Sada, kada je Zuti predcenik, to nije toliko veliko zlo. Ali, kada ovaj drugi postane predcenik, nahebali smo ga svi…
Video: Jesu li mladi u Bosni i Hercegovini generacija nade ili odlaska

Prema posljednjem popisu stanovništva u BiH živi 764 000 mladih od 14 do 29 godina. Današnja generacija mladih u u našoj zemlji suočena je, ne samo sa specifičnim okolnostima našeg društva, nego i izazovima koji su duboko ukorijenjeni u naslijeđu prošlih generacija. Jesu li mladi u Bosni i Hercegovini generacija nade ili odlaska?
Dvije trećine mladih do 29 godina u Bosni i Hercegovini ima želju za odlaskom, pokazala je Studija o mladima sprovedena u našoj zemlji prošle godine. Milenijalci i “generacija Z”, kako se popularno zovu današnje generacije mladih, često vide emigraciju kao jedino održivo rješenje.
˝Mladi su itekako razoračani u te momente gdje se trud i rad ne cijeni i da se vaše sposobnosti mnogo više cijene u drugim državama nego u rodnom gradu˝, izjavila je Rada Mićić, predsjednica Omladinske organizacije “Vizija mladih” Bijeljina.
˝Mladi u BiH se osjećaju nesigurni i nemaju toliko mogućnosti za napredak ali ima dosta onih koji se trude i pokazuju to, mi kao društvo treba da mladima damo podršku˝, kazao je Adi Salčinović, direktor Centra za mlade INPUT Zenica.
Iako istraživanja pokazuju da se trend odlaska mladih smanjuje, migracije su i dalje jedan od gorućih problema. Najviše ih pogađa korupcija, a tu je i ogroman nedostatak povjerenja u sistem i političke stranke.
˝Razumijemo mi mladi na koji na koji način politika funkcioniše ovdje, to je jedan od razloga zašto se i dobar broj mladih ne uključuje, jer nam se gadi. Jasno nam je da se nacionalizam koristi da bi se ostalo na vlasti˝, izjavio je Slobodan Blagovčanin, Omladinski resursni centar Tuzla.
˝Ja sam malo iznervirana kad čuejm parole pred izbore gdje su puna usta mladih, a u suštini samo nas iskorištavaju kad treba da se lijepe plakati i sakupljaju glasovi i da budu lijepi na slici˝, istakla je Mićić.
Mladi danas žele više od pukog zaposlenja – oni traže prilike koje će im omogućiti da ostvare svoje ideje, da napreduju i da se osjećaju cijenjeno.
˝Kad smo ih pitali šta bi trebalo biti prioritet i vlasti, obrazovanje i zapošljavanje, odnosno promjene u obrazovanju i zapošljivosti, mimo toga to su sigurnsot zdravstvena zaštita i upravljanje migracijama u kontekstu odlaska, mladi su svjesni tog problema˝, naveo je Aziz Đipa, Institut za razvoj mladih “Kult”.
Usprkos svim izazovima, postoji značajan broj mladih koji odlučuju da ostanu i bore se za promjene. Oni pokreću startape, bave se građanskim aktivizmom i stvaraju nove prilike.
˝Mislim da je važno da shvatimo da se sve velike promjene u društvu mogu dogoditi samo onda ukoliko mi budemo pokretači tih promjena. Mi ćemo biti na tim pozicijama, ali smo mi ti koji odlučujemo da li ćemo nastaviti koracima te stare osobe na toj poziciji ili ćemo mi donijeti promjene ovom društvu˝, izjavila je Anastasija Gogić, Udruženje mladih “UM” Bijeljina.
Mladi u Bosni i Hercegovini su na prekretnici. Dok se suočavaju sa izazovima poput nezaposlenosti i korupcije, s druge strane, pokazuju odlučnost i hrabrost. Da li će postati generacija nade ili generacija odlaska zavisi od svih nas.
(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Ivana Trbić/Foto: Ilustracija/Fena)
Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.