Najviše plaće u Sarajevskom kantonu, po zaradi i dalje prednjače menadžerska zanimanja i IT sektor

Najviše prosječne plaće imaju zaposleni u Sarajevskom, a najniže oni u Srednjobosanskom kantonu. Osim menadžerskih zanimanja, među najplaćenijim su i zaposleni u IT industriji, te tehnologiji i razvoju, a najviše radnika nedostaje u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.

Najveće plaće zabilježene su u najvećim gradovima BiH. Na prvom je mjestu Sarajevo, odnosno Kanton Sarajevo s prosječnom neto plaćom oko 1.550 KM, slijede Hercegovačko-neretvanski s prosječnom plaćom od 1.327 KM i Bosansko-podrinjski kanton s 1.225 KM.

S druge strane, najniže prosječne plaće evidentirane su u Srednjobosanskom kantonu, gdje prosječna neto plaća iznosi 1.030 KM, podaci su portala MojPosao.ba.

Prema podacima Plata.ba platforme za istraživanje plaća, koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim pozicijama, ovo je pregled trenutno najplaćenijih zanimanja u posljednjih godinu dana, uzevši u obzir prosječna mjesečna primanja:

•  Telekomunikacije | Stariji projekt menadžer – 5.558,00 BAM

•  Viši menadžment | IT direktor – 4.912,00 BAM

•  IT – Software | Lead developer – 4.046,00 BAM

•  Elektroinženjerstvo | Stariji projekt menadžer – 3.414,00 BAM

•  Tehnologija, razvoj | Project Manager – 3.048,00 BAM

•  Viši menadžment | Direktor logistike – 2.868,00 BAM

•  Obrazovanje, naučni i istraživački rad | Professor – 2.637,00 BAM

•  Osiguranje | Direktor filijale – 2.446,00 BAM

•  Telekomunikacije | Network Modelling Specialist – 2.186,00 BAM

•  Marketing, oglašavanje/advertising, PR | Product Manager – 2.032,00 BAM

•  Građevina i nekretnine | Menadžer postrojenja/objekta – 1.977,00 BAM

•  Farmacija | Head Pharmacist – 1.952,00 BAM

•  Bankarstvo | Relationship Manager – 1.877,00 BAM

•  Turizam, gastronomija, hotelijerstvo | Bosun – 1.748,00 BAM

•  Pravo | Notarski stručni suradnik – 1.673,00 BAM

Najniže plaćena zanimanja u Bosni i Hercegovini nalaze se pretežno u sektorima tekstilne, kožne i odjevne industrije, pomoćnim i niskokvalificiranim poslovima, te dijelom u zdravstvu i domaćinstvu.

Prema najnovijim podacima, zanimanja s najnižim prosječnim mjesečnim platama uključuju:

·         Obućar – 729 BAM

·         Čistač – 736 BAM

·         Portir – 743 BAM

·         Šivač – 768 BAM

·         Krojač – 802 BAM

·         Odjevni tehničar – 874 BAM

·         Rezač tkanine – 878 BAM

·         Njegovatelj starijih osoba – 888 BAM

·         Pomoćni radnici u raznim poslovima – 904 BAM

·         Au pair (čuvanje djece i kućni poslovi) – 908 BAM

– Ovi podaci ukazuju na to da zanimanja koja zahtijevaju nižu stručnu spremu ili manualne vještine često dolaze s nižim primanjima – kazala je Feni Amila Jažić, brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.

Poseban izazov, dodaje, leži u sektoru tekstilne industrije, gdje većina poslova spada u najniže plaćene, dok je dodatno opterećenje radnika vidljivo u nedostatku zaposlenih i povećanim obimima posla.

Po njezinom mišljenju, u ovim sektorima potrebne su mjere za poboljšanje uvjeta rada i povećanje plaća kako bi se zadržala radna snaga i smanjio odliv radnika u inostranstvo.

Kaže kako je to naročito važno za zanimanja poput njegovatelja starijih osoba, gdje je povećana potražnja i u zemlji i u inostranstvu.

Nedostatak radne snage

Na pitanje gdje trenutno najviše nedostaje radnika, odgovara da se najveći deficit radne snage trenutno javlja u sektorima građevinarstva, prerađivačke industrije, ugostiteljstva, IT industrije i zdravstva.

Ovaj nedostatak najčešće je posljedica nekoliko ključnih faktora: nedovoljne kvalifikacije radne snage, kontinuiranog odliva radnika u zemlje Europske unije te globalne konkurencije, pojašnjava Jažić.

Nadalje navodi da je posebno izražen izazov u IT industriji, gdje međunarodne kompanije privlače domaće stručnjake pružajući im priliku za rad na globalnom tržištu, dok oni i dalje fizički borave u Bosni i Hercegovini.

MojPosao.ba nedavno je proveo istraživanje o tome koliko su zaposleni u BiH spremni otići raditi u regiji i koja financijska očekivanja imaju. Glavni razlozi za traženje posla izvan granica BiH, ali unutar regije, uključuju profesionalni razvoj, bolje radne uvjete i socijalnu sigurnost.

– Naši radnici traže konkurentne plaće, sigurnost posla i mogućnost profesionalnog usavršavanja od potencijalnih poslodavaca u zemljama regije. Slovenija i Hrvatska su među najpoželjnijim destinacijama za rad među radnicima iz Bosne i Hercegovine, a najveći broj ispitanika očekuje minimalnu platu u rasponu od 2.000 do 3.000 eura – ističe brend i marketing menadžerica portala Mojposao.ba.

 Upitana koliko u prosjeku u BiH žene manje zarađuju od muškaraca, kaže da u BiH, razlika u plaćama između muškaraca i žena iznosi približno 10 do 20 posto, ovisno o sektoru i vrsti posla.

Napominje kako razlozi za ovaj jaz često uključuju činjenicu da žene češće rade u sektorima s nižim prosječnim primanjima, rjeđe napreduju na rukovodeće pozicije i češće su podložne prekidima karijere zbog obiteljskih obaveza.

Također, prisutne su i određene nejednakosti u samom procesu određivanja plaća, gdje rodna diskriminacija može igrati ulogu.

–  Prema podacima s platforme Plata.ba poredeći prosječne mjesečne plaće između muškaraca i žena, muškarci zarađuju 15,4 posto više od žena u posljednjih godinu dana – naglašava Jažić.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Ilustracija)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena        

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne stavove Tip.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Zadržavamo pravo na provedbu cenzure ili potpuno brisanje komentara bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara, naš portal nije dužan pravovremeno obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima. Čitatelji registrovani u sistemu za komentare prethodne platforme mogu se registrovati ili prijaviti putem DISQUS, Facebook, Twitter ili Google+ korisničkih računa, koristeći novi, gore predstavljeni obrazac.