Natpisi u medijima, praćenje nekih televizijskih emisija i divljih portala kod ljudi itekako može potpomoći retraumatizaciju, posebno kod onih koji još uvijek nose traumu iz prošlog rata, kaže psihologinja i psihoterapeutkinja Nermina Vehabović-Rudež.

Trideset godina nakon rata građani Bosne i Hercegovine ponovo su se našli u situaciji da strahuju zbog političkih tenzija u državi, boje se dalje radikalizacije i mogućih sukoba.

Zbog svega što čuju samo u toku jednog dana, mnogi liježu i ustaju sa mišlju – hoće li ponovo biti rata?

Građanima ionako život nije lak

Stanovnicima ove zemlje, i bez trenutnih tenzija, zbog niza problema život nije lak, prije svega onih egzistencijalnih – kako sa malom plaćom i penzijom preživjeti mjesec? Politička kriza samo je dodatno usložnila život.

Kako zbog svega što nam se dešava i što čujemo samo u jednom danu, ostati pozitivan i bez problema obavljati svakodnevne obaveze, upitali smo psihologinju i psihoterapeutkinju Nerminu Vehabović-Rudež koja je podsjetila “da je situacija u BiH kompleksna unazad 30 godina o čemu profensionalci za mentalno zdravlje stalno govore, pišu i daju preporuke”.

– I pandemija koronaviorisa izazvala je jednu vrstu destabilizacije i retraumatizacije stanovnika ovog područja. Natpisi u medijima, praćenje nekih televizijskih emisija i divljih portala kod ljudi itekako može potpomoći retraumatizaciju, posebno kod onih koji još uvijek nose traumu iz prošlog rata, ali i onih koji to nisu doživjeli, ali su negdje čuli, pa se nalaze u nekom stanju iščekivanja ishoda koji nije adekvatan – ističe psihologinja.

Napominje “kako građani ne mogu direktno utjecati na trenutnu situaciju, ali ono što svako za sebe može uraditi je – napraviti izbor”.

– More je različitih informacija kojima smo svakodnevno bombardovani, a mnoge od njih izazivaju nelagodu i uznemirenost. Ono što možemo učiniti za svoje mentalno zdravlje jeste izabrati jedan ili dva portala i televiziju koje ćemo pratiti, i koji po našem mišljenju daju adekvatnu informaciju, kako bismo bili informisani o onome šta se dešava u državi. I ono što je najvažnije, dovoljno je jednom dnevno dobiti te informacije kako bismo znali praviti neku vrstu plana – navodi Vehabović-Rudež.

Konfuzija i pogoršanje mentalnog zdravlja 

Naglašava “kako više informacija sa različitih strana dovodi do konfuzije i pogoršanja mentalnog zdravlja”.

– Ako mislimo na sebe i želimo da nam bude bolje moramo se odmaknuti od iščitavanja i traganja za raznim vijestima. Naglasila bih da je dokazano koliko je lažnih vijesti i spinova kojima smo posljednjih sedmica izloženi i to je razlog da učinimo sve kako bismo sačuvali mentalno zdravlje. Ono što bih posebno preporučila jeste voditi računa i o tuđem zdravlju tako što nećemo dijeliti neadekvatne tekstove po društvenim mrežama, pozivati na radikalizaciju, rat, spominjati neke stvari koje su prošle i držati se u prošlosti, nego gledati šta je sada moguće i kako da ne stvaramo paniku sopstvenim objavama i komentarima koje dajemo – navodi psihologinja.

Napominje “da je bolje dijeliti pozitivne vijesti nego negativne koje dodatno mogu pogoršati stanje kod nekih ljudi”.

– Stalno napominjem da nemamo pojma ko sve ima Facebook profil. Oko nas su ljudi koji su psihički destabilizirani i kod kojih čitanje i gledanje negativnih vijesti može izazvati pogoršanje stanja. Postoje ljudi koji su žestoko traumatizirani iz prošlog rata koji također mogu dobiti pogoršanje stanja. Zato moramo biti odgovorni. Još nešto, što je također jako važno, jeste – da li se ikada zapitamo kako sve ovo što proživljavamo čuju mladi i djeca, pa je dobro i njima dati neki okvir sigurnosti i upute, a ne uznemiravati ih dodatnim neadekvatnim informacijama i ličnim strahovima – poručila je Vehabović-Rudež.

(TIP/Izvor: Faktor.ba)