed) Kevin Warsh, kojega je Donald Trump postavio s misijom da spušta kamatne stope. No, Warsh je sada stjeran u kut: ako spusti kamate u jeku naftnog šoka, srušit će vrijednost dolara i rasplamsati inflaciju.

Ako ih pak poveća kako bi obuzdao inflaciju, srušit će burzu jer će troškovi zaduživanja za tehnološke kompanije postati neodrživi. Cijeli ovaj AI balon, koji trenutno drži čak 49% vrijednosti cjelokupnog američkog indeksa dionica S&P 500, našao se pod nezapamćenim pritiskom točno u trenutku kada se pripremaju tri najveća izlaska na burzu u povijesti.

Povijesna lekcija: Tehnologija pobjeđuje, ali prvi ulagači gube

Jikh napominje kako povijest nudi vrlo precizne lekcije o ovakvim situacijama i povlači paralelu s velikim željezničkim bumom iz kasnih 1800-ih, kao i s ekspanzijom optičkih kabela iz 1990-ih godina. U oba slučaja, tehnologija je bila stvarna, revolucionarna i trajno je promijenila svijet – željeznice i optički kabeli su i danas temelj našeg društva.

Međutim, gotovo svi inicijalni investitori koji su financirali taj početni bum i kupovali dionice na vrhuncu ludila bili su potpuno izbrisani i izgubili su sve jer su te tvrtke u konačnici bankrotirale. Tek godinama kasnije, nova skupina pametnih investitora kupila je tu istu infrastrukturu iz stečaja za sitniš i na njoj izgradila bogatstvo.

U tome i leži glavna opasnost onoga što Jikh naziva “balonom zarade”. Za razliku od klasičnih balona gdje cijene dionica divljaju bez ikakve veze s prihodima, ovdje su sami prihodi u knjigama umjetno napuhani spomenutim kružnim transakcijama, zbog čega analitičarima sve izgleda prividno zdravo i jeftino – baš kao što je sve izgledalo sjajno s bankama i nekretninama neposredno prije velikog sloma 2008. godine.

“Postoji golema razlika između toga da tehnologija pobijedi i toga da investitori pobijede”, zaključuje Jikh, upozoravajući građane da dobro provjere što se točno nalazi u njihovim investicijskim i mirovinskim fondovima prije nego što ih sustav prisili da kupe prenapuhani AI san, piše Index.hr.

(TIP/Foto: Screenshot: YouTube)