Nema ništa od povećanja plata, povećaće uplatu na račun a smanjiti kovertu. Za pet godina rada u FBiH nikada nisam…
Crni petak: Globalni fenomen, marketinški trik ili neformalni praznik konzumerizma
Pravi ‘crni petak’ donosi velika sniženja koja pomažu trgovcima da isprazne skladišta, no na Balkanu to nije slučaj. Prosječnom kupcu je teško razlikovati šta zaista mogu kupiti povoljnije u moru blještavih popusta koji se nude ovih dana.
Svake godine, posljednji petak u novembru obilježava se kao „crni petak“ [Black Friday], globalni fenomen poznat po ogromnim sniženjima, koji je najizraženiji u Sjedinjenim Američkim Državama. Taj dan slijedi nakon nacionalnog praznika Dana zahvalnosti, a njegova tradicija postepeno se širi i na zemlje nastale raspadom Jugoslavije, gdje se marketinške strategije prilagođavaju lokalnim uvjetima. Trgovci u regiji sve više koriste „crni petak“ kao priliku za privlačenje kupaca, iako sniženja koja se nude nisu na razini onih u SAD-u.
Sociolog Sead Pašić objašnjava da „crni petak“ u Sjedinjenim Američkim Državama ima duboko ukorijenjeno značenje, jer trgovci moraju prodati proizvode kako bi oslobodili prostor u skladištima.
„To je dan kada se proizvodi moraju prodati jer skladišta donose dodatne troškove. U našim krajevima, trgovci često samo preuzimaju naziv, ali ne primjenjuju istu strategiju. Pravi ‘crni petak’ znači velika sniženja koja zaista pomažu trgovcima da isprazne skladišta. U zemljama naše regije to nije slučaj“, kaže Pašić.
Objašnjava da je to „čisto američki praznik da se nastavi praznično raspoloženje nakon Dana zahvalnosti“, koji je nakon američke okupacije Japana u Drugom svjetskom ratu došao u Aziju, a poslije i u Zapadnu Evropu. S pojavom interneta i globalizacije, naglašava Pašić, postao je planetarni fenomen.
„Trgovci na našim prostorima ne rade marketinški, ne rade metodološki na način ‘crnog petka’. To jeste, kada se prodaje nešto 70 posto jeftinije, ali ako je 10 posto jeftinije nešto to nije to, to je obično sniženje. U SAD-u ‘crni petak’ služi za to da vam isprazni posljednje zalihe u novčaniku, a naglo se upumpa velika svota kapitala na račune i u banke. To je, takođe, način kako se drži inflacija pod kontrolom“, naglašava Pašić.
Uglavnom marketinški trik
Zoran Petoš iz Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor navodi da je kod nas „crni petak“ uglavnom marketinški trik.
„Trgovci često dižu cijene prije samog dana rasprodaje kako bi popusti izgledali veći. Nažalost, mnogi potrošači ne prepoznaju pravu vrijednost tih popusta. Zakon o zaštiti potrošača zahtijeva da minimalno 20 posto proizvoda bude sniženo za 70 posto, a to se rijetko događa. Često su sniženja daleko manja od onih koja se oglašavaju“, objašnjava Petoš.
Dodaje da se nerijetko vrši obmana potrošača specifičnim ponudama. Žalio im se kupac koji je u sportskoj radnji kupio tri proizvoda po reklami, da kad kupite prvi proizvod on je snižen za 50 posto, ako kupite drugi proizvod za 70 posto, a da je treći proizvod u tom slučaju besplatan.
„Otišli smo po njegovoj prijavi i uvjerili se da je platio skuplje robu nego što bi platio da je kupio pojedinačno tri proizvoda po redovnom sniženju koje je bilo. Manipulacije sa lažnim reklamama zakon prepoznaje kao obmanu potrošača te smo prijavili to inspekcijskim organima“, priča Petoš.
Potrošačima za „crni petak“ savjetuje da provjere cijene i usporede ponude različitih trgovina, a ako su u mogućnosti koji dan prije toga pogledaju cijene proizvoda koje bi kupili prije popusta.
„Treba planirati kupovinu i biti oprezan. Ne kažem da svi trgovci imaju namjeru da obmane potrošača, ali takvih ima. Sniženja kod nas ne mogu se nazvati totalnim rasprodajama, ‘crnim petkom’, ni u kom slučaju“, poručuje Petoš.
Potrošač mora biti odgovoran sebi
Zoran Nikolić, potpredsjednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS) i član Nacionalnog saveta za zaštitu potrošača Kragujevac, dodaje da „crni petak“ u balkanskim zemljama ne može biti isto što i u SAD-u, jer „njihovo tržište je izuzetno, može sve da apsorbuje, a u našem regionu su tzv. plitka tržišta i mi nemamo tu kupovnu moć“.
Objašnjava da su obuća i odjeća modni dodaci, a moda „prođe o čas“, te da je u SAD-u jeftinije da prodaju i po cijeni koštanja proizvoda nego da ga skladište jer „to košta, a pitanje je da li će to naredne godine biti u trendu“.
„Trgovci često koriste visoke postotke popusta, ali je realnost takva da cene prije ‘crnog petka’ mogu biti povećane samo kako bi se stvorio dojam većih ušteda. U regionu, u usporedbi sa Zapadom, nemamo takvu kupovnu moć koja bi omogućila sličnu dinamiku potrošnje, posebno kada je reč o elektronskim proizvodima“, kaže Nikolić.
Također, napominje da potrošači trebaju biti odgovorni i pažljivo usporediti cijene kako bi izbjegli manipulacije.
„Neka opšta poruka potrošačima je: nemojte biti omađijani onim visokim iznosima procenata sniženja, minus 70, minus 90, to ništa ne znači zato što je trgovac možda par dana pre povećao cenu proizvoda za 50 odsto, a onda napisao popust od 70 odsto. Jedino važno je koliko sada nešto košta i da li je to cena koja vama odgovara. Zna se desiti da cena tog proizvoda bude jeftinija u nekoj trgovini sa redovnim popustom nego za ‘crni petak’. Potrošač mora da bude odgovoran sebi, svojoj porodici i kućnom budžetu“, smatra Nikolić.
Pad životnog standarda i kupovne moći
Admir Arnautović, predsjednik Udruženja kluba potrošača Srednje Bosne Travnik, kaže da je „crni petak“, ili bijeli, žuti ili blagoslovljeni petak, kako se zove u nekim zemljama s muslimanskom većinom, neformalni praznik konzumerizma u svijetu koji se obilježava od početka ’80-ih godina prošlog stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama, a kasnije i širom svijeta.
Velike akcije i popusti koji se nude kupcima, naglašava Arnautović, imaju za cilj da isprazne skladišta ljetne i jesenje robe, marketinški promovišu trgovce i privuku nove kupce, kako bi potrošili što više novca u decembru. U suštini – uvijek postoji samo jedan cilj trgovaca kada organizuju „crni petak“ – to je povećanje njihovih profita, prometa i pozicije na tržištu.
„Popusti u Bosni i Hercegovini nisu ni približno toliko značajni kao na Zapadu. U nekim slučajevima trgovci su dizali cijene pojedinih proizvoda početkom novembra da bi ih spuštali ‘specijalno’ za ‘crni petak’, a bilo je primjedbi da su štampane posebne ‘akcijske’ cijene, s lažnim prikazom visokih cijena proizvoda, koji su sad jeftiniji za 30, 50 pa čak i 80 posto. Ima ovdje i stvarnih, povoljnih akcija, ali prosječnom kupcu je teško razlikovati šta mogu kupiti zaista povoljnije u moru blještavih popusta koji se nude ovih dana“, kaže Arnautović.
Prema njegovim riječima, svjetska ekonomska kriza i promjene kupovnih navika potrošača rezultirale su da generalno u svijetu popularnost „crnog petka“ opada i da se sve manje troši na taj dan. Objašnjava da je u Bosni i Hercegovini sve popularniji, posebno u Federaciji BiH, gdje je prošli „crni petak“ bio rekordan i kada su potrošači samo za jedan dan potrošili 346 miliona konvertibilnih maraka (176,91 milion eura). U Republici Srpskoj za prošlogodišnji „crni petak“ zabilježen je promet od 27 miliona konvertibilnih maraka (13,80 miliona eura) u trgovinama.
Hoće li se kontinuirani pad životnog standarda i kupovne moći stanovnika Bosne i Hercegovine, Srbije i ostalih zemalja regije osjetiti ovog „crnog petka“ – znat će se kada porezne uprave objave zvanične podatke.
(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Mirza Dajić/Foto: Creative Touch Imaging Ltd / NurPhoto via Getty Images)
Ostavite komentar
Vaša email adresa neće biti objavljena
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.