O, ne.
Grad koji je slomio kladioničarsku mašinu: Nakon presude 12 kladionica napustilo Bihać

Odluka Bihaća o taksama za kladionice natjerala je priređivače igara na sreću da se pakuju i odlaze, ostavljajući sigurnije okruženje oko škola i trgovačkih zona u gradu…
Nakon što je postala pravosnažna presuda u korist Grada Bihaća, u predmetu osporavanja novih općinskih taksi na teret brojnih kladionica, osjetile su se prve konkretne koristi za građane.
Pored dodatnog punjenja budžeta na lokalnom nivou, gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić se javno pohvalio i na tome što su uspjeli smanjiti broj registrovanih kladionica u Bihaću.
Pravila zajednice
– Nakon pravosnažne i konačne presude, mogu reći da smo uspjeli. Ne samo pravno nego suštinski – Bihać se izborio za ono što mu pripada. Danas u našem gradu posluje 12 kladionica manje. Neke su se povukle, neke pokušale žalbama i tužbama osporiti odluku, ali sve su izgubile. To je činjenica. Kazao sam i ponavljam – ko želi poslovati u ovom gradu, mora poštivati pravila ove zajednice. Odnosno, ako se ovdje zarađuje, onda se ovdje mora i vraćati. Kao primjer reći ću da samo jedna od njih duguje Gradu skoro milion maraka za 2024. i 2025. godinu. I taj novac ćemo naplatiti i vratiti ga građanima kroz projekte, jer im pripada! – kazao je gradonačelnik Sedić.
Bihać je uspio o onome što prije nekoliko godina veći gradovi poput Zenice i Tuzle nisu mogli, jer su se u apelacionom postupku obarale njihove lokalne odluke.
Kada je Bihać donio Odluku o izmjenama i dopunama komunalnih taksi, bili su svjesni da izuzetno jaki kladioničarski lobiji štite njihove interese u federalnim i državnim, a ponegdje i kantonalnim skupštinama. Gradonačelnik Sedić je to opisao kao da diraju u osinje gnijezdo.
Ta Odluka je značila da će priređivači igara na sreću, koji godinama ostvaruju milionske promete u Bihaću, napokon morati platiti svoj dio obaveza prema Gradu.
U savezu općina i gradova Federacije BiH trenutno rade na tome kako da se pozitivna iskustva grada Bihaća predoče u širu akciju, gdje sve općine imaju šta naučiti od Bihaća.
– Prihod od komunalnih taksi predstavlja značajan izvor sredstava iz neporeskih prihoda općinama i gradovima u FBiH. Pravo na vlastite izvore prihoda definisano je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, kao i Zakonom o principima lokalne samouprave u FBiH. Ustavni sud FBiH donio je više presuda kojima su određeni elementi odluka o komunalnim taksama jedinica lokalne samouprave, kao i zakona o komunalnim taksama, proglašavani neustavnim. Međutim, primjer iz Grada Bihaća pokazuje da je moguće voditi ispravnu fiskalnu politiku na lokalnom nivou, koja je ustavno i zakonski utemeljena – kazao nam je magistar ekonomije Halko Basarić, viši saradnik za finansije u Savezu općina i gradova FBiH.
Obračun s nepravdom
Gradonačelnik Bihaća upozorava da njihova borba nije bila obračun s kladionicama, nego obračun s nepravdom jer dok njihovi građani troše ušteđevinu na igre na sreću, lokalnoj zajednici ne ostaju ni mrvice od milionskih prometa kladionica.
– Naša Odluka o komunalnim taksama nije bila hir, već pitanje dostojanstva. Upravo zbog toga, sretan sam što smo ponovo pokazali da niko nije iznad zakona, sistema i države, te da je moguće stati na crtu industriji koja je godinama izmicala odgovornosti. I da se to može uraditi zakonito, pošteno i u interesu građana, kazao je Sedić.
(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autor: Fahrudin Bender/Foto: Ilustracija/Oslobođenje)







Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.