Mladi navode da su u potrazi za pripravničkim poslom nezadovoljni i demotivisani zbog loših naknada i nedostatka informacija.

Traženje posla veoma je težak i iscrpan proces, posebno ako ste mlada osoba koja traži svoj prvi posao. U oglasima se često navodi da je potrebno iskustvo. Kako doći do iskustva ako nikad niste radili? Zato postoje pripravnički poslovi koji mlade pripremaju za dalji rad. Međutim, mnogi mladi u Bosni i Hercegovini smatraju da nije teško dobiti pripravnički posao, ali jeste teško zadržati taj posao i nastaviti raditi.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, koja u kategoriji mladih ljudi računa osobe od 15 do 24 godine, trenutno je nezaposleno 33.053 mladih.

„Broj registriranih nezaposlenih osoba rezultat je prikupljanja i obrade podataka Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine. Nezaposlenom osobom smatra se svaka osoba koja ispunjava uvjete propisane zakonom i prijavljena je u jednom od zavoda za zapošljavanje“, pojasnila je Ivona Bulić iz Agencije za statistiku BiH.

Mladi nezadovoljni i demotivisani

Isidora Kovačević je mlada pripravnica u Sudu Bosne i Hercegovine. Navodi da je tokom traženja pripravničkog posla imala pozitivno iskustvo, ali nije svima tako.

„Ubrzo po završetku studija uspjela sam da apliciram na konkurs i danas sam zaposlena kao pripravnica na Sudu Bosni i Hercegovini. Međutim, moje pozitivno iskustvo ne dijele moje ostale kolege. U razgovoru s njima vidim da su mnogi nezadovoljni i demotivisani. Također mnogi nisu ni čuli za konkurse koji su se održavali“, kaže Kovačević.

Jedan od razloga koji negativno utiče na obavljanje pripravničkog jesu naknade koje se pružaju pripravnicima, smatra sagovornica, kao i loša medijska propraćenost tih konkursa.

„Obično dobijete naknadu za putne troškove, naknadu za ishranu, što naravno nije dovoljno niti u skladu sa radom koji sigurno pružate. I još jedan od razloga koji utiče na obavljanje pripravničkog je to što često poslodavci traže da se preselite u drugi grad radi obavljanja pripravničkog. Naravno, to je jedan finansijski moment na koji slabo da možete uticati“, kaže Kovačević.

Politički pritisci

S druge strane Danijela Sladoje, diplomirana profesorica filozofije koja trenutno živi u Banjoj Luci, navodi da „iskustvo koje ima u zapošljavanju nije nešto što bi poželjela drugima, ali se većina ipak susreće sa sličnim ili istim problemima“. U njenom slučaju, kako navodi, rečeno joj da u školi imaju dovoljno zaposlenih i da nemaju potrebu za dodatnim kadrom ili pripravnicima. Ipak nije odustajala.

„Tokom polaganja pripravničkog, Zakonom o zapošljavanju poslodavac je dužan plaćati naknadu od 80 posto cijele plate, dok ugovorom o usavršavanju tj. volonterskim pripravničkim, pripravnik bez plate radi godinu dana i još je dužan za svaki mjesec sam sebi uplaćivati doprinos za socijalno osiguranje“, objašnjava Sladoje.

Ubrzo se pojavila potreba za novim kadrom u Šamcu, gdje je i otišla da odradi volonterski pripravnički posao u Srednjoškolskom centru „Nikola Tesla“.

„Jedna profesorica je odlazila u penziju i raspisan je konkurs. Prije konkursa počeli su se vršiti politički pritisci, u smislu da su mi drugi profesori, tj. kolege rekli da ću dobiti posao ako se učlanim u stranku, što sam otvoreno odbijala. Oni su se pravdali time da, čak i ako se ne slažemo sa ideologijom političke stranke, moramo joj pristupiti jer nam daje benefit zaposlenja, što bi se po mom mišljenju moglo okarakterisati kao poseban vid šizofrenije“, kaže Sladoje.

Nepravilnosti i tužbe

Nepravilnosti konkursne procedure, navodi, jasno su upućivale da je sve bilo namješteno za jednog kandidata koji je ranije, u više navrata, govorio da mu je stranka omogućila posao koji će dobiti kada se profesorica penzioniše.

„Zbog toga sam pisala prigovor školskom odboru koji je očekivano odbijen, zatim prosvjetnoj inspekciji na području Doboj, koja me konstantno upućivala na Republički pedagoški zavod (koji nema veze sa ovom vrstom problematike), pretpostavljam s namjerom da mi istekne rok za žalbu višim organima.

Na moje konstantno insistiranje, inspekcija je ipak došla u kontrolu i zabilježila određene nepravilnosti, ali meni nisu poslali izvještaj jer su tvrdili da je prijava bila anonimna, iako je nemoguće poslati anonimnu prijavu. Svaki put u razgovoru s njima tražili su moje podatke kako bi znali da li da mi kažu određene informacije koje se tiču dotičnog slučaja“, pojašnjava sagovornica.

U sljedećem koraku kontaktirala je upravu inspektorata u Banjoj Luci, gdje je naišla na odbijanje i nemogućnost saradnje u smislu da oni preuzmu i ispitaju slučaj.

„Što sam više bila razočarana u sistem i loš rad institucija, dobijala sam veću energiju da ne odustajem u namjeri da ukažem i dokažem nepravilnosti konkursa, zbog čega sam tužila školu. Kada je uprava škole shvatila ozbiljnost situacije, čak je uticala na mog advokata, zbog čega sam morala naći novog da me zastupa. Osnovni sud je donio odluku da se u cjelosti usvajaju moji navodi o nepravilnostima. Škola ulaže žalbu i šalje predmet Okružnom sudu koji potvrđuje odluku Osnovnog suda, čime je konkurs morao biti poništen“, kaže Sladoje.

Iako je konkurs bio poništen, objašnjava Sladoje, radni odnos je zasnovao kandidat kome je prvobitni konkurs namješten. On predaje i danas bez položenog stručnog ispita.

„Čitav život slušamo rečenicu da pojedinac ne može ništa. Ipak, ako ja istupim kao pojedinac i iznesem svoj stav u vezi za nekim problemom koji sama ne mogu riješiti, lako se mogu povezati sa drugom osobom koja dijeli isti problem ili se možemo povezati preko istih vrijednosti za koje se zalažemo. Dvije osobe se mogu povezati sa trećom, sedmom, desotom… i tako u nedogled, što znači da više nismo pojedinci nego grupa. Kao grupa, odnosno, neki kolektiv, mi možemo dosta toga“, zaključuje Sladoje.

Programi za pronalaženje pripravničkog posla

Postoje značajni dokumenti i programi koji pomažu mladima da nađu pripravnički posao, kaže Zorica Rulj, portparolka Ministarstva civilnih poslova. Navodi da je na osnovu Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine i Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, usvojen Plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja za 2024. godinu.

„Ovaj dokument predstavlja smjernice politika tržišta rada i aktivne mjere zapošljavanja koje su planirale nadležne državne i entitetske institucije u oblasti zapošljavanja. Polazne osnove za kreiranje ovog dokumenta predstavljali su prioritetni ciljevi navedeni u programima rada Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, kaže Rulj.

Jedan od značajnih programa, kako navodi, je Program Garancija za mlade, koji je instrument Evropske unije i nudi mladima do 25 godina kvalitetne ponude za zapošljavanje, nastavak obrazovanja ili pripravnički staž u roku od četiri mjeseca od završetka formalnog obrazovanja ili prestanka zaposlenja.

„Iako Bosna i Hercegovina još radi na finalizaciji plana implementacije za pristup ovom programu, mladi već sada mogu pronaći pripravničke poslove kroz projekte nevladinih organizacija, međunarodnih institucija i lokalnih vlasti.

Da bi se postigao potpuni pristup Programu i povukla IPA sredstva namijenjena Garanciji za mlade neophodno je izraditi i usvojiti Plan implementacije za Bosnu i Hercegovinu koji predstavlja združene planove implementacije Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, a koje će odobriti Evropska komisija“, objašnjava Rulj.

Takođe, Rulj navodi programe poput Erasmus+ i European Solidarity Corps (ESC) koji omogućavaju mladima iz Bosne i Hercegovine da steknu vještine i iskustvo kroz međunarodnu mobilnost, obrazovanje, obuku i volontarizam, čime indirektno podržavaju zapošljavanje mladih. Iako ovi programi nisu direktni pripravnički poslovi, oni predstavljaju važan korak ka sticanju prvog radnog iskustva.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica: Brankica Smiljanić/Foto: Ilustracija/Fena)