Javnost u Federaciji Bosne i Hercegovine, pogotovo borci, šokirali su se kada je na jednoj od konfrencija za novinare federalni ministar za boračka pitanja Nedžad Lokmić rekao da je 383.500 boraca u FBiH. Ova cifra se vezala za priču o boračkom dodatku. Mnogi se pitaju otkud više od 300 hiljada boraca 30 godina nakon agresije, pa se samim tim nameće pitanje koliko je boraca bilo 1995. godine, je li moguće da ih je danas više nego nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma?

– Kao da nijedan borac nije umro, a mnogo je mojih saboraca pod zemljom i većina ih je otišla od karcinoma. Mnogi nisu ni dočekali da dobiju pomoć u liječenju sa federalnog nivoa. Dok su živi bili, mnogi su mislili da će barem dobiti borački dodatak kao jedan vid satisfakcije. Moj prijatelj je imao nezaposleno dijete sa fakultetom godinama i uvijek je govorio da će borački dodatak davati djetetu. Otišao je na onaj svijet, a to nije dočekao. I dijete mu je umrlo – priča nam ogorčeni borac iz Sarajeva koji će uskoro u penziju.

Dodaje kako su oni zaboravljeni od države.

– Zaboravljeni smo mi demobilisani borci koji smo četiri godine branili zemlju, nismo ranjeni, koji smo skinuli uniforme i nastavili raditi. Nikada ništa nismo dobili, kao da nama ne treba, a neki su dobro unovčili svoje ratovanje. I još sada, 30 godina od završetka agresije kažu kako ima više od 300 hiljada boraca, pa kako – govori ovaj borac.

Razgovarali smo sa Hamzom Krkalićem, predstavnikom Federalnog udruženja Kamp boraca.

– Po završetku agresije bilo je 250.000 pripadnika oružanih snaga. Tu su pripadnici Armije Republike BiH, Ministarstva unutrašnjih poslova BiH i pripadnici Hrvatskog vijeća obrane. To je broj ljudi koji se demobilisao sa puškama u rukama. Međutim, u javnom Registru trenutno stoji sa poginulim, umrlim cifra od 597.000 boraca.

Dakle u ovih 30 godina, umrlo je 150.000 boraca. Korisnika prava ima nešto iznad 98.000 boraca. To su oni što im je federalni ministar Nedžad Lokmić dao 2025. godine po 200 KM jednokratne pomoći. Zatim, 170.000 boraca ima do godine dana koje smo brisali članom dva iz Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica. Riječ je o pobjeguljama koje je najviše HVO upisivao. Ja ih zovem “kate”, “mare” sve od tri do šest mjeseci. Tu je i namjenska proizvodnja, ratne bolnice, u svih tih 597.000 u Registru – govori Krkalić.

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Foto: Arhiva)