Svjetski dan šuma, koji se obilježava svake godine 21. marta, proglasila je Skupština Ujedinjenih naroda 2012. godine kako bi se podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma i drveća izvan šuma. Od prvog obilježavanja 2013. godine, ta dan se obilježava širom svijeta pod godišnjim temama.

Ove se godine Svjetski dan šuma obilježava temom „Šume i ekonomija“. Time se ističe ključna uloga šuma u razvoju ekonomije. Te uloge nadilaze prihode i radna mjesta od šumske proizvodnje i trgovine obnovljivim sirovinama i hranom.

Doktorica šumarskih nauka, profesorica na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu s Katedre za uzgajanje šuma i urbanog zelenila Mirzeta Memišević Hodžić izjavila je Feni da poruka Svjetskog dana šuma „Forests and economies“ naglašava da šume nisu samo prirodni resurs, već i pokretači ekonomskog razvoja i ključni stubovi dobrobiti društva.

– U kontekstu Bosne i Hercegovine, a posebno Federacije BiH, ova poruka dobija dodatnu težinu. Šume zauzimaju više od polovine ukupne površine naše zemlje i predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa koji imaju važnu ulogu u ekonomiji i životu ljudi. Ono što treba posebno naglasiti povodom Međunarodnog dana šuma je potreba za usvajanjem adekvatnog Zakona o šumama na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, koji će osigurati da šume budu zaštićene i korištene na način koji dugoročno koristi cijelom društvu – kazala je profesorica Memišević Hodžić.

Podsjeća da je Zakon o šumama Federacije BiH prestao važiti 2009. godine, nakon čega je usvojena Uredba u šumama koja je prestala važiti krajem 2011. Godine. Od tada Federacija BiH funkcioniše bez važećeg zakonskog okvira u oblasti šumarstva.

Profesorica Memišević Hodžić navodi da upravljanje šumama, koje se temelji na principima održivosti, omogućava da koristimo šumske proizvode na način koji ne oštećuje niti ugrožava šumske ekosisteme ili njihove dijelove.

– Upravo ovakvim principima podučavamo studente na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, kako bi buduće generacije stručnjaka nastavile balansirati između ekonomskih potreba i očuvanja prirode, nastavljajući tradiciju prethodnih generacija šumarskih stručnjaka u Bosni i Hercegovini. Održivo gospodarenje šumskim resursima podrazumijeva upravljanje šumama na način koji zadovoljava ekonomske, ekološke i socijalne potrebe sadašnje generacije, a da pritom ne ugrožava sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe, u isto vrijeme vodeći računa o stabilnosti šumskih ekosistema -istakla je.

Ona također naglašava da je održivo korištenje šumskih resursa dio održivog gospodarenja i znači korištenje resursa na način i u intenzitetu koji ne smanjuje njihovu dugoročnu sposobnost regeneracije i očuvanja funkcija ekosistema.

Memišević Hodžić istakla je da “smo nakon sječe stabala dužni osigurati obnovu šume, bilo kroz prirodne procese ili kroz pošumljavanje”.

– Važno je napomenuti da svaka vrsta drveća može živjeti do određene starosti i da nakon nje stabla “umiru”, te da prestanak iskorištavanja šuma ne bi značio da bi velika stabla koja volimo vidjeti zauvijek ostala u šumi. Ovo najbolje možemo vidjeti u prašumama, gdje često vidimo velika stabla koja su se srušila i ostavila veliku prazninu, a ta praznina je prostor za razvoj novih stabala – kazala je.

Svjetski dan šuma i Svjetski dan poezije obilježavaju se istoga dana. U skladu s tim, Memišević Hodžić  koja je i pjesnikinja naglasila je vjekovnu ulogu šume kao nepresušnog izvora inspiracije mnogim umjetnicima, mjesta odvijanja radnje, prirodnog dekora za različite događaje, te prostora u kojem se susreću čovjek, priroda i umjetnost.

(TIP/Izvor: Fena)