Već u predizbornoj kampanji za predsjednika SAD-a Donald Trump je dao do znanja da će u slučaju pobjede promovisati i podržavati upotrebu fosilnih goriva, posebno u proizvodnji električne energije. Jedna od njegovih prvih odluka, kao novog predsjednika SAD-a prije godinu dana, bila je napuštanje politike zelene agende i sporazuma koji ograničavaju upotrebu fosilnih goriva. Koliko je njegovo obećanje ozbiljno najbolje govore dešavanja koja se po pitanju prirodnog plina dotiču i nas a vezana su za izgradnju Južne gasne interkonekcije, a po pitanju nafte dešavanja sa Venecuelom.

Nekako je ugalj kao fosilno gorivo ostao po strani, ili se to samo tako čini. Da li se, i ako jeste, šta promijenilo po pitanju proizvodnje i upotrebe uglja u protekloj godini na globalnom nivou a što možemo povezati sa onim što promoviše Trump?

U prošloj, 2025. godini, u svijetu je prizvedeno malo više od 9,1 milijardi tona uglja, što je otprilike na nivou rekordne proizvodnje iz 2024. godine. I dalje je najveći proizvođač i potrošač uglja Kina sa udjelom više od 50 %. Međutim, usljed ogromnih ulaganja i izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, takođe više od 50 % računajući sve zemlje svijeta, Kina je djelimično smanjila potrošnju uglja u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu. Paradoks je da smanjenje potrošnje uglja nije pratilo smanjenje izgradnje novih kineskih termoelektrana na ugalj u prošloj godini, odnosno u 2025. godini u Kini je u rad pušteno znatno više novih termelektrana na uglj nego u nekim prethodnim godinama. Cilj Kine je da na ovaj način dodatno smanji emisije ugljen-dioksida, nove termoelektrane imaju veći stepen iskorištenja i ekoliški su prihvatljivije, ali i da se zadrži sigurnost u proizvodnji električne energije.

U SAD-u je situacija u 2025. godini u odnosu na Kinu po pitanju proizvodnje i potrošnje uglja bila znatno drugačija. Naime, zbog povećane potražnje ze električnom energijom ali i zbog subvencija i promovisanja proizvodnje uglja, u SAD-u je 2025. godine otkopano 473 miliona tona uglja ili 13 % više nego 2024. godine. Povećana potrošnja električne energije uglavnom je vezana za izgradnju novih podatkovnih centara. Možda bi potrošnja uglja u SAD-u bila i veća ali korištenje starih termoelektrana na ugalj, neke starije od 60 godina, je uzrokovalo česte kvarove i kazne zbog emisije štetnih produkata gorenja iznad dozvoljenih vrijednosti, a što se opet povezuje sa ne gradnjom novih termoelektrana na ugalj u SAD-u u nekoliko posljednjih godina. Procjene su da će se nastaviti povećanje potrošnje električne energije uzrokovane izgradnjom novih podatkovnih centara u SAD-u, i u tom smislu bit će zanimljivo pratiti da li će ono dovesti i do izgradnje novih termoelektrana na ugalj što se danas tamo promoviše, a što će onda opet biti signal nekakve dugoročne budućnosti uglja kao energenta u SAD-u.

Što se tiče zemalja EU, nama po pitanju korištenja uglja najvažnijim, podaci za 2025. godinu ukazuju na dva pravca, prvi je vezan za proizvodnju a drugi za uvoz uglja. Proizvodnja uglja u članicama EU ima pad od 13 % u odnosu na 2024. godinu, i uglavnom je vezan za kameni ugalj iz podzemne eksploatacije. Pad u proizvodnji lignita i mrkog uglja, onaj kojeg samo koriste termoelektrane, nešto je manji. Što se tiče uvoza uglja u zemlje EU on je ostao na nivou 2024. godine.

Uvoz uglja u zemlje EU po mjesecima

Podaci za EU nam govore da obnovljivi izvori električne energije i dalje potiskuju korištenje uglja, posebno onog domaćeg sa visokim troškovima eksploatacije. Takođe, kao uvozni ugalj, onaj iz Rusije je zamijenio ugalj iz Kolumbije i SAD-a.

Srbija, nama susjedna država koja se još uvijek značajno oslanja na ugalj kao energent, u 2024. godini je proizvela 30,7 miliona tona uglja. Proizvodnja uglja za prvih šest mjeseci 2025. godine je za 7 % bila veća nego u istom periodu prethodne godine, odnosno proizvodnja uglja u 2025. godini u Srbiji bi trebala iznositi oko 32 miliona tona. Ne treba zaboraviti da je Srbija i veliki uvoznik uglja, jedan dio ovog uglja uvozi se i iz Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini proizvodnja uglja 2025. godine bila je na nivou one iz 2024. godine, odnosno proizvedeno je 11,7 miliona tona lignita i mrkog uglja.  U Federaciji BiH je u obje godine proizvedeno po 5,2 miliona tona.

Prezentovani podaci ukazuju da je u prošloj godini ipak došlo do određenih promjena u proizvodnji i upotrebi uglja, promjene su se različito manifestovale po regijama. Teško je za očekivati da se radi o potpunom povratku uglja na energetsku scenu. Eksploatacija uglja sve je skuplja, a njegovo sagorijevanje u sve više zemalja je opterećeno često i visokim ekološkim taksama. Ipak, podaci nam pokazuju i da ima i onih koji imaju drugačiji pristup upotrebi uglja, pogotovo ako je on vezan i za ekonomske interese.  

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva/Foto: Ilustracija)