Helsinški parlament građana Banja Luka predstavio je rezultate istraživanja “Šta je nama naša borba dala?”, koje donosi uvid u percepciju građana i građanki o savremenim antirodnim narativima, rodnoj ravnopravnosti i naslijeđu borbe za ženska ljudska prava.

Istraživanje “Šta je nama naša borba dala?” bavi se stavovima građana i građanki Bosne i Hercegovine o rodnoj ravnopravnosti, pravima žena, seksualnosti i položaju LGBTIQ+ osoba, s posebnim fokusom na uticaj tradicionalnih vrijednosti, religije i prisutnih antirodnih narativa.

Nalazi pokazuju da u bh. društvu postoji visok stepen deklarativne podrške rodnoj ravnopravnosti, pa tako većina ispitanih smatra da žene i muškarci trebaju imati jednake mogućnosti u obrazovanju, zapošljavanju, političkom životu i pravu na nasljeđivanje, te da rodna ravnopravnost ne predstavlja nikakvu prijetnju društvenom poretku.

“Međutim, ispod ove formalne podrške i dalje opstaju snažni tradicionalni i patrijarhalni obrasci, naročito kada je riječ o porodičnim ulogama, reproduktivnim pravima i položaju žena u sferama moći”, navode iz Helsinškog parlamenta.

Tako skoro trećina građana (30.5%) smatra da su ženska prava već ostvarena i da o njima više ne treba govoriti, a skoro isto toliko njih (28.6%) podržava ideju da muškarac treba donositi glavne odluke u porodici.

Ističu i da posebno polarizujuća pitanja ostaju reproduktivna prava i prava LGBTIQ+ osoba, pa iako većina ispitanih izražava jasnu podršku nenasilju i osudi diskriminacije, istovremeno postoji ograničena spremnost da se podrži puno pravno priznanje i jednaka prava za LGBTIQ+ zajednicu.

Tome u prilog ide informacija da čak 24.6% ispitanika smatra da je seks prije braka grijeh, a njih 23.8% smatra da abortus treba zabraniti, dok 18.7% građana vjeruje da je “djevičanstvo najdragocjeniji poklon koji žena može unijeti u brak”.

Istraživanje takođe pokazuje da postoji veliki jaz između javno deklarisane podrške ljudskim pravima i njihove stvarne primjene u svakodnevici.

Stoga 14.4% građana smatra da žene ne bi trebale same izlaziti u kafane ili na javna mjesta u večernjim satima, a 13.7% vjeruje da je žena sama kriva za seksualno uznemiravanje ako nosi kratku suknju ili dekolte.

“Premda mnogi građani i građanke rodnu ravnopravnost smatraju važnom vrijednošću, ona se često ne prepoznaje u realnim društvenim odnosima. Upravo taj raskorak otvara prostor antirodnim narativima, koji kroz strah, pozivanje na tradiciju i moral pokušavaju zaustaviti dalji napredak u oblasti ženskih i ljudskih prava”, naglašavaju iz Helsinškog parlamenta.

Sve ovo na kraju dovodi do toga da ogromna većina od 68.9% građana vjeruje da ljudska prava bolje funkcionišu “na papiru” nego u praksi.

Ovakvi uvidi nude ključni okvir za razumijevanje trenutnih društvenih tenzija u Bosni i Hercegovini, a sami rezultati predstavljaju vrijedan resurs za oblikovanje javnih politika, obrazovnih inicijativa i zagovaračkih aktivnosti usmjerenih na jačanje rodne ravnopravnosti, demokratskih vrijednosti i društvene kohezije.

(TIP)